Iz palestinske kuće koja je ilegalno pretvorena u vojnu bazu u Tulkarmu, na okupiranoj Zapadnoj obali, izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je prošle sedmice da je naredio svojoj vojsci da pojača vojne napade na okupiranoj Zapadnoj obali, koji traju od 21. januara.
Netanyahuova eskalacija uslijedila je nakon bombaških incidenata u Tel Avivu 20. februara. Iako nijedna palestinska politička frakcija nije preuzela odgovornost za bombaški napad, izraelska policija je navodno uhapsila jednog izraelskog Jevreja osumnjičenog koji je bio uključen u bombaški napad i nakon toga izvršila naredbu o zatvaranju incidenta.
Premijerov poziv na eskalaciju dolazi usred tekuće jednomjesečne vojne operacije na Zapadnoj obali nazvane “Gvozdeni zid”, pokrenute samo 48 sati nakon što je primirje između Hamasa i Izraela stupilo na snagu 19. januara.
Operacija Gvozdeni zid uključuje više od 12 vojnih bataljona, izraelski Shin Bet (obavještajne službe) i graničnu policiju u jednoj od najvećih i najopsežnijih vojnih operacija na Zapadnoj obali od operacije Odbrambeni štit 2002. godine.
Ofanziva je donijela smrt, uništenje i masovno raseljavanje na ovu stranu palestinskih okupiranih teritorija, prijeteći ponavljanjem pokolja u Gazi i utirući put za etničko čišćenje i izraelsku aneksiju ilegalno okupirane palestinske teritorije.
Doktrina Gaze
U periodu od četiri sedmice od tada, izraelske snage i obavještajne jedinice ubile su više od 57 Palestinaca na Zapadnoj obali, od kojih su 8 bila djeca, uključujući dvogodišnju Lailu Al-Khateeb, koja je ubijena metkom u glavu dok je bila u svom domu u Dženinu.
Osim toga, izraelske snage su rasporedile tenkove Merkava u Dženin, dok je upotreba zračnih napada, kvadrokoptera, dronova, oklopnih vozila i snajpera postala uobičajena praksa na Zapadnoj obali.
Prema izraelskom ministru obrane Izraelu Katzu, operacija služi kao “promjena sigurnosne strategije”, na Zapadnoj obali signalizirajući agresivniji pristup u cilju ciljanja na ono što Izrael tvrdi kao “teroriste koje podržava Iran”.
Operacija Gvozdeni zid počela je ulaskom tajnih izraelskih jedinica za specijalne operacije u Dženin u ranim jutarnjim satima 21. januara. Njihovo prva žrtva bio je 16-godišnji Mutaz Abu Tbeikh, a za nekoliko sati ubijeno je još 11 Palestinaca.
Prema riječima stanovnika logora, većina boraca otpora napustila je logor u prvih nekoliko dana od invazije. U tom trenutku, izraelske snage počele su tjerati porodice iz svojih domova koristeći kvadrokoptere, granate na ramena, zračne napade i bojevu municiju.
Majke koje su pokušavale pobjeći prijavljuju da su ubijene kada su pokušavale napustiti kamp zajedno sa svojom djecom.
Operacija je u početku bila fokusirana na sjeverna područja Zapadne obale, odnosno Dženin i Tulkarm. Međutim, 29. januara, samo nedelju dana nakon operacije, i nakon što su izraelske snage efektivno depopulacije izbegličke kampove Dženin i Tulkarm, izraelski ministar odbrane, Katz, stigao je u izbeglički kamp Dženin da da javnu izjavu. “Nećemo napustiti Dženin”, rekao je Katz putem videa.
Ubrzo nakon toga, vojska je počela širiti operacije prema Tubasu, 22 km jugoistočno od Dženina. Nekoliko sati nakon Katzove izjave, izraelska vojska je bombardirala zgradu u Tamounu, južno od Tubasa, i ubila 10 ljudi u jednom napadu. Nakon napada, vojska je zauzela izbjeglički kamp Faraa 4 km jugozapadno od Tubasa, vodeći još jednu kampanju depopulacije.
Za tri sedmice, više od 45.000 Palestinaca je raseljeno na sjeveru Zapadne obale, a dok se izraelska vojska fokusirala na izbjegličke kampove, u Dženinu i Tulkarmu niko nije pošteđen.
Izraelske snage ne samo da su prisilno raselile porodice iz logora, već su zauzvrat čitavu Zapadnu obalu pretvorile u neprijateljsko okruženje i ratnu zonu.
Na sličan način kao i izraelska praksa u Gazi, vojska je primijenila niz kaznenih mjera protiv cjelokupnog palestinskog stanovništva na sjeveru Zapadne obale, gdje živi više od 550.000 Palestinaca (skoro 17% Zapadne obale).
Izraelski buldožeri uništili su civilnu infrastrukturu, uključujući namjerno rušenje kuća i ulica, kao i ciljano uništavanje vodovodnih cijevi, električnih instalacija i telekomunikacijskih tornjeva.
Rat protiv palestinskog zdravlja
Bolnice i medicinsko osoblje su napadnuti i tretirani s nemilosrdnošću, uz napomenu da je opsjedanje jedine javne bolnice dostupne u svakom okrugu, praktično ostavilo stotine hiljada Palestinaca bez pristupa medicinskoj njezi.
“Ne nalik su ničemu što sam ikada ranije vidio”, kaže za TNA Ahmad Zahran, bolničar u Tulkarmu. “Vidio sam ih tokom operacije Ljetni kampovi prošlog avgusta i bili su zlobni, ali ovaj put je to još jedno ludilo”, rekao je.
U Tulkarmu sam bio svjedok trudnice koja se držala za stomak dok je čekala napolju na hladnoći. „Čekam da vojska dozvoli hitnoj pomoći da me pokupi“, rekla je, držeći torbu i sedeći na betonu na ulici.
Prošli su sati dok izraelski vojnici nisu dozvolili bolničarima da koordiniraju hitnu pomoć koja će je pokupiti i odvesti u bolnicu, koja je bila udaljena samo nekoliko metara.
Za razliku od Tulkarma, u Jeninu je jedina javna bolnica namjerno stavljena van funkcije. Gotovo je nestalo vode i goriva u prvoj sedmici, a bili su potrebni dani koordinacije da se izraelska vojska ubijedi da dozvoli vodu i gorivo u bolnicu. Pacijenti, uključujući i one kojima je bila potrebna nega za spasavanje života, evakuisani su kao rezultat nastavljene kampanje bombardovanja koje je Izrael bjesnio u izbegličkom kampu Dženin – koji se nalazi u blizini bolnice.
“Morate razumjeti da Izrael utiče na medicinski pristup za više od 350.000 Palestinaca u okrugu Jenin”, rekao je za TNA dr. Wasim Bakr, direktor javne bolnice u Jeninu. “Napadom su pacijenti počeli da odlaze i možete vidjeti da je cijeli put koji vodi do bolnice uništen”, objasnio je Bakr.
Mohammad Fahmawi, 72, bio je na dijalizi bubrega kada je evakuisan prve sedmice operacije jer je bolnica postala opasna. Njegovo blijedo lice i na invalidskim kolicima, porodica ga je vukla kroz prerušene ulice prema privatnom automobilu da ga odveze kući. Pitao sam ga šta ću sada za lečenje, a on je slabašnim glasom rekao: „Nema mnogo toga da se radi“. Dva dana kasnije, Fahmawi je umro.
Čak i prije operacije Gvozdeni zid, izraelske snage ubijale su na Zapadnoj obali. U prvih 19 dana januara, izraelske snage ubile su 25 Palestinaca na Zapadnoj obali, od kojih su petoro bila djeca ili maloljetnici. Osim toga, posljednjih 15 mjeseci na Zapadnoj obali obilježila je smrt po prosječnoj stopi od dva Palestinca ubijena svakog dana, dok su hiljade – uglavnom dječaka i muškaraca – masovno odvođene u izraelske logore za mučenje.
„Vidi, mislim da je to moja kuća“, kaže Abu Imad, 60 za TNA. Stojeći na brdu iznad izbegličkog kampa Dženin, posmatra kako se prasak bombi nastavlja, praćen oblacima crnog dima. Tek je druga sedmica operacije i Abu Imad je raseljen zajedno sa svojom porodicom. Nesposoban da učini ništa da zaustavi napad, on je, kao i hiljade poput njega, ostavljen da gleda kako vojska uništava ono što je ostalo od logora.
Dok su oružane grupe otpora u područjima kao što su Stari grad u Nablusu, izbjeglički kamp Jenin i izbjeglički kamp Tulkarm bile u mogućnosti da opstruiraju izraelske upade dvije godine između 2021. i 2023. godine, Gaza je Izraelu ponudila novi presedan za oslobađanje bijesa nasilja kojem nikada nije svjedočio.
Stotine ispražnjenih domova i stambenih zgrada bombardovane su u ruševine u Dženinu i Tulkarmu, dok su desetine drugih spalili izraelski vojnici.
„Izraelska vojska je osvetoljubiva“, kaže Abu Imad. I dalje gledajući oblake dima ispred sebe, zadržava suze i kaže “oni vide Dženin kao Gazu”, rekao je.
Proba za aneksiju
Istovremeno, sigurnosne snage Palestinske uprave ne samo da daju zeleno svjetlo za nasilje, već i aktivno učestvuju u njemu. Kada su izraelske snage ušle u izbjeglički kamp Dženin 21. januara, snage sigurnosti PA su još uvijek bile unutra. Operacija Gvozdeni zid vođena je dok je PA završavala svoju šestosedmičnu operaciju Protect Home, u kojoj je najmanje 11 Palestinaca, uključujući i djecu, ubijeno u izbjegličkom kampu Dženin.
Istog dana, glasnogovornik palestinskih snaga sigurnosti pukovnik brig. Anwar Rajab je u izjavi rekao da su snage PSF-a napustile kamp kako bi “izbjegle direktnu konfrontaciju s izraelskom vojskom”. Međutim, u roku od nekoliko dana, PSF su se vratili u izbjeglički kamp Jenin i učestvovali u agresiji kao šefovi sigurnosti PSF-a stacionirani u Dženinu kroz direktnu koordinaciju s izraelskom obavještajnom službom.
Tokom operacije Gvozdeni zid, desetine Palestinaca, osumnjičenih da su borci u Jenin brigadi, kao i drugi koji nisu imali nikakve veze, uhapšeni su od strane PA i podvrgnuti mučenju i zlostavljanju.
PA je takođe koristio delove javne bolnice kao sobe za mučenje i pritvor. Istovremeno, PSF nije učinio ništa da zaštiti civile ili civilnu infrastrukturu koja je de jure pod njihovom punom vojnom i administrativnom jurisdikcijom prema sporazumima iz Osla.
Važno je napomenuti da su Dženin, Tulkarm, Tubas i Nablus značajne geopolitičke lokacije koje se graniče sa sjevernim područjima doline Jordana – ključnog područja za širenje izraelskih naseljenika.
Od 2020. izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećava aneksiju doline Jordana, a u martu 2023. zvaničnici izraelske vlade su izmijenili Zakon o razdruživanju iz 2005. kako bi omogućili legalizaciju izraelskih naselja Sa-Nur, Homesh, Kadim i Ganim- koja se nalaze u okrugu Dženin.
Za Palestince je bilo jasno da ovo nije poput bilo koje druge prethodne agresije Izraela, već namjerna i eksplicitna objava rata u službi većeg izraelskog projekta ekspanzionizma naseljenika.
Izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich opisao je operaciju Gvozdeni zid kao “intenzivnu i dugotrajnu operaciju” i “dio je ratnih ciljeva koji su dodani kabinetu na zahtjev Religioznog cionizma”.
Prema riječima izraelskog ministra odbrane, izraelske snage će ostati u kampovima tokom naredne godine. Više od četiri sedmice nakon operacije, unutar izbjegličkog kampa Jenin, izraelske snage su počele postavljati nove ulične znakove na hebrejskom, postavljajući E-Lynx SDR mobilnu radio stanicu koja signalizira duže prisustvo.
Istovremeno, izraelska policija počela je kažnjavati civilne automobile u Dženinu zbog zasjenjenih prozora, što je izjava o de facto administrativnoj kontroli nad tim područjem.
Operacija je također uslijedila nekoliko mjeseci nakon što je Generalna skupština UN-a izglasala da se prisustvo Izraela na Zapadnoj obali i Gazi smatra nezakonitim prema međunarodnom pravu. To znači da ne samo da su ove ofanzive, kao što je Operacija Gvozdeni zid, i desetine operacija koje su joj prethodile, nezakonite, već Palestinci imaju pravo da se odupru i uzvrate svim sredstvima neophodnim prema međunarodnom pravu.
(TBT,TNA)
