Nova američka administracija intenzivirala je angažman sa zemljama tzv. Globalnog juga u svojim prvim danima, piše ruska Izvestija. To se odražava u prvim telefonskim razgovorima koje su održali Donald Trump i državni tajnik Marco Rubio nakon inauguracije
Obratili su se predstavnicima Kine, Indije, Saudijske Arabije, Kenije i Izraela. Trumpov prvi razgovor sa stranim vođom bio je sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom Al Saudom. Tokom razgovora, prijestolonasljednik je izrazio želju da poveća saudijska ulaganja u SAD na 600 milijardi dolara. Trump je reagirao pozitivno i dao naslutiti da bi njegova prva psojeta inostranstvu mogla biti upravo tom kraljevstvu.
Ekonomski pragmatizam
Donald Trump također je razgovarao s indijskim premijerom Narendrom Modijem, predsjednikom El Salvadora Nayibom Bukeleom, jordanskim kraljem Abdullahom II. i britanskim premijerom Keirom Starmerom – jedinim zapadnim liderom s kojim je Trump kontaktirao u prvih devet dana svog predsjedničkog mandata. Snažan fokus Trumpove administracije na Globalni jug možda je potaknut geopolitičkim natjecanjem i ekonomskim pragmatizmom, piše Izvestija. Na primjer, kontakti nove administracije s Kenijom ukazuje na sve veću stratešku važnost Afrike.
Pojam Globalnog juga
Kada se govori o Globalnom jugu, misli se na metodu grupiranja zemalja na temelju njihovih definirajućih karakteristika s obzirom na socioekonomiju i politiku. Riječ je, uglavnom, o ekonomijama u razvoju, a mnoge od tih zemalja jesu ili su bile objekti kolonijalizacije. Globalni jug općenito obuhvaća Afriku, Latinsku Ameriku i Karibe, Aziju (bez Izraela, Japana i Južne Koreje) i Oceaniju (bez Australije i Novog Zelanda). Mnoge države i njihovi vođe se žele pozicionirati kao lideri ili predstavnici takvog Globalnog juga. Tako je indijski premijer Narendra Modi izjavio je da je “davanje glasa prioritetima Globalnog juga” središnji cilj indijskog predsjedanja G20 u 2023. Ruski predsjednik Putin, ali i kineski vođa Xi Jinping često tvrde da SAD i Zapad zanemaruju interese Globalnog Juga, dok Rusija i Kina to ne rade. Naravno, i njima je u interesu predstaviti heterogenu skupinu zemlja kao što više homogeno ujedinjenu protiv interesa Zapada.
No, utjecajna američka zaklada Carnegie Endowment piše kako je pojam Globalnog juga nastao krajem 60-ih godina 20. st. te se uglavnom koristio kao sinonim za izraz “zemlje Trećeg svijeta”. Danas je, pišu, evidentan povratak izraza “Globalni jug” među političarima, u medijima, ali i među znanstvenim radovima. Tvrde da fleksibilno obuhvaća oko 130 zemalja, ali su kriteriji za upad u tu skupinu toliko nejasni te se te zemlje toliko razlikuju da korištenje tog pojma unosi više pomutnje, nego jasnoće. Pišu kako bi se “zapadni kreatori politike trebali čuvati reificiranja globalnog juga, kao da je jedinstvena cjelina, i umjesto toga krojiti strategije angažmana prema određenim zemljama, i to ne samo kada je riječ o takozvanim ključnim (ili swing) državama kao što su Brazil, Indija, Indonezija, Južna Afrika, ili Turska.
Neće mu biti lako s Kinom i Indijom…
Trump možda postavlja temelje za novi svjetski poredak, smatra Vladimir Vasiljev, glavni istraživač na ruskom Institutu za američke i kanadske studije. “Stari model zamjenjuje se novim, koji se od tradicionalnog rivalstva velikih sila sa Sjedinjenim Državama pomiče prema saradnji. On želi izgraditi savez između velikih sila – Sjedinjenih Država, Kine, Indije, Rusije i možda drugih zemalja. Iako ovaj okvir dopušta moguće rivalstvo i konkurenciju, on daje prioritet pragmatičnim odnosima s obostranom koristi, naravno, Washington želi zadržati određeni stupanj vodstva”, rekao je analitičar. No, napori američke administracije da dopre do Globalnog juga dolaze s izazovima, tvrdi. Upravljanje angažmanom i konkurencijom s Kinom ostaje složeno. Indija, iako strateški partner, nastavlja voditi nezavisnu vanjsku politiku, što se vidi na primjeru kupnje ruske nafte unatoč sankcijama.
(TBT)
