INTERVIEW
Na pitanje što će poduzeti ako vodstvo
Republike Srpske prijeđe “crvenu crtu” i raspiše referendum o odcjepljenju od
Bosne i Hercegovine, čime se iz Dodikova kruga neprekidno prijeti, visoki
predstavnik odgovara: “Međunarodna zajednica nikad ne bi prihvatila referendum
o odcjepljenju RS, niti bih ja kao visoki predstavnik potpisao takvo nešto.”
FOTO: Inzko ( CROPIX )
“Milorad Dodik poslao mi je pet tisuća
razglednica s mojom karikaturom. Na nekima su čak bile i prijetnje smrću meni i
mome sinu. Istina je, imam ovlasti da smijenim Dodika. Moji prethodnici su ih
koristili 800 puta, a 180 političara je smijenjeno. Ali ta su vremena prošla.
Danas želimo domaća rješenja i domaću odgovornost”, kaže Valentin Inzko, visoki
predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu, u velikom intervjuu
Globusu u povodu sve grubljih političkih provokacija predsjednika Republike
Srpske.
Iskusni austrijski diplomat slovenskih
korijena, koji je na dužnosti u Sarajevu od 2009., smatra da nipošto još nije
vrijeme za ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR), što traže čelnici
srpskoga entiteta.
“Ured može biti ukinut kada se ispuni
program ‘5+2’ – pet ciljeva, uključujući sređenu državnu i vojnu imovinu, i dva
uvjeta. Jedan je uvjet ispunjen, a to je Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju. Drugi je zahtjevniji, jer podrazumijeva ‘pozitivnu ocjenu
političke situacije u BiH i punu provedbu Dejtonskog sporazuma’. Sami možete
procijeniti u kojoj mjeri je taj uvjet ispunjen”, kaže Inzko.
Na pitanje što će poduzeti ako vodstvo
Republike Srpske prijeđe “crvenu crtu” i raspiše referendum o odcjepljenju od
Bosne i Hercegovine, čime se iz Dodikova kruga neprekidno prijeti, visoki
predstavnik odgovara: “Međunarodna zajednica nikad ne bi prihvatila referendum
o odcjepljenju RS, niti bih ja kao visoki predstavnik potpisao takvo nešto.”
Bi li intervencija međunarodne zajednice
značila i angažiranje vojnih snaga protiv separatista?
“Vojna intervencija je iznimka i dolazi
samo kao krajnje rješenje. SFOR je imao 60.000 vojnika i zaustavio je rat u
BiH. Danas međunarodnih vojnika ima 600, ali oni još imaju jednoglasan izvršni
mandat Vijeća sigurnosti UN-a. Oni su i vojni i politički faktor stabilnosti.”
Je li sazrelo vrijeme da se revidira
Daytonski sporazum, kojim je država podijeljena na dva entiteta?
“Uz suglasnost sva tri konstitutivna
naroda, Dejtonski ustav se može i dalje mijenjati. Prije svega bi to trebalo
biti u svrhu jačanja funkcionalnosti države. Ali to ne znači centralizaciju,
koje se neki plaše”, kaže Inzko.
Kako gleda na položaj Hrvata u BiH, koji
već više od deset godina traže da im se vrate ustavna prava što su im, početkom
dvijetisućitih, uskraćena odlukama tadašnjega visokog predstavnika Wolfganga
Petritscha?
“Hrvati trebaju imati što više. Kad imaš
tri brata, a jedan je najmlađi, njemu treba posvetiti posebnu pažnju.
Istovremeno, Hrvati se moraju isticati kvalitetom, što već u velikoj mjeri i
rade. Moramo se, međutim, zapitati jesu li Hrvati u BiH dijaspora, jer se neki
tako ponašaju, ili su konstitutivan narod. Ako je ovo drugo točno, onda nisu
dijaspora. Za mene su svakako konstitutivan narod”, kaže visoki predstavnik.
(TBT)