TEME
Kad danas čujete glasine da je Hasan Čengić kupio dionice „FDS-a“ preko nekakve firme iz Beča, ili, što je mnogo uvjerljivije, imovinu „Bosna SEME“ preko neke firme iz SAD-a, onda vam kao građaninu BiH ništa nije jasno
FOTO: (public)
Bez razumijevanja i pravilnog tumačenja bitnih činjenica ukupne politike bošnjačkog naroda od 1990. godine do danas , ne može se koncipirati jasan plan za budućnost i opstanak BiH i Bošnjaka kao konstitutivnog naroda u njoj.
Danas vrh bošnjačke politike, uključuje i najveći dio vjerskog establišmenta intelektualne i akademske zajednice, nemaju jasnu viziju kuda i kako dalje.
Jedan od razloga je nedoraslost historijskim zahtjevima vremenu u kojem se nalazimo, zatim ne slobodi medija i izostanku oblika demokratskog uticaja građana na bitne odluke, kao i strah koji se širi među ljudima i beznađe za izlaz iz mraka u kojem se nalazimo.
Drugi razlog je što se ne žele i ne smiju otvarati neka pitanja pod opravdanjem da to znači slabljenje snage i političke moći Bošnjaka i da za to znači izdaja nacionalnih interesa. Ustvari radi se o tome da se skrivaju bitne i jasne činjenice koje danas uvjetuju ponašanje elita čiji su najistaknutiji članovi duboko involvirani u te „tamne mrlje“.
Kontrola javnog mnijenja se vrši ne slobodom medija, djelovanjem jednog dijela strukture Islamske zajednice kao i pojedinaca i institucija koje su ponikli na moći koja je proistekla, u najmanju ruku, netransparentnosti i nikada javnosti zvanično predočenoga utroška milijardi dolara ratne pomoći BiH koji su uglavnom izdvajali siromašni narodi islamskog svijeta.
Kada se napravi analiza dostupnih dokumenata može se izraziti sumnja u transakcije u vezi sa ratnom pomoći BiH i eventualne odgovornosti državnih, stranačkih i vjerskih struktura u tome.
Ured državnog tužioca posjeduje mnoštvo dokumenata koji mogu biti izručeni i pravno obrađeni da bi se otklonili javnosti cjelovitiju sliku sudbine novca onima kojima je bio namijenjen, a danas žive u siromaštvu kao i sluge novopečenim tajkunima, najčešće iz odabranih porodica, koji su se na različite načine okoristili toga.
Nešto što traži odgovor jeste šta su pravni organi u skladu sa svojim ustavnim oblastima, uradili da se to pitanje rasvijetli i ko su oni koji su skrivali ili uništavali dokumente u vezi s tim.
Vrlo je jasno da se bavljenjem ovim pitanjima označava kao „vrlo rizičan“ posao, što s tim prije naše pravosuđe nije još razjasnilo politička ubistva koja u krajnjem znače uklanjanje nezgodnih svjedoka koji mogu poljuljati poziciju onih koji i danas obavljaju važne funkcije u postojećem režimu.
Vlada smišljeno širi strah među ljudima i narodima. Dio vjerskih institucija sluganski podržava postojeću vlast, pa i one šire strah, a ne nadu i ljubav. To svakako nema nikakve veze sa bilo kojom vjerom, jer danas vladaju ljudi, a ne zakoni.
Državno tužilaštvo posjeduje „izvještaj o stanju u području „istraživanje oblasti finansiranja o odnosu na traženje pravne pomoći u predmetu Az.Inv/10289/TO9PH (245) od27.08.2002. god.“
Uredu tužilaštva (OTP) Internacionalnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u odnosu na „Third World Relief Agency“ (TWRA) Beč Austrija.
Da bi se skratilo nizanje mnogih podataka treba navesti samo jedan, a to je da je državni tužilac u Minhenu provodio istragu u periodu od 1996. do 1998. god. i istu obustavio, a u toku 2002. god. analizirao je 16 registrators istražnih akata koji se odnose na žiro – račune TWRA u Beču koji su otvoreni kod banke Die Erste Osterreichische Spar casse u Beču.
Tokom 2002. godine putem Interpola Sarajevo, traženo je da se izvrše provjere o poslovanju TWRA u BiH. Izvještaj je 6.11.2006. godine preuzeo tadašnji inspektor MUP-a Momo Tubić, koji je posjedovao službenu legitimaciju broj 0792.
Da li je slučajna koincidencija ili nešto drugo , 1999. godine ubijeni Jozo Leutar, zamjenik ministra unutrašnjih poslova, koji je vjerovatno posjedovao materijale državnog tužioca iz Minhena.
U navedenom izvještaju jedno od najčešće spominjanih osoba je Hasan Čengić, aktuelni predsjednik Sabora IZ-e u BiH, koji se nalazi na crnoj listi SAD i koji nikada nije, koliko je poznato položio račun za upotrebu ogromnih sredstava kojim je raspolagao kao glavi logističar Armije RBiH.
S toga kad danas čujete glasine da je zapravo Hasan Čengić kupio dionice „FDS-a“ preko nekakve firme iz Beča ili što je mnogo uvjerljivije, imovinu „Bosna SEME“ preko neke firme iz SAD-a, onda vam kao građaninu BiH ništa nije jasno.
Fadil Novalić, aktualni premijer smatra se Čengićevim „lutkom“, kojeg je on doveo na to mjesto i to kao rođaka Senahida Bistrića, današnjeg ambasadora u Saudijskoj Arabiji, a nekadašnjeg čelnika IZ-e.
Zašto šute državni organi? Otkrivanje ovih činjenica ne znači kaljanje ugleda BiH i Bošnjaka, već potreba da se polože računi za upotrebu ogromnih sredstava koji su vlasništvo osiromašenih građana BiH.
Svakako da Hasan Čengić nije jedini Bošnjak ovakvog profila. To je spisak mnogih uglednih ljudi koje sad nećemo objavljivati već prepustiti nadležnim organima da otkriju istinu i eventualno skinu lažnu sliku o nekim „sposobnim“ ljudima koji su se okoristili o jad i čemer ovog naroda.
Ako su učinili herojska djela treba im dati odlikovanja, a ako su učinili krivična djela, onda ih slijedi kazna.
Ovaj tekst nije pravljen da bi se bavili sobom i prošlošću već ISTINOM na kojoj treba graditi budućnost BiH.
Zašto smo odabrali da istaknemo samo Hasana Čengića? Jedan od razloga je zato što je čelnik IZ-e, zatim sto je stvarao sistem firmi BIO, uključujući i Aerodrom Visoko, kako si se iz njihove dobiti finansirala pomoć ostalim muslimanima u svijetu.
Treći razlog je što je Hasan Čengić direktno učestvovao u osnivanju BBI banke što je očita težnja da se ovlada finansijskim sektorom koja je osnova vlasti u svakoj državi.
Pri kraju da postavimo i logično pitanje koliko još takvih tajnih računa i ko su njihovi potpisnici i gdje je nestao višak sredstava nakon završetka rata.
Valjda će neko dati odgovor na ova pitanja, kad ili tad.
(TBT, M.K.)
