ANALITIKA
Od mnogih izjava novoizabranog predsjednika SAD, uz pomoć
kojih želi da promeni vanjsu politiku te zemlje, najviše uznemirava njegovo
obećanje da će ambasadu SAD u Izraelu da premjesti u Jerusalem
FOTO: Trump (public)
Od mnogih izjava novoizabranog predsednika SAD, uz pomoć
kojih želi da promeni vanjsu politiku te zemlje, najviše uznemirava njegovo
obećanje da će ambasadu SAD u Izraelu da premjesti u Jerusalem.
Neki drugi predsjednički kandidati, poput Billa Clintona i Georga
Busha su obećavali isto, ali kad su izabrani da budu na čelu SAD, izbjegli su
da ispune svoje obećanje.
Za razliku od njih, Trump neće odustati od te ideje, piše
“Foregin Policy”. Trumpova upornost u ostavljanju utiska da zaista namjerava
da premjesti ambasadu dio je šireg pomaka, koji njegova administracija želi da
napravi ka izraelskoj ekstremnoj desnici.
Trumpov kandidat za ambasadora, advokat David Freedman ima
dugu historiju ekstremnih izjava u vezi sa palestinsko-izraelskim sukobom, i
njegovi pogledi su u suprotnosti sa međunarodnim pravom i dugotrajnom politikom
koju su SAD do sada sprovodile prema Izraelu i Palestini.
Freedman snažno podržava agresivne aktivnosti zadržavanja
teritorija i kategorično se protivi soluciji od dve države, iako, kao i većina
takvih zagovarača, izbjegava da kaže koja bi vrsta političkog rješenja bila
prikladna.
To je najverovantije, kako piše “Foreign Policy”,
jer njegova vizija u sebi sadrži nešto što je krajnje neprihvatljivo u
diplomatiji – neprekinuti aparthejd sistem zajedno sa
“samovladajućim” palestinskim Bantustanima u velikom Izraelu, koji
kontroliše najveći dio okupiranih teritorija zemje bez da preuzme odgovornost
za njihovu populaciju.
Sve izjave Freedmana izražavaju poziciju maksimalnog
jevrejskog nacionalizma, bez garantovanja prava Palestincima, kako humanih tako
i nacionalnih ili pak međunarodnih.
Sama pomisao da bi Freedman mogao da bude ambasador je
dovoljno uznemirujuće, ali više od toga je uznemirujuća ideja premještanja
američke ambasade u Jerusalem. Zbog jednoglasnog internacionalnog konsenzusa
koji je u vezi sa posebnim statusom Jerusalema, nijedna ambasada u Izraelu nije
smještena u Jerusalemu, i gotovo sve se nalaze u Tel Avivu.
To pravilo je uvijek važilo za SAD i ostale glavne
međunarodne sile, iako su 24 države jednom imale ambasade blizu i u zapadnom Jerusalemu.
Ali, nakon što je Izrael izveo aneksiju ove okupirane teritorije, a Savjet bezbjednosti
UN ustakao kako je to “neprihvatljivo zauzimanje teritorija ratom”, ambasade
tih država su relocirane.
Prekršili bi formalni međunarodni dogovor
Ukoliko SAD premeste ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim, prvo
bi prekršili formalni međunarodni dogovor koji traje gotovo 70 godina. Ne samo
da bi Vašington napustio, već bi potpuno uništio međunarodni konsenzus koji se
održao decenijama, kao što bi time odbacio i ideju da se teritorija ne može
preuzeti vojnim putem kao što je naznačeno u povelji UN.
SAD bi time, takođe, napustile svaku nadu da će ostati vešt
i pošten pregovarač između Izraela i Palestine u daljoj budućnosti. Kombinujući
to sa imenovanjem Fridmana, poslali bi snažnu poruku Palestincima da Vašington
više nije zainteresovan za osiguravanje realističkog rešenja o dve države.
Palestinski odgovor na terenu teško je predvidjeti. Ali,
potencijal za eksploziju bijesa i nasilja je ogroman. Jerusalem je najosjetljivije
pitanje između Palestinaca i Izraelaca nakon izbijanja druge intifade. Jerusalem
okuplja zajedno religijske, nacionalne, simbolične i etničke osjetljivosti u
jednu moćnu i opasnu kombinaciju.
Ako Palestinci zaključe da je njihova budućnost u gradu koji
smatraju svojim, narušena zbog američke politike, može uslijediti nasilan
odgovor, prvo spontan, a kasnije organizovan, koji će najvjerovatnije dovesti
do ustanka.
Za Izrael, koristi od američke ambasade u Jerusalemu bile bi
simbolične, dok bi trošak i posljedice mogle da budu dramatične i značajne. Ne
samo da bi morali da se nose sa novim talasom nasilja, to bi oštro moglo da
naruši izraelsku regionalnu ulogu u diplomatskim pokušajima pregovora sa
ključnim arapskim zemljama.
Postoje alternativna rešenja problema
Establišment izraelske nacionanalne bezbjednosti veoma dobro
razume ovu problematiku i jasno je da će savjetovati protiv dramatičnog poteza
premiještanja američke ambasade.
Neke pola-pola mere su moguće: zgrada može biti na mjestu
buduće američke ambasade, ali bez urgentnosti i bez stvarnog premještanja
diplomata.
Drugo rešenje, koja se savjetuje, je ponavljanje onoga što
su američki predsjednici činili u prošlosti, a to je da su napustili
predizborno obećanje o premještanju američke ambasade u Jerusalem jer je loše
za američku politiku, jako opasno za izraelsku nacionalnu sigurnost,
devastirajuće za dalje napore mira…
Trump je možda predan tome da stvarno premjesti ambasadu u
Izraelu, ali s obzirom na to da se pokazao fleksibilnim u mnogim različitim
temama, koje je zastupao tokom svoje kampanje, pretpostavlja se da bi i ovde
mogao da promeni mišljenje. Ali, to zahtjeva da ga neko prvo pažljivo informiše
o tome šta sve rizikuje, zaključuje “Foreign Policy”.
(TBT)
