Vijest o hapenju Erdoganova rivala, Ekrema Imamoglua, prošle secmie izazvala je velike gubitke na turskim financijskim tržištima. Kod mnogih ulagača očito je poljuljano povjerenje u zemlju. To je dovelo do najslabijeg burzovnog tjedna od globalne financijske krize 2008. godine: burzovni indeks ISE 100 privremeno je izgubio više od 16 posto svoje vrijednosti.
Kao reakciju na to, turska Komisija za tržište kapitala zabranila je kratkoročnu prodaju i klađenje na daljnji pad cijena dionica. Istovremeno, olakšala je otkup dionica kako bi se podržale cijene vrijednosnih papira koji su naglo padali. Kratkoročno, indeks je porastao za oko dva posto, ali je ubrzo ponovno pao na najnižu razinu od studenog.
Promatrači su složni: ovaj razvoj događaja mogao bi predstavljati veliki problem za Erdogana. Jer, posljednjih su godina turski investitori ulagali na burzi kako bi zaštitili svoju imovinu od visoke inflacije, koja je u ožujku i dalje iznosila 39 posto.
Ministar obećava stabilnost
Na početku ove semdice, tržišta obveznica i dionica u Turskoj su se malo smirila. Naime, ministar financija Mehmet Šimšek obećao je da će „učiniti sve što je potrebno“ kako bi stabilizirao financijska tržišta. Rekao je da Turska i dalje nudi dobre dugoročne investicijske prilike. Zajedno s guvernerom Središnje banke Fatihom Karahanom, ponovio je obećanje predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da će zadržati politiku pogodnu za ulagače, koju provode posljednje dvije godine, kako bi spriječili masovnu prodaju lire od strane turskih građana.
Turska lira oslabila je u odnosu na dolar. Međutim, činjenica da je pad iznosio samo tri posto umirila je ulagače. Timothy Ash, analitičar RBC Bluebaya, kaže da „većina odliva kapitala dolazi od stranaca.“
Kratkoročni šok
Erdal Yalçın, profesor međunarodne ekonomije na Visokoj školi za tehniku, ekonomiju i dizajn u Konstanzu (HTWG), izjavio je za DW da se Turska „nakon duljeg razdoblja političke nesigurnosti, ekstremno visoke inflacije i stalne ekonomske krize posljednjih mjeseci ponovno nalazila na putu stabilizacije“. S vrlo visokim kamatnim stopama i podržavanjem lire, uspjela je „ponovno privući međunarodne ulagače u zemlju“. „Državne obveznice i burze bile su na jasnom putu oporavka.“
Međutim, uhićenje Imamoglua ima posljedice i na tržišta: „Politička nesigurnost u zemlji naglo je porasla. U roku od nekoliko sati, međunarodni ulagači povukli su velike količine kapitala s turskih financijskih tržišta. Istovremeno, turska lira došla je pod ogroman pritisak, pa je Središnja banka bila primorana masovno prodavati devizne rezerve kako bi stabilizirala valutu.“
Više nije „velika vijest“
S obzirom na to da je jedna od najvažnijih ekonomskih grana u Turskoj turizam, tu bi se pojačana nesigurnost mogla najvidljivije odraziti. Dirk Schmicke, znanstveni direktor Instituta NIT (New Insights for Tourism) u Kielu, smatra da bi se posljedice mogle vidjeti i na plažama Mediterana. Međutim, smatra da „razmjere ne treba precjenjivati“, napisao je za DW. „Nije prvi put da turska vlada postupa na način koji odstupa od prakse većine europskih vlada, a ovo hapšenje to ponovno potvrđuje.“
Još suzdržanije reagira Marco A. Gardini, profesor na Fakultetu za menadžment turizma Visoke škole u Kemptenu. Postupanje protiv gradonačelnika je, kaže, „u međunarodnim političkim i diplomatskim krugovima, istina, vrlo relevantno.“ Ali to za mnoge „potencijalne turiste koji planiraju putovanje u Tursku vjerovatno neće imati poseban utjecaj na njihove odluke o rezervaciji.“ To više nije „dovoljno velika vijest. Trenutno vrlo malo turista izbjegava Tursku zbog Erdogana i njegove politike.“ Gardini smatra da trenutni prosvjedi u Turskoj neće značajnije utjecati na turizam.
I istraživač turizma Schmicke ne smatra da je turska unutarnja politika odlučujući faktor. Na pitanje što bi moglo odvratiti turiste od putovanja, odgovara: „U osnovi, jasna prijetnja vlastitoj sigurnosti, prirodne katastrofe koje onemogućuju korištenje prometnica i hotela ili ako više ne mogu dobiti vizu. U suprotnom, njemački turisti (a vjerojatno ne samo oni) prilično su uporni u ostvarivanju svojih želja za odmorom, osobito ako je pritom i jeftino.“
Opasnost od šire krize
No, nije samo turistička branša ta koja treba strahovati od posljedica unutarnje političke nesigurnosti. Prema riječima Erdala Yalçına, i druge ekonomske grane imaju razloga za zabrinutost. Prije svih, banke i čitav financijski sustav. „Zbog povećanih troškova financiranja,“ ističe ekonomist, „turske banke su pod velikim pritiskom.“ Međunarodni ulagači mogli bi biti suzdržani, a postoji i „rizik od odlijeva kapitala, što bi moglo pojačati probleme s likvidnošću i ugroziti stabilnost cijelog financijskog sistema.“
Od stranih ulagača također je vrlo ovisan i sektor nekretnina. „Povećana politička nestabilnost povećava rizik od povlačenja kapitala i problema s financiranjem, osobito u pogledu rastućih kamata i visoke nestabilnosti deviznog tečaja.“
Osim toga, industrije koje ovise o izvozu mogle bi biti pogođene: „One bi mogle patiti od otežanih uvjeta trgovine, jer bi međunarodni poslovni partneri mogli biti suzdržaniji i zahtijevati veće garancije ili premije za rizik koji preuzimaju.“
Važan partner
Kada se govori o gospodarskim posljedicama uhićenja Ekrema Imamoglua, ne smije se zaboraviti: posljedice će biti vidljive tek tijekom ove godine. Erdala Yalçın smatra da trenutna politička kriza ne bi trebala ostaviti dugoročne posljedice na tursko gospodarstvo. U konačnici, “turski ministar financija najavio je odlučne mjere, što bi moglo biti pozitivno prihvaćeno”.
Osim toga, i EU i SAD ovise o stabilnoj Turskoj, “s jedne strane kao važnom NATO partneru, a s druge strane kao strateški značajnoj zemlji u obuzdavanju migracijskih tokova prema Evropi. Stoga su za sada kritički glasovi iz Evrope suzdržani”, smatra Yalçın.
(TBT)
