RELIGIJA
“Islam je jedan i jedini, nema više islama, to ne
postoji. Ne postoji sunijski, niti šijski islam”, izjavio je za Source.ba
portal Džemal Latić
FOTO: source.ba
Muslimani u Bosni i Hercegovini su islam na ovim prostorima
preuzeli od Osmanlija prilikom njihovog dolaska na Balkan. Kao takvi, muslimani
su stoljećima slijedili hanefijski mezheb (osnivač imam Ebu Hanifa), a to je
ujedno najstariji i najbrojniji mezheb na Planeti.
Nakon agresije na našu zemlju u Bosni i Hercegovini se
javljaju različita tumačenja islama, a trenutno u BiH imamo tri različita
tumačenja/prakticiranja islama. Prvi je onaj tradicionalni kojeg se drži veći
dio muslimana u BiH i kojeg su kao takvog i Turci donijeli na ove krajeve.
Drugi je onaj koji se tiče tzv. selefizma, dok se u novije vrijeme na ovim
prostorima pojavio i šijizam, posredstvom organizacija i udruženja koji su
nastali u Iranu.
Za Source.ba portal po ovom pitanju su govorili Džemal
Latić, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, hafiz Safvet
Halilović, profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, hafiz Semir
Imamović, koji trenutno radi kao koordinator/predavač u školi Kur'ana Medžlisa
IZ Bugojno, te fondacija Mulla Sadra iz Sarajeva.
Vrste praktikovanja islama u BiH
“Islam je jedan i jedini, nema više islama, to ne
postoji. Ne postoji sunijski, niti šijski islam. Možemo govoriti o
manifestiranju i razumijevanju islama, i tu postoje različitosti, međutim to su
one razlike koje pripadaju historiji. Mi smo do modernog doba imali usaglašeno
razumijevanje islama na ovim prostorima”, kaže na početku razgovora za
Source.ba portal Džemal Latić.
“Mi smo dobili izazov sa jednim pokretom koji sebe
naziva selefijama. Ja te ljude opisujem kao našu braću u vjeri, sve dok se
služe metodama koje Šerijat dopušta, bez nasilnog prenošenja i nametanja
islama. Imali smo slučajeva da neki od njih počine najgore grijehe, pa čak i ubistvo.
Zamjeravam im agresivan napad na Ebu Hanifin mezheb. Islamska zajednica se pod
vodstvom Mustafe Cerića nonšalantno igrala sa ovim pojavama. On je prepustio
naše generacije svim šalabajzerima, kvazitumačima i kvazivjerskim učenjacima.
On je direktno odgovoran za konfuziju među muslimanima koja se pojavila u BiH.
Nisam zadovoljan doprinosom sadašnje garniture IZBiH, a posebno sam
nezadovoljan načinom kako oni žele riješiti problem tzv. vehabija. Ja sam bio
za isušivanje močvare, a ne za ganjanje komaraca”, ističe Latić.
“Apsolutno je neispravan termin koji se tiče vrsta
islama i ne podržavam ga. Islam je samo jedan. To je kao jedna lađa koja plovi.
Izvor islama su tekstovi Kur'ana i Sunneta. To je poput mora sa bujicama i
talasima, a ova lađa koja plovi tim morem je lađa Ehli sunneta vel džema'ata.
Dešavalo se da se neki mali čamci odvoje od lađe, a znate šta se desi sa tim
malim čamcem kada se nađe na uzburkanom moru. Muslimani BiH su sljedbenici
hanefijskog mezheba, tako da je to slučaj više od 500 godina. Svako sektaško
djelovanje uzrokuje pometnju i stvara nered među muslimanima BiH, pa je kao
tako neprihvatljivo. Među tim misionarima su posebno aktivne šije”, kaže
za Source.ba portal Safvet Halilović.
“Šije u BiH posjeduju fondacije, škole, časopise, TV
emisije i slično. Oni očito rade na tihom promovisanju šiitskog učenja. S druge
strane imamo tzv. selefije, a ne vehabije, jer ljudi ne vole takav termin. Bilo
kakvo učenje koje je strano tradiciji bh. muslimana je pogrešno, a oni koji
rade na tome šire pometnju i siju smutnju na ovim prostorima”, poručuje
Halilović.
“Kada je riječ o različitim tumačenjima vjere kod nas u
Bosni, uglavnom se u prvi plan stavlja selefijsko tumačenje islama, a u posljednje vrijeme se sve više
govori i o pojavi šijizma. Ovdje je važno znati da se, sa pozicije
ehlisunetskog učenja, koje je zvanično učenje u Bosni i Hercegovini,
selefizam/tradicionalizam i šijizam ne mogu tretirati jednako, jer
selefizam/tradicionalizam, kao metoda tumačenja šerijatskih izvora, je legitiman
vjerski pravac unutar ehlisunetskog učenja, i u velikom broju pitanja, naročito
onih akaidsko-doktrinarne naravi se podudara sa zvaničnim tumačenjima vjere kod
nas, dok šijizam, i u doktrinarnom i šerijatsko-pravnom smislu predstavlja
različit vjerski koncept od onog koji je općeprihvaćen u Bosni”, kaže za
Source.ba portal Semir Imamović.
Kao što smo već istakli, šije u BiH imaju nekoliko svojih
fondacija i udruženja, a među njima je i fondacija Mulla Sadra iz Sarajeva.
Upitali smo ih šta je svrha njihovog boravka/postojanja na tlu BiH.
“Fondacija Mulla Sadra u BiH jedna je naučno-kulturna
ustanova koja svoje aktivnosti temelji na tri principa: iskonskoj ljudskoj
prirodi, filozofskom argumentu i Božijoj objavi, te nastoji da, u skladu sa
svojim mogućnostima, promiče smisao ajeta iz Kur'ana Časnog, koji obuhvata sva
tri navedena principa, a u kojem stoji: ‘Obraduj one robove Moje, koji slušaju
govor i slijede ono najljepše od njega, Oni su ti koje je Gospodar njihov
uputio i koji pameti imaju’. Bog Uzvišeni u ovom ajetu, koji je Božija objava,
poziva sve ljude na promišljanje, odnosno na filozofsko argumentiranje, a čista
iskonska priroda svakog čovjeka prihvata jedino to”, rekli su za Source.ba
portal iz Fondacije Mulla Sadra.
Razlike među selefijama i šiijama u BiH
U posljednje vrijeme se sve više govori o velikim razlikama
između praktikovanja islama na ovim prostorima i načina praktikovanja koji u
BiH dolaze sa strane. Naše sagovornike smo upitali šta je to po čemu se
ogledaju najveće razlike među muslimanima na ovim prostorima, konkretno među
tzv. selefijama i šijama. Također, naše sagovornike smo upitali šta najviše
zamjeraju i šijama i selefijama u BiH.
“Šije i vehabije nisu nigdje bile zajedno, a da nisu
napravile krvoproliće. Mi ćemo svoju zemlju odvesti u građanski rat, ako ovako
nastavimo. Igramo se sudbinom svojih budućih generacija. Jedan dio omladine nam
tako lako vrbuju neki nedobronamjerni i nekvalificirani tumači i vjerski
učenjaci. I pored tendencija da im se približimo, šijizam nikada nije prihvaćen
kao peti mezheb u islamu. Iran je nama prijateljska zemlja, to je uredu. Onda
kada šire šijizam po BiH kao akidu koja je izvan našeg učenja, to nije uredu.
IZBiH to mora spriječiti i zabraniti, i ne samo IZBiH nego i država. Jedno su
prijateljski odnosi sa meni tako dragim narodom, međutim naš narod je nešto
drugo. Šijizam nama ne treba, jer to nije pravovjerje, to ne postoji kao
učenje, mi to nikada nismo prihvatili niti ćemo prihvatiti. Ne dao ti Bog da
nam se prenese situacija sa Bliskog istoka, onda smo u direktnom građanskom
ratu”, rekao je na kraju razgovora za naš portal Džemal Latić, profesor na
Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.
“Glavno pitanje razlike između sunija i šija je taj da
šije vjeruju da postoji tekst koji imenuje hazreti Aliju za nasljednika
Muhammeda a.s. Ekstremne šije su govorile da je taj tekst postojao u Kur'anu,
ali da je sklonjen. Oni onda pokušavaju da protumače neke kur'anske tekstove
kako bi to dokazali, ili da protumače neke hadise. Druga razlika je vjerovanje
u bezgriješnost imama. Bezgriješni su bili samo Božiji poslanici i meleci, to
jeste plemeniti anđeli”, kaže Safvet Halilović.
“Mi u hanefijskom mezhebu dižemo ruke samo na početku
klanjanja. U šafijskom i hanbelijskom mezhebu se dižu ruke više puta u namazu.
Onaj ko nije dizao ruke u toku namaza – stoji za njih da je taj namaz ispravan.
Sva ulema će to reći. Kada je to ispravno, pusti ljude da klanjaju kako su
naučili, zašto vam treba sada ta neka nova stvar. Tu su neke pojave koje
selefije nama kritikuju kao što je tespih. Naši muslimani su to preuzeli od
Turaka, koji su vojno organizovan narod. To se kroz historiju pokazalo korisnim
i lijepim. Zašto sada remetiti naše muslimane sa tim stvarima? To su sitne
stvari, ali prave pometnju među vjernicima koji idu u džamije”, poručuje
na kraju razgovora za Source.ba portal Safvet Halilović, profesor na Islamskom
pedagoškom fakultetu u Zenici.
“Kako kaže Hafiz, glasoviti perzijski pjesnik: ‘Svaki
govor vrijeme svoje ima, svaka stavka mjesto svoje ima’. U današnjim uslovima
koji vladaju u islamskom svijetu, gdje se bez prestanka govori o razlikama među
muslimanima, nije li bolje tragati za onim stvarima koje su im zajedničke? Nije
li bolje da, kada i među sunijama i među šiijama postoji nekolicina onih koji,
svjesno ili nesvjesno, nanose štetu islamskom svijetu u korist neprijateljima
islama, mi krenemo u smjeru povezivanja, pomirenja i slijeđenja zajedničkih
ljudskih vrijednosti?”, kažu iz Fondacije Mulla Sadra.
“Bavljenje razlikama jeste dio rješenja, jer ćemo,
baveći se njima, uvidjeti da je značajan dio tih razlika rezultat nesporazuma
koje su tokom historije stvorili, s jedne strane, neuki prijatelji islama, a s
druge, njegovi lukavi neprijatelji. Međutim, u uslovima kada je nivo
informiranosti o vjeri kod značajnog broja muslimana veoma nizak, te obično
nisu u stanju logično stati u odbranu svojih uvjerenja, neprijateljima
islamskog ummeta je pošlo za rukom da pomnim planiranjem i iskorištavanjem
muslimanskih izdajnika i neznalica, kako šiija tako i sunija, dovedu mezhebske
netrpeljivosti do maksimuma. Kakve koristi će onda imati ovaj muslimanski
svijet od odgovora na vaša pitanja?”, tvrde iz Mulla Sadre.
Velike razlike između šiijizma i praktikovanja islama u BiH
“Pišući knjigu o glavnim razlikama između šija i
ostalih muslimana, imao sam priliku studioznije se upoznati sa temeljima
šiijskog vjerovanja, i mogu slobodno kazati da se ono suštinski razlikuje od
onoga što mi ovdje u Bosni, ili tačnije naš vjerski vrh, imenujemo kao islamsku
tradiciju Bošnjaka. Šiije stavljaju imame ehlul-bejta i njihovu tradiciju
ispred svih ostalih izvora islama, dok je kod nas u Bosni zastupljeno
općeprihvaćeno stepenovanje islamskih izvora: Kur'an, Sunnet, konsenzus
islamskih učenjaka, analogija, kao glavni izvori, i mezheb ashaba, koncept
općenitog interesa, preventivno sankcionisanje (istihsan), urf (običaj) kao
pomoćni izvori Šerijata. Štaviše šiije imame ehlul-bejta stavljaju na veći
stepen od vjerovjesnika i meleka, i često im, iako to neće otvoreno priznati,
daju nadljudska, pa i božanska svojstva.
Druga važna razlika je da većina šiija, a posebno šiije
duodecimalisti, zastupaju mišljenje da je Kur'an iskrivljen i krivotvoren, i da
je jedini izvorni i autentični primjerak
Kur’ana onaj koji je sakupio i svojeručno napisao Alija b. Ebu Talib, a od
njega su ga preuzeli njegovi potomci, imami, te da se on trenutno nalazi kod
posljednjeg ‘skrivenog’ imama koji će se pojaviti neposredno pred Sudnji dan i
ljudima narediti da postupaju u skladu s njegovim smjernicama i slijede njegove
propise.
Treća razlika je da šiije ne priznaju autoritet trojice
pravovjernih halifa, Ebu Bekra, Omera i Osmana, kao ni većine ashaba Allahovog
Poslanika a.s., mada nije rijetka pojava da ih njihovi vjerski predstavnici
proglašavaju nevjernicima i licemjerima, a u čemu se posebno ističe šiijski
učenjak Jasir el-Habib.
Ono što posebno zamjeram šiijskim organizacijama u Bosni i
Hercegovini jeste da nastupaju sa dva lica, jedno je za javnost – da oni
poštuju vjersku hijerarhiju u Bosni i Hercegovini i instituciju IZ kao vrhvnog
tumača vjere, a drugo, prikriveno da bez obzira na mnogobrojna upozorenja
zvaničnika IZ-a, rade na širenju šiijskog učenja među bošnjačkim vjernicima, a
posebno među intelektualcima i studentima”, kaže za naš portal Semir
Imamović.
Semir Imamović se osvrnuo i na stvari koje se tiču
selefizma, a koje se tiču te vrste praktikovanja islama u BiH.
“U Bosni i Hercegovini djeluju dva koncepta
selefijskog/tradicionalnog učenja. Prvi, većinski/preovladavajući koncept, je
tzv. umjereni selefizam koji prihvata vrhovni autoritet Islamske zajednice i
njenu temeljnu ulogu u tumačenju vjerskih izvora i propisa, i ovaj koncept
zastupa većina svršenika islamskih fakulteta u arapskom svijetu, koji
prihvataju selefijsku odrednicu. Drugi, manjinski koncept, je koncept tzv.
čistog/izvornog selefizma (ovako sebe nazivaju njegovi protagonisiti), kojeg
zastupa jedna manja grupa svršenika islamskih fakulteta, a koji je
prepoznatljiv po svom kritičkom, a često i negativnom, stavu prema instituciji
IZ i njenim autoritetima.
Ono što zamjeram zagovornicima tzv. čistog selefizma jeste
da prenaglašeno insistiraju na pitanjima, u teoriji šerijatskog prava poznata
kao mesailul-hilaf, koja su, kroz historiju, bila predmet sporenja i različitih
interpretacija, i koja često dovode do nepotrebnih rasprava, svađa, pa i
međusobnog optuživanja, na uštrb onih suštinskih doktrinarnih pitanja oko kojih
postoji aspolutni konsenzus među islamskim učenjacima, i što su ova pitanja sa
akademsko-ulemanskog nivoa, gdje i pripadaju, spustili među obične vjernike,
čime su otvorili vrata direktnih vjerničkih konfronatacija i podjela”,
rekao je na kraju razgovora za naš portal hafiz Semir Imamović.
Optužbe na račun šiija
Fonadiju Mulla Sadra smo upitali kako komentarišu optužbe
koje na račun šija dolaze iz ostatka muslimanskog svijeta oko nepriznavanja
nekih dijelova Časnoga Kur'ana, te nepriznavanja halifa koji su došli nakon
smrti Muhammeda a.s. Dobili smo sljedeći odgovor:
“Imajući u vidu dobre odnose Fondacije ‘Mulla Sadra’ sa
Islamskom zajednicom i temeljnu ulogu Islamske zajednice za sve muslimane ovog
podneblja, smatramo da se takva pitanja trebaju razmatrati na naučnim
konferencijama, koje bi se primarno održavale na inicijativu i pod
pokroviteljstvom Reisu-l-uleme Islamske zajednice, a na kojima bi učestvovali
eminentni učenjaci i predstavnici različitih ideoloških i vjerskih pravaca. Iz
tog razloga ne smatramo primjerenim da damo odgovore na vaša pitanja”,
poručili su za Source.ba portal iz Fondacije Mulla Sadra iz Sarajeva.
(TBT/ Source.ba, Autor Haris Ahbabović)
