U svijetu u kojem dominiraju cenzurirane informacije i kontrolirane naracije, Tucker Carlson, jedan od najutjecajnijih američkih konzervativnih komentatora, usudio se otvoriti vrata prema kontroverznoj temi koju mnogi izbjegavaju – istini o događajima 11. spetmebra 2001. Kroz intervju s bivšim dugogodišnjim članom Kongresa Kurtom Weldonom, Carlson je javnosti predstavio šokantne tvrdnje koje bacaju novo svjetlo na najveću tragediju u suvremenoj američkoj povijesti.
Carlsonova emisija koja je uzdrmala Ameriku
Sredinom aplira, Tucker Carlson ugostio je Kurta Weldona, bivšeg zastupnika u Kongresu koji je služio punih 20 godina (1987-2007), a bio je i potpredsjednik Odbora za oružane snage i potpredsjednik za unutarnju sigurnost. Ono što čini Weldonove tvrdnje vjerodostojnima jest činjenica da je imao pristup povjerljivim informacijama i bio u samom središtu američkog sigurnosnog sustava.
Prema Weldonovim riječima, tragedija 11. septmebra predstavlja “najveću laž u povijesti Sjedinjenih Američkih Država” – snažna izjava koja zahtijeva detaljnije ispitivanje.
Zagonetka Pentagona i nestale snimke
Prva velika kontroverza na koju je Weldon ukazao tiče se udara u Pentagon. Za razliku od napada na Svjetski trgovački centar, za koji postoje brojni videozapisi iz različitih kutova, javnost nikada nije vidjela jasne snimke zrakoplova koji udara u Pentagon. Weldon tvrdi da je FBI zaplijenio između 80 i 90 videozapisa koji prikazuju što je zapravo udarilo u Pentagon tog kobnog dana.
Zašto su te snimke i dalje klasificirane kao državna tajna više od 20 godina nakon događaja? Ako službena verzija odgovara istini, zašto američke vlasti ne žele pokazati te dokaze javnosti? Ovakva netransparentnost samo potiče sumnje i teorije zavjere, smatra Carlson.
Bin Laden i iransko pitanje
Druga šokantna tvrdnja odnosi se na lokaciju Osame bin Ladena. Dok je službena američka verzija tvrdila da se bin Laden skrivao u Afganistanu, što je poslužilo kao opravdanje za invaziju na tu zemlju, Weldon iznosi drugačiju perspektivu: bin Laden je zapravo bio u Iranu.
Ova tvrdnja, ako je tačna, fundamentalno mijenja sliku o motivima za rat u Afganistanu. Ako je glavni osumnjičenik za napade bio u Iranu, zašto je Amerika napala Afganistan? Je li rat u Afganistanu bio motiviran drugim interesima, poput kontrole nad proizvodnjom opijuma ili geostrateškim pozicioniranjem u regiji?
Ovakva interpretacija događaja baca drugačije svjetlo na reakciju tadašnjeg francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, koji je nakon početne podrške SAD-u u Afganistanu odbio sudjelovati u invaziji na Irak. Možda je, kako sugerira analiza, Chirac shvatio da nije dobio potpune i tačne informacije od američke administracije.
CIA i kontroverzne vize
Posebno uznemirujuća tvrdnja odnosi se na izdavanje američkih viza za navodne teroriste. Weldon tvrdi da je John Brennan, koji je kasnije postao direktor CIA-e i savjetnik predsjednika Obame, bio odgovoran za izdavanje viza 15 od 19 otmičara zrakoplova dok je radio u CIA-i tijekom Clintonove administracije.
Ova informacija otvara pitanje: je li CIA znala za planirane napade? Jesu li neki od ovih “terorista” zapravo bili agenti CIA-e? Činjenica da je bin Laden i sam u prošlosti surađivao s CIA-om protiv Sovjetskog Saveza u Afganistanu dodatno komplicira cijelu priču.
Tucker Carlson postavlja još jedno uznemirujuće pitanje: što je s tijelima otmičara? Jesu li ikada identificirana? Jesu li ti ljudi zaista poginuli u napadima ili je moguće da su neki od njih još uvijek živi?
Motivacija za reorganizaciju Bliskog istoka
Jedan od najintrigantnijih aspekata Weldonovog svjedočanstva jest tvrdnja da su napadi 11. rujna bili potrebni kao opravdanje za “reorganizaciju Bliskog istoka” prema američkim interesima. Weldon tvrdi da je Komisija za 11. septembra bila “prevara” i da nije istražila stvarne činjenice o tom tragičnom događaju.
Carlson primjećuje kako je geopolitička karta Bliskog istoka zaista drastično promijenjena nakon 2001. godine. Prije napada, regijom su upravljali sekularni diktatori poput Sadama Husseina u Iraku i obitelji Assad u Siriji. Nakon 11. septembra, SAD je krenuo u rušenje tih režima, što je dovelo do destabilizacije cijele regije i stvaranja sigurnosnog vakuuma.
Weldon u svoju analizu uključuje i Libiju pod Gadafijem, sugerirajući da je pravi motiv iza rušenja tih režima bila kontrola nad naftnim resursima, a ne širenje demokratije kako se službeno tvrdilo.
Amerikanci i njihova potreba za energijom
Carlson povezuje ove geopolitičke poteze s američkom nezasitnom potrebom za energijom. Američki način života, s velikim automobilima koji troše ogromne količine goriva, zahtijeva stalnu opskrbu jeftinim naftnim derivatima. Osim toga, američke korporacije konstantno traže nova tržišta za svoje proizvode kroz proces ekonomske globalizacije.
Prema ovoj interpretaciji, 11. rujna bio je katalizator za ostvarivanje dugoročnih geopolitičkih ciljeva – osiguravanje pristupa naftnim resursima i širenje američke ekonomske dominacije.
Osobna cijena istine
Kurt Weldon platio je visoku cijenu za postavljanje pitanja o službenoj verziji događaja. On tvrdi da je administracija Georgea W. Busha organizirala progon protiv njega nakon što je javno doveo u pitanje tačnost izvješća Komisije za 11. septmebra.
Prema njegovim riječima, federalni agenti poslani su na adresu njegove kćeri kao oblik zastrašivanja, a njegova politička karijera naglo je prekinuta 2007. godine, nakon 20 godina službe u Kongresu. Trebao je postati predsjednik Odbora za oružane snage, ali mu je to onemogućeno zbog njegovog istraživanja istine o 11. rujnu.
Posljedice za Evropu i svijet
Carlson naglašava da 11. rujna nije samo američka tragedija – njegove posljedice osjetio je cijeli svijet, a posebno Evropa. Rušenje režima na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi dovelo je do masovnih migracija koje su značajno utjecale na europske zemlje.
Primjerice, pad Assadovog režima u Siriji rezultirao je dolaskom više od milion i pol sirijskih izbjeglica samo u Njemačku. Slično tome, svrgavanje Gadafija u Libiji otvorilo je migracijski put iz Afrike prema Evropi. Ove demografske promjene imaju dugoročne posljedice za europske društvene i političke sustave.
Poziv na transparentnost
Carlson i Weldon završavaju svoj razgovor pozivom na deklasifikaciju svih dokumenata vezanih uz 11. rujna. Ako službena verzija događaja odgovara istini, zašto bi ti dokumenti i dalje bili tajni nakon više od dva desetljeća?
Posebno je važno objavljivanje 80-90 videozapisa o udaru na Pentagon koje je zaplijenio FBI, kao i dokumente o bin Ladenovoj lokaciji i ulozi CIA-e u izdavanju viza navodnim teroristima.
Weldon postavlja ključno pitanje: ako je sve kako tvrdi službena verzija, zašto američki političari odbijaju deklasificirati te dokumente i dokazati da su teorije zavjere neutemeljena spekulacije?
Pravo na istinu
Tucker Carlson kroz svoj intervju s Kurtom Weldonom otvara vrata prema preispitivanju događaja koji su oblikovali 21. stoljeće. Bez obzira na osobne političke stavove, pitanja koja postavlja zaslužuju odgovore.
Ako smo kao društvo predani istini i transparentnosti, moramo biti spremni preispitati čak i najosjetljivije događaje u našoj povijesti. Kao što Carlson naglašava, žrtve 11. septmebra – oni koji su poginuli u napadima, oni koji su umrli od posljedica izloženosti toksičnim tvarima poput pjevačice Donne Summer, kao i žrtve ratova koji su uslijedili – zaslužuju da znamo punu istinu o tom tragičnom danu.
Dok mainstream mediji izbjegavaju ova teška pitanja, Carlson vjeruje da je dužnost neovisnih glasova nastaviti tražiti odgovore, bez obzira koliko neugodni oni mogli biti za one na pozicijama moći.
(TBT)
