GEOPOLITIKA
Trump je tokom izborne kampanje iznio veliki broj
pretjeranih obećanja, a “brzo” uništenje ‘Islamske države’ može biti
najveće
FOTO: Al Bagdadi ( Public)
Novoizabrani
predsjednik SAD Donald Trump je više puta tokom predizborne kampanje ponovio
kako će donijeti brzu pobjedu nad ‘Islamskom državom’, pritom ismijavajući slab
i polovičan pristup Obamine administracije u borbi protiv terorističke
organizacije.
Od sve Trumpovih ekstravagantne i šuplje retorike – od
dupliranja ekonomskog rasta, preko spašavanja industrije uglja, do primoravanja
Meksika da plati izgradnju zida na granici – njegovo obećanje da će
“brzinski zbrisati Islamsku državu” može biti najdalje od realnosti.
Vojni eksperti smatraju da Trump može da ostvari svoje
obećanje jedino ako pošalje ozbiljan kontingent kopnenih trupa na teren u
Siriji, što je ne samo politički, već i ekonomski veoma rizičan potez.
Iako se Trump zalagao za manje učešće SAD u inostranim
vojnim intervencijama, slanje kopnenih trupa je veoma prijemčivo mnogima koji
će biti u Trumpovoj Administraciji, od kojih se najviše ističe Michael Flynn –
budući savjetnik za nacionalnu sigurnost – koji je otvoreno koketirao s tom
idejom.
Flynn, kao penzionisani general i obavještajac, smatra da je
širi vojni angažman neophodan kako bi se stalo na kraj egzistencijalnoj
prijetnji, koju je uporedio s neprijateljima Amerike u Drugom svjetskom rati u
Sovjetskim savezom tokom Hladnog rata.
“Tužna činjenica jeste da moramo da pošaljemo trupe na
teren. Nećemo uspjeti da pobijedimo neprijatelja samo vazdušnim udarima”,
rekao je Flynn. za Spiegel 2015.
Nakon što je otpušten sa mjesta predsjedavajućeg Nacionalne
odbrambene agencije 2014., a prije nego što se priključio Trumpovom timu, Flynn
je, prema saznanjima američkog magazina F.P., napravio plan koji je zahtijevao
slanje trupa u sirijski grad Raku (de fakto prijestonlica ‘Islamske države’ u
Siriji), trenutno posljednji urbani bastion terorističke organizacije koji nije
pod opsadom ili polovično oslobođen.
Detalji Flynnovog plana ostali su nejasni, ali u intervjuu
za Spiegel, penzionirani general je predložio multinacionalnu okupaciju Sirije
od strane SAD, Rusije i drugih sila – po principu takozvane mirovne misije u
bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog vijeka.
“Možemo da naučimo neke lekcije s Balkana. Strateški,
zamišljam podjelu kriznih zona Bliskog istoka na sektore, kao što smo uradili
tada, kada smo od određenih nacija tražili da preuzmu odgovornost za određene
sektore. SAD može da uzme jedan sektor, Rusija također, kao i Evropa. Arapi
moraju biti uključeni u takvu vrstu vojnih operacija i moraju biti prisutni u
svakom sektoru”, rekao je Flynn.
FOTO: Flynn (Reuters)
Od kada je Trump pobijedio na izborima, međutim, Flynn nije
dao indikacija da li je i dalje za intenziviranje vojnog prisustva SAD u Iraku i
Siriji. Nejasno je i da li Flynn može da ubijedi novoizabranog predsjednika da
preduzme takvu vojnu intervenciju, s obzirom da je Trump obećao da neće više
primjenjivati politiku “nation building (izgradnja nacija)”, koja
podrazumijeva stvaranje novih nacija ili uspostavljanje novih država za već
postojeće narode koji je nisu do tog trenutka imali.
Sam Trump je slao nejasne signale povodom ideje o slanju
trupa. U julu 2016. rekao je kako bi imao “veoma mali broj trupa na
terenu”, ali je prethodnoi u martu naveo kako će se povinovati savjetu
visokih vojnih savjetnika vezano za broj trupa koje su potrebne. Tada je
izjavio kako se pominju “brojke od 20.000 do 30.000 vojnika”, da bi
kasnije odbacio navedeno rekavši samo da će pobijediti ‘Islamsku državu
“odlučno i brzo”.
Ukoliko Trump odluči da pošalje hiljade američkih vojnika,
vjerovatno je da će privući veliku podršku dosadašnjih kritičara iz
Republikanske stranke. Ipak, s obzirom na katastrofu osmogodišnje američke
okupacije Iraka, koja je između ostalog rezultirala i vakuumom iz kojeg je
uslijedio uspon Islamske države, mnogi američki zvaničnici će se oštro
protiviti takvoj ideji.
Ako, međutim , odbije da pošalje trupe, Trump će se, 20.
januara kada uđe u Bijelu kuću, suočiti sa istim problemom s kojim se mučio i
Barack Obama – pronaći partnera na terenu koji može da se bori s ‘Islamskom
državom’ i osigura kontrolu nad oslobođenim teritorijama.
Identifikovanje takve borbene sile je najveći problem SAD od
početka haosa u Siriji. Kako Trump nije naročito naklonjen ideji partnerstva sa
jedinicama koje su prisutne na Bliskom istoku, veliko je pitanje šta će
novoizabrani predsjednik odlučiti. Podrška pobunjenicima je najmanje
vjerovatna, što znači da je moguće ili slanje trupa ili prepuštanje situacije
Rusiji, Iranu i Turskoj.
Na kraju, pitanje nije da li i kako će ‘Islamska država’
biti pobijeđena, već šta je neophodno učiniti da se ona ne vrati.
(TBT, Foreign
Policy)