Oko 67 milijardi dolara Izrael je potrošio za borbu protiv Hamasa do kraja 2024., što su potvrdili The Guardian i Reuters. A Economic Times sad citira izraelsku poslovnu web stranicu Calcalist – sukob s Iranom košta Izraelce oko 735 miliona dolara dnevno. Dvije brojke uključuju izravne troškove za borbu, podršku civilnom stanovništvu i gubitke državnih prihoda. Otvaranje novog fronta s Iranom, zapravo, uzrokuje vrtoglavi porast odbrambenih troškova. Ako znamo da je Izrael napao iransku protuzračnu obranu s 12. na 13. juna, dakle otprilike devet dana zasad traje direktan sukob Irana i Izraela – to bi značilo da je Netanyahu već “zdrobio” oko 6,5 milijardi dolara na finalni obračun s Teheranom.
Prvih 48 sati operacije s Iranom koštalo je 1,45 milijardi dolara, prema izvještaju izraelskog Ynet Newsa. Citiraju umirovljenog brigadnog generala Re’ema Aminacha, bivšeg financijskog savjetnika načelnika glavnog stožera IDF-a. Dakle, Izrael sada troši oko 725 miliona dolara dnevno na izravne vojne operacije. Samo mlazno gorivo i oružje koštaju zemlju oko 300 miliona dolara dnevno. Osim borbenih opterećenja, masovno novačenje pričuvnika smanjuje produktivnost civila, s gubicima od desetak miliona dolara dnevno.
Kako izvještava The Economic Times, proračun izraelskog Ministarstva obrane gotovo se udvostručio u samo dvije godine i sada čini gotovo 7 posto izraelskog BDP-a i drugi je najveći iznos u svijetu, odmah iza Ukrajine. Prema izvješću Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) iz travnja 2024., izraelski vojni izdaci porasli su za 65% i dosegnuli oko 40,4 milijarde eura. Cjelokupni proračun za 2025. predviđa ukupnu državnu potrošnju od 756 milijardi izraelskih šekela (oko 187 milijardi eura), što je 21% više nego prethodne godine. Bit će to najveći proračun u izraelskoj povijesti i uključuje oko 33,5 milijardi eura za obranu, navodi The Times of Israel.
Tokom posljednjih 20 mjesec mnogi su proveli stotine dana u pričuvnim jedinicama, piše Deutsche Welle. Drugi su morali napustiti domove uz granicu, što je drastično poremetilo njihove živote. I socijalne službe su pod pritiskom. Od napada prošlog petka mnogi nisu radili, uključujući one zaposlene u industriji, trgovini, tehnologiji i obrazovanju, kaže Itai Ater, profesor ekonomije na Sveučilištu u Tel Avivu.
Redovni komercijalni letovi iz i prema Izraelu trenutačno su obustavljeni. Zrakoplovne kompanije povukle su svoje avione, a zatvoren je zračni prostor iznad većeg dijela Bliskog istoka.Stručnjaci upozoravaju da čak ni brzi prekid neprijateljstava neće izbrisati već učinjenu fiskalnu štetu: javne usluge, posebno zdravstvo, pate.
“Ako traje sedam dana, to je jedna stvar. Ako rat potraje dvije sedmice ili mjesec dana, to je druga priča”, kaže Karnit Flug, bivša guvernerka Izraelske banke, a sada viša suradnica Izraelskog instituta za demokraciju u Jeruzalemu. “Glavni čimbenik koji će doista odrediti cijenu rata je trajanje”, objavio je The Wall Street Journal. Journal smatra da bi troškovi rata s Iranom ograničili sposobnost Izraela da održi dugotrajni sukob: jednomjesečni sukob potrošio bi oko 12 milijardi dolara, prema procjeni Aaron Instituta za ekonomsku politiku na Sveučilištu Reichman u Izraelu. Streljivo, avioni, kao i neviđena šteta na zgradama…
Kako bi ublažila financijski teret, izraelska vlada povećala je poreze. Porez na dodanu vrijednost (PDV) za većinu roba i usluga porastao je s 17% na 18% početkom godine. Povećani su i zdravstveni doprinos koji se odbija od plaća zaposlenika, kao i doprinosi za nacionalno osiguranje, pisao je Deutsche Welle.
Izraelska ekonomija je proteklih godinu i pol dana trpjela, no pokazalo se „iznenađujuće otpornim“, kaže Benjamin Bental, profesor emeritus ekonomije sa Sveučilišta u Haifi. I dok su turizam, industrijska proizvodnja, građevina i poljoprivreda pretrpjeli gubitke, sektori poput visoke tehnologije, obrane i trgovine hranom ostali su stabilni. U 2024. izraelska je ekonomija ostvarila prihode veće od 470 milijardi eura, nadmašivši prethodne godine.
Nije slučajno što se Izrael smatra tehnološkom silom. Taj sektor zapošljava 12% ukupne radne snage i sudjeluje s oko 25% čitavog poreza na dohodak zahvaljujući visokim plaćama u tom sektoru, navodi američka investicijska banka Jefferies. Tehnološki proizvodi i usluge čine 64% izraelskog izvoza i oko 20% BDP-a.
Godine 2024. broj domaćih zaposlenika u visokoj tehnologiji smanjio se prvi put u desetljeću, dok je istodobno porastao broj onih koji sele u inozemstvo na dulje razdoblje. Trenutačno te komapnije još uvijek zapošljavaju oko 390.000 ljudi unutar Izraela i dodatnih 440.000 izvan zemlje, navodi DW. Tu je i bojazan kako bi viši porezi mogli natjerati takve tvrtke i njihove zaposlenike da odu iz Izraela.
(TBT, Mediji)
