Turska nije osudila američke napade na Iran, uprkos tome što su mnogi glavni saveznici Islamske Republike, kao i nekoliko regionalnih država, kritizirali eskalaciju i smatrali je rizičnim potezom.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u televizijskom obraćanju kasno u subotu da je Washington napao tri iranska nuklearna postrojenja u nastojanju da onesposobi kapacitete Islamske Republike za obogaćivanje urana.
“Mogu svijetu izvijestiti da su napadi bili spektakularan vojni uspjeh. Ključna iranska postrojenja za obogaćivanje urana su potpuno uništena”, rekao je Trump, dodajući da Teheran treba “sklopiti mir” jer je zaprijetio intenzivnijim napadima ako to ne učini.
“Ili će biti mir ili će za Iran biti tragedija mnogo veća nego što smo svjedočili u posljednjih osam dana”, dodao je.
Nekoliko sati nakon napada, tursko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da napadi riskiraju daljnju destabilizaciju sigurnosnog okruženja u regiji.
“Turska je duboko zabrinuta zbog mogućih posljedica američkog napada na nuklearna postrojenja Islamske Republike Iran”, saopćilo je ministarstvo.
“Tekući razvoj događaja mogao bi eskalirati regionalni sukob na globalni nivo. Ne želimo da ovaj katastrofalni scenario postane stvarnost.”
Ovaj odmjereni ton bio je u oštroj suprotnosti s izjavama turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana dan ranije, u kojima je višesedmične izraelske napade opisao kao “razbojništvo”.
Iako se Ankara dugo protivi tome da Iran nabavi nuklearno oružje, također se dosljedno zalaže za diplomatska rješenja. Posebno je važno napomenuti da su 2010. godine Turska i Brazil posredovali u sporazumu o razmjeni nuklearnog goriva u nastojanju da smanje tenzije.
“Iranska težnja za takozvanim nuklearnim odvraćanjem, koju njeni lideri opravdavaju kao nužnu odbranu, u Turskoj se smatra opasnim kockanjem koje bi moglo izazvati regionalnu utrku u naoružanju”, napisao je u nedjelju Murat Yesiltas, stručnjak za sigurnost u think tanku Seta i član Vijeća za vanjske odnose turskog predsjedništva.
“Tursko protivljenje izraelskoj agresiji ne podrazumijeva prećutnu podršku iranskim nuklearnim ambicijama.”
Dugoročna politička razmatranja
Ankara je nedavne izraelske napade na iranska postrojenja okarakterizirala kao neizazvane, posebno u svjetlu izvještaja da ni američke obavještajne službe ni Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ne vjeruju da Teheran aktivno traži nuklearno oružje.
To objašnjava zašto su turski zvaničnici brzo osudili izraelske napade, koje smatraju otvaranjem novog raskola u regiji i potencijalnim izazivanjem šireg rata, posebno nakon izraelskih napada na Gazu, Liban i Siriju.
Prema iranskom državnom Nour Newsu, pozivajući se na iransko Ministarstvo zdravstva, u izraelskim napadima od 13. juna ubijeno je 430 ljudi, a povrijeđeno oko 3.500.
Izraelski zvaničnici kažu da je najmanje 25 ljudi u Izraelu ubijeno u iranskim napadima, a stotine su ranjene.
Erdogan je umjesto toga nastojao deeskalirati situaciju i obavio je nekoliko telefonskih poziva s ključnim liderima, uključujući iranskog predsjednika Masouda Pezeshkiana i Trumpa.
Kroz ove razgovore, Erdogan se pozicionirao kao potencijalni posrednik, nudeći Istanbul kao mjesto za nuklearne pregovore između SAD-a i Irana.
Umjesto da oštro osuđuje Trumpa, Erdogan izgleda želi održati dobar odnos s američkim predsjednikom, odnos koji je ranije pomogao uvjeriti Trumpa da ukine sankcije administraciji sirijskog predsjednika Ahmeda Al Sharaa.
Turski zvaničnici, potvrđujući vikend izvještaje Axiosa, rekli su za Middle East Eye da je Erdogan prošle sedmice uspio uvjeriti Trumpa da pošalje potpredsjednika J.D. Vancea i specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa u Istanbul, gdje su se trebali sastati s iranskom delegacijom koju je predvodio ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi. Trump je čak predložio da bi i sam mogao prisustvovati pregovorima.
Međutim, sastanak se na kraju nije održao, jer iranski vrhovni vođa Ali Khamenei nije mogao biti kontaktiran radi donošenja konačne odluke, rekli su turski zvaničnici.
Posljednja izjava turskog ministarstva vanjskih poslova odražava Erdoganovu kontinuiranu želju da bude domaćin razgovora između SAD-a i Irana.
“Jedino rješenje sukoba u vezi s iranskim nuklearnim programom je putem pregovora”, navodi se u izjavi. “Turska je spremna ispuniti svoje odgovornosti i dati konstruktivan doprinos.”
Uprkos svojoj žestokoj retorici, Erdogan često hoda po tankoj liniji u regionalnim sukobima, nastojeći izbjeći zauzimanje strane kako bi Tursku pozicionirao u povoljnom položaju.
Članstvo Turske u NATO-u i njeni stalni bliski odnosi s Washingtonom daju joj prednost i kod protivnika i kod saveznika u ostvarivanju njenih strateških ciljeva.
“Stav Turske o izraelsko-iranskom sukobu ne zasniva se na kratkoročnim političkim razmatranjima”, rekao je Yesiltas.
“Rizici nisu apstraktni. Oni uključuju direktne prijetnje teritorijalnoj sigurnosti Turske, energetskoj sigurnosti, ekonomskim ciljevima i demografskoj stabilnosti.”
(TBT)
