TEME
Predsjedavajući
Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SDA Bakir Izetbegović odlučio
je podržati pravni tim kako bi se u adekvatnom roku podnijela žalba na presudu
Međunarodnog suda pravde po Tužbi BiH protiv Srbije”, saznaje The Bosnia Times
FOTO: Izetbegović,
Vučić (public)
Predsjedavajući
Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SDA Bakir Izetbegović odlučio
je podržati pravni tim kako bi se u adekvatnom roku podnijela žalba na presudu
Međunarodnog suda pravde po Tužbi BiH protiv Srbije”, saznaje The Bosnia Times
iz krugova pravnih eksperata angažiranih na prikupljanju dokaza za podnošenju
Zahtjeva za reviziju tužbe protiv Srbije za
agresiju i genocid u BiH.
Tri su momenta
prevagnula u odluci Bakira Izetbegovića da ponovo okupi advokatski tim koji će
zastupati BiH u Den Haagu u sporu sa Srbijom. Prvi je otkrivanje masovne
grobnice Tomašica kod Prijedora. Drugi je
Rezolucija o Srebrenici koju je jula ove godine podnijela Britanija pred
Savjetom sigurnosti u UN, a čemu se snažno opirala Rusija.
I treći momenat
je eskalacija separatističke politike Milorada Dodika koji je organizirao i
sproveo referendum u RS-u.
Tako da je Izetbegović boraveći u Washingtonu
septembra ove godine, gdje je prisustvovao otvaranju generalne debate 67.
zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, gdje se, između ostalih
svjetskih zvaničnika susreo i sa
predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Barackom Obamom, lobirao i
angažirao dvojicu američkih advokata koji su pristali zastupati BiH u ovom
sporu sa Srbijom.
Naravno,
Izetbegović nikad nije dao otkaz Sakibu Softiću, bosanskom advokatu koji je
zastupao BiH na prvom ročištu po ovom predmetu u Den Haagu, a kojeg je
angažirao Sulejman Tihić.
Kako saznajemo
advokatski tim je vrlo ohrabren pronalaskom novih dokaza, poznati javnosti kao
“zatamnjeni papiri”, te kvalifikacijama Britanske rezolucije o Srebrenici,
poput tačke 4 koja glasi:
“Podsjećajući na
sve presude Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKTJ),
osnovanog rezolucijom 808 (1993) i naknadnim rezolucijama u cilju krivičnog
gonjenja lica odgovornih za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava na
teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine, i dalje podsjećajući na presudu
njegovog Apelacionog vijeća od 19. aprila 2004. (Tužilac protiv Krstića) u
kojoj se navodi da je počinjen genocid u Srebrenici 1995, i presudu
Međunarodnog suda pravde od 26. februara 2007. u kojoj je zaključeno da djela
počinjena u Srebrenici”.
Iako je bilo
spekulacija da bi se Izetbegović mogao nagoditi s Aleksandrom Vučićem od kojeg
je očekivao da će se izravnije angažirati na sprječavanju i odvraćanju Dodika od njegove separatističke
politike, tada bi mu on zauzvrat učinio uslugu da pitanje revizije Tužbe stavi
u ad acta, najvjerovatnije da je Izetbegović shvatio da u Vučiću ne može imati
iskrenog partnera u srpsko-bošnjačkom dijalogu, odnosno u sporu BiH i Srbije.
Samo podnošenje
Zahtjeva za reviziju Tužbe će uvjetovati Srbiju prijemom u EU jer se time
dirkteno stavlja “klip u točak” realizaciji agende temeljne Vučićeve politike.
Izetbegović je
veoma naivno počeo trošiti svoj prvi mandat kao član Predsjedništva BiH na
šarmiranje Vučića ignorirajući Dodika. Međutim, na njegov naivni gard i
personalni šarm uzvraćeno mu je vrlo opakim napadima i optužbama. I ukoliko
Izetbegović ne bi odgovorio prilično istom mjerom, mogao bi vrlo ružno okončati
svoj drugi mandat.
Na međunarodnom
planu također je iskrslo nekoliko faktora koji bi mogli ići u korist ove
Izetbegovićeve odluke. Prije svega povampireni populisti koji se roje na svjetskoj sceni ignoriraju međunarodno
pravo I ne prezaju od zločina nad
civilima što se posebno može ocijeniti politika ruskog predsjednika
Vladimira Putina. Njegove prijetnje zemljama Balkana su uočene, a BiH u ovakvom
stanju, bez međunarodne zaštite ne bi se mogla odbraniti!
Iako je
međunarodna zajednica polagala nade u pomirenje naroda na Balkanu kroz dijalog
njihovih lidera, crni oblaci fašizma koji su se nadvili nad Evropom, raspršuju
takve nade i primoravaju evropske zvaničnike da svoje vrijednosti brane
postojećim mehanizmima poput Međunarodnog suda pravde u Den Haagu. Jedan od tih
i takvih napora je kažnjavanje država ukoliko se dokaže da su počinile zločine!
(TBT, N.L.)