Britanska vlada je privatno prijetila da će ukinuti finansiranje i povući se iz Međunarodnog krivičnog suda ako sud izda naloge za hapšenje izraelskih lidera, otkriva Middle East Eye.
David Cameron, tadašnji ministar vanjskih poslova u konzervativnoj vladi Rishija Sunaka, iznio je prijetnju u aprilu 2024. godine u žustrom telefonskom razgovoru s Karimom Khanom, glavnim britanskim tužiocem suda.
Manje od mjesec dana kasnije, Khan je objavio da traži naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog tadašnjeg ministra odbrane Yoava Gallanta, kao i za lidere Hamasa Yahyu Sinwara, Ismaila Haniyeha i Mohammeda Deifa.
U izjavi iz tog vremena, Khan je pozvao da se njegovom uredu i sudu dozvoli da obavljaju svoj posao s “potpunom nezavisnošću i nepristrasnošću”.
“Insistiram da svi pokušaji ometanja, zastrašivanja ili neprimjerenog utjecaja na službenike ovog Suda moraju odmah prestati”, rekao je.
MEE saznaje da je 16. marta 2024. godine Khanov opsežni tim advokata i istraživača odlučio da će biti u mogućnosti da podnesu zahtjev za naloge do kraja aprila.
Dana 25. marta, Khan je obavijestio američku administraciju o svojoj odluci i unaprijed ih upozorio da će zahtjevi za naloge biti podneseni do kraja aprila.
Zatim je 15. aprila u Londonu tužilac rekao britanskom ministru pravde Alexu Chalku da će podnijeti zahtjev za naloge. Khan je zatražio sastanak sa ministrom vanjskih poslova, ali Cameron je bio van zemlje.
Cameron, bivši britanski premijer kojeg je Sunak imenovao za ministra vanjskih poslova u novembru 2023. godine, telefonirao je Khanu dok je tužilac bio u službenoj posjeti Venecueli 23. aprila.
MEE može otkriti detalje poziva na osnovu informacija iz više izvora – uključujući bivše osoblje Khanovog ureda koje je upoznato s razgovorom i koje je vidjelo zapisnik sastanka.
Cameron je rekao Kanu da bi podnošenje zahtjeva za naloge za hapšenje Netanyahua i Gallanta bilo “kao bacanje hidrogenske bombe”.
Cameron je rekao da je jedno istraživati i krivično goniti Rusiju za “agresivni rat” na Ukrajinu, a sasvim drugo krivično goniti Izrael kada se “brani od napada 7. oktobra”.
Tvrdio je da bi nalozi imali „duboke implikacije“ u Britaniji i unutar njegove vlastite Konzervativne stranke.
Cameron je zatim rekao da bi, ako MKS izda naloge za izraelske lidere, Velika Britanija „oduzela finansiranje sudu i povukla se iz Rimskog statuta“.
Član 127 Rimskog statuta, osnivačke povelje MKS-a, dozvoljava zemljama da se povuku pismenom obavijesti generalnom sekretaru UN-a.
„Izgubiti logistiku“
Cameron, koji trenutno sjedi kao konzervativni zastušnik u Domu lordova, gornjem domu britanskog parlamenta, optužio je tužioca da je izdvojio Izrael.
Pitao je zašto Khanov ured nije „progonio Iran zbog njegovih napada na Izrael“.
Rekao je tužiocu da će „izgubiti logistiku“ i da će ga mnoge države, uključujući SAD, smatrati da je „izgubio zavjeru“.
Cameron je dalje rekao da ako MKS izda naloge, Velika Britanija će “biti obavezna uhapsiti” Netanyahua ako otputuje u zemlju.
Khan je rekao Cameronu da je njegov ured sarađivao s Izraelom posljednje tri godine, ali da to “nije rezultiralo nikakvom smislenom razmjenom materijala relevantnog za istrage”.
Prema izvorima MEE-a, ministar vanjskih poslova je agresivno govorio i više puta vikao na Khana, koji je morao moljakati da dovrši svoju argumentaciju.
Tužilac je napomenuo da njegov ured istražuje zločine koje su počinili Hamas, kao i Izrael, ali Cameron je rekao da to stvara “moralnu ekvivalenciju” između njih.
Ponovo je izjavio da će se Velika Britanija povući iz Rimskog statuta.
Khan je odgovorio da “ako se to dogodi, onda bismo morali prihvatiti da će sistem zasnovan na pravilima biti mrtav”.
Cameron je insistirao da “svijet nije spreman za ovo”.
Rekao je Khanu da je “na ivici da napravi ogromnu grešku. Ponekad morate napraviti korak unazad i razmotriti stvari”.
Ali Khan je odbio odustati i nastavio je braniti svoj stav.
Rekao je da postoji „ozbiljan rizik“ da će mnogi u svijetu smatrati da se naredba zasnovana na pravilima „ne primjenjuje jednako“.
Khan se zahvalio ministru vanjskih poslova na pozivu i razgovor je završen bez postizanja ikakvog rješenja.
Na zahtjev MEE-a za odgovor na razgovor s Cameronom, Khan je rekao: „Trenutno nemam komentara.“
Britanski ured za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj odbio je dati komentar.
MEE je zatražio komentar od Camerona.
Cameron: Nalozi su „greška“
Kada je Khan 20. maja objavio da podnosi zahtjev za naloge, Cameron je javno nazvao odluku „greškom“ i optužio MKS da povlači „moralnu ekvivalenciju“ između izraelskih i Hamasovih lidera.
Tvrdio je da „niko, mislim, nije bio stroži prema Izraelcima od mene u direktnom pozivu za pozivom, i poruci za porukom, o tome da moraju ispunjavati svoje obaveze“.
Dana 10. juna, konzervativna vlada podnijela je prigovor na Khanovu prijavu Međunarodnom krivičnom sudu (MKS), tvrdeći da sud nema nadležnost nad izraelskim državljanima – stav koji izraelska vlada zauzima godinama.
Sljedećeg mjeseca, novoizabrana laburistička vlada Keira Starmera najavila je da će odustati od prigovora.
„Vrlo smo jasni u vezi s važnošću vladavine prava i nezavisnosti suda, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu“, rekao je Starmerov glasnogovornik.
Palestina je primljena u MKS 2015. godine, a 2021. godine sud je rekao da ima ovlaštenje da istražuje ratne zločine na okupiranim teritorijama.
„Ne volim da mi se prijeti“
Izvori s kojima je Khan razgovarao u satima nakon telefonskog poziva s Cameronom rekli su za MEE da je djelovao iznenađeno i uznemireno razmjenom mišljenja.
„Ne volim biti pod pritiskom“, rekao je Khan, prema izvorima prisutnim u to vrijeme.
„Ne volim biti – neću reći da li to prerasta u ucjenu – ne volim biti pod prijetnjom.“
Khan je dodao da „osjećaj nije neočekivan“.
„Drskost artikuliranja toga tako otvoreno, mislim, bila je iznenađenje i razočarenje… zemlje koje volite, koje zaslužuju bolje, kako zaboga mogu lideri koji su obavljali tako visoke funkcije, koji su tako poznati, misliti da se mogu izvući s tim?“
Britanski tužilac je dodao da „ako biste to učinili direktoru javnog tužilaštva… to bi potencijalno bilo krivično djelo“.
Rekao je da je „razočaran što bi takva zemlja i lideri koji su tako visoki omalovažavali sebe i svoju naciju.
„Oni nemaju pravo omalovažavati naciju… oni omalovažavaju nešto što nemaju pravo omalovažavati, a to je narod.“
Sunakova vlada je čvrsto podržavala izraelski rat protiv Gaze i dosljedno se opirala pozivima na ograničavanje prodaje oružja Izraelu.
Na sjednici parlamentarnog odbora za vanjske poslove u januaru 2024. godine, predsjedavajuća Alicia Kearns, konzervativna zastupnica, pitala je Camerona da li „nikada ste ikad imali komad papira koji vam je predočio advokat Ministarstva vanjskih poslova na kojem se navodi da Izrael krši svoje međunarodne humanitarne obaveze prema međunarodnom humanitarnom pravu“.
Cameron je odgovorio: „Ne mogu se sjetiti svakog pojedinačnog papira koji mi je stavljen pred lice svijeta… Ne želim odgovoriti na to pitanje.“
Dodao je: „Ako me pitate da li sam zabrinut da je Izrael poduzeo akcije koje bi mogle biti u suprotnosti s međunarodnim pravom… da, naravno da sam zabrinut zbog toga.“
U martu je Guardian izvijestio da je Kearns rekla da vjeruje da je vlada dobila savjet od vlastitih advokata u kojem se kaže da je Izrael prekršio međunarodno pravo u Gazi.
„I dalje sam uvjerena da je vlada završila svoju ažuriranu procjenu o tome da li Izrael pokazuje posvećenost međunarodnom humanitarnom pravu i da je zaključila da Izrael ne pokazuje tu posvećenost, što je pravna odluka koju mora donijeti“, rekla je Kearns na događaju za prikupljanje sredstava 13. marta.
Khan sankcioniran od strane SAD-a
Laburistička vlada, izabrana u julu, uvela je djelimični embargo na oružje Izraelu u septembru te godine i prošlog mjeseca obustavila pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini s tom zemljom.
Govoreći tokom premijerovih pitanja prošle sedmice, Starmer je opisao izraelske akcije u Gazi kao “strašne… kontraproduktivne i nepodnošljive” i rekao da će vlada nastaviti razmatrati daljnje akcije, uključujući sankcije.
Ali, nije optužio Izrael za kršenje međunarodnog prava u Gazi.
Nakon što je MKS u novembru izdao naloge za hapšenje Netanyahua i Gallanta, vlada je odbila eksplicitno potvrditi da će uhapsiti političare ako dođu u zemlju, iako je Starmerov glasnogovornik rekao da će vlada “ispuniti svoje zakonske obaveze”.
Drugi izraelski zvaničnici, koji ne podliježu nalozima za hapšenje, od tada su posjetili Veliku Britaniju.
U aprilu je MEE izvijestio da je ministar vanjskih poslova Gideon Saar tajno putovao u London i sastao se s britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Lammyjem.
Nakon izvještaja, ured državnog tužioca potvrdio je MEE-u da je blokirao zahtjev za nalog za hapšenje koji su pravne grupe podnijele Metropolitanskoj policiji tvrdeći da je Saar pomagao i podržavao kršenje međunarodnog prava u Gazi.
Khan je trenutno na dopustu nakon što su pokušaji suspenzije propali, i čeka istragu UN-a o navodima o seksualnom zlostavljanju kolege.
On poriče optužbe, koje nisu proslijeđene holandskoj policiji.
Ruska Federacija je 2022. godine izdala nalog za Khanovo hapšenje kao odgovor na naloge Međunarodnog krivičnog suda (ICC) izdate protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog ministra za djecu.
Od februara, Khan je također bio sankcioniran od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog naloga za hapšenje izdanih za Netanyahua i Gallanta.
Njemu je poništena američka viza, a njegovoj supruzi i djeci je zabranjeno putovanje u SAD. Njegovi bankovni računi su zamrznuti u Velikoj Britaniji.
Nalozi za izraelske lidere trenutno su u rukama dva zamjenika tužioca.
Prošlog četvrtka, SAD su uvele daljnje sankcije protiv četiri sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) koje su optužile za učešće u “nelegitimnim radnjama usmjerenim protiv Sjedinjenih Američkih Država i Izraela”.
Ni SAD ni Izrael nisu stranke Rimskog statuta i dugo su odbacivali autoritet suda.
U saopštenju, MKS je saopćio da osuđuje sankcije protiv Khana i četvorice sudija. Naveo je da u potpunosti stoji iza svog osoblja i da će nastaviti svoj rad bez ikakvih problema.
“Ove mjere su jasan pokušaj potkopavanja nezavisnosti međunarodne sudske institucije koja djeluje pod mandatom 125 država stranaka iz svih krajeva svijeta”, navodi se.
Sud je nedavno naredio da se svi daljnji nalozi izdati u vezi s njegovom istragom o Palestini ne mogu javno objavljivati.
(TBT)
