U septembru je alžirski predsjednik Abdelmadjid Tebboune najavio da njegova zemlja do kraja 2025. godine planira postići “potpunu samodostatnost u proizvodnji tvrde pšenice”. Ova objava poklopila se s početkom poljoprivredne sezone 2024.-25., tijekom koje Alžir planira zasijati rekordnih 1,6 miliona hektara tvrde pšenice – približno 80% godišnjih potreba zemlje.
Ovo je samo jedan od mnogih pokazatelja koji odražavaju uspjeh alžirske strategije privrednog razvoja. Također označava šire postignuće u diversifikaciji ekonomskih aktivnosti i odmaku od rentijerske ekonomije koja, kako je Tebboune napomenuo, “guši um i inovacije”.
Racionalna privreda
Sveobuhvatan pristup Alžira transformaciji svoje privrede prepoznale su međunarodne financijske institucije. U julu je Ousmane Dione, potpredsjednik Svjetske banke za Bliski istok i Sjevernu Afriku, čestitao Alžiru na ekonomskim rezultatima koji su omogućili njegovu uzlaznu reklasifikaciju od strane Svjetske banke. Opisao je privredu zemlje kao “model uspjeha vrijedan dijeljenja s drugim zemljama u Africi i regiji MENA”.
Dione je također napomenuo da je 2023. godine Alžir postao jedna od četiri zemlje u svijetu koje su prešle iz kategorije nižeg srednjeg dohotka u kategoriju višeg srednjeg dohotka u godišnjem izvješću Svjetske banke o klasifikaciji dohotka. U istom razdoblju alžirska privreda zabilježila je stopu rasta od 4,1%, što je prvenstveno potaknuto “sveobuhvatnom revizijom nacionalne statistike računa koju su poduzele alžirske vlasti (Office National des Statistiques) kako bi se uskladile s trenutnim međunarodnim standardima.”
Značajna postignuća Alžira proizlaze iz pragmatičnog ekonomskog smjera koji je zacrtao predsjednik Tebboune na početku svog prvog mandata 2019. Ovaj novi model naglašava podršku malim i srednjim preduzećima u različitim sektorima, uključujući poljoprivredu i industriju, dok daje prednost lokalnoj proizvodnji nad uvozom kako bi se zaštitile devizne rezerve i potaknulo domaće poslovanje. Vlada se također usredotočila na smanjenje nezaposlenosti i pojednostavljenje zakonodavnog okvira.
Što se tiče ulaganja, Agencija za promociju ulaganja izvještava o odobrenju oko 3.000 projekata koje su nedavno predložili domaći i strani ulagači, što je rezultiralo otvaranjem približno 250.000 radnih mjesta. Posebno je pokrenuto nekoliko ključnih projekata u rudarskom sektoru, uključujući rudnik željeza Gara Djebilet, rudnik cinka Oued Amizour i megaprojekt fosfata Bled El-Hadba.
Poljoprivredni sektor također napreduje u poboljšanju sigurnosti hrane. Trenutno Alžir gradi najveću mliječnu farmu na svijetu, koja se prostire na 117 hektara, nakon sporazuma vrijednog 3,5 milijardi dolara s katarskom mliječnom tvrtkom Baladna QPSC potpisanog u travnju 2024. Nadalje, ekonomske reforme provedene od 2020. transformirale su Alžir iz uvoznika u izvoznika različitih proizvoda, uključujući građevinske materijale, cement i klinker.
Tebbouneov program iz 2019. pozvao je na preispitivanje nepovoljnih ekonomskih i trgovinskih sporazuma te strateško preusmjeravanje diplomatskih napora kako bi služili ključnim interesima alžirskog privrednog razvoja. Osnivanje Alžirske agencije za međunarodnu suradnju za solidarnost i razvoj omogućilo je alžirskim poduzetnicima veći pristup međunarodnim tržištima, posebno afričkim.
Fokus na Afriku
Alžir jasno povećava svoj ekonomski i diplomatski utjecaj diljem afričkog kontinenta. Od preuzimanja dužnosti, predsjednik Tebboune dao je prioritet jačanju veza s Afrikom, a rezultati ove inicijative već su vidljivi.
U februaru2023. Alžir je najavio da će izdvojiti milijardu dolara za financiranje razvojnih projekata u Africi putem Alžirske agencije za međunarodnu suradnju za solidarnost i razvoj. Predsjednička inicijativa pretpostavlja osnivanje alžirskih izložbenih dvorana i banaka u zemljama Zapadne Afrike, uključujući Alžirsku unijsku banku (AUB) u Nouakchottu i Alžirsku banku Senegala (ABS) u Dakaru. Uskoro se planira otvoriti i treća banka u Obali Bjelokosti.
Alžirski proizvodi postupno šire svoju prisutnost na afričkim tržištima. Godine 2021. zemlja se pridružila Sporazumu o afričkom kontinentalnom području slobodne trgovine (AfCFTA), čiji je cilj uklanjanje carinskih barijera u trgovini među zemljama članicama. Početkom 2022. Alžir je otvorio prvu pomorsku rutu koja ga povezuje s Mauritanijom i Senegalom kako bi povećao obujam trgovine, a trenutno radi na uspostavljanju kopnene rute do Mauritanije. Ove inicijative otvaraju vrata novim tržištima u Zapadnoj Africi.
Revizija nepovoljnih sporazuma
U rujnu, nedugo nakon što je ponovno izabran za drugi mandat, Tebboune je najavio planove za reviziju Sporazuma o pridruživanju s Evropskom unijom, počevši od 2025. Ovaj sporazum potpisan je 2002. i stupio je na snagu 2005. Uključuje odredbe o postupnom ukidanju carina između dviju strana i često je izazivao kontroverze s obzirom na napore Alžira da zaštiti svoje domaće proizvode i želju Evrope da izvuče maksimalnu korist od izvoza u Alžir.
Prema Tebbouneu, potreba za revizijom ovog sporazuma proizlazi iz značajnih promjena u alžirskom gospodarskom krajoliku. Posebno, početkom 21. stoljeća Alžir je izlazio iz desetogodišnjeg građanskog rata između vlade i islamističkih skupina. Sada kad se privreda zemlje stabilizirala i ojačalo, uvjeti sporazuma s EU-om više ne odražavaju trenutnu stvarnost.
Od 2021. Alžir je uveo nekoliko ograničenja na evropski izvoz i ulaganja kako bi zaštitio nacionalnu proizvodnju. EU smatra ove mjere zabranom svojih proizvoda i kršenjem sporazuma te je zaprijetio Alžiru arbitražnim sudom. U lipnju 2024. Evropska komisija najavila je pokretanje postupka rješavanja sporova s Alžirom i izjavila da ako strane ne mogu postići nagodbu, predmet može biti iznesen pred arbitražni sud.
Ovo je drugi put da je EU pokrenuo postupak rješavanja sporova s Alžirom u vezi sa sporazumom o pridruživanju. U lipnju 2020. blok je pokrenuo sličan slučaj u vezi s trgovinskim ograničenjima koja je Alžir nametnuo između 2015. i 2019. Spor nije riješen, što je navelo EU da započne arbitražu u ožujku 2021., iako rezultati ostaju neobjavljeni.
Od početka, alžirski plan privrednog razvoja suočio se s dva značajna izazova: padom globalnih cijena nafte i utjecajem pandemije Covid-19. Unatoč tim izazovima, u svgustu 2023. Tebboune je izjavio da su nedavna ekonomska postignuća Alžira ništa manje nego čudesna i nadmašuju napredak koji mnoge nacije postižu tokom desetljeća.
Put prema financijskoj nezavisnosti
Predsjednik Tebboune istaknuo je ključna gospodarska postignuća tijekom svog govora na Međunarodni dan rada 1. maja 2024. Posebno je istaknuo novostečenu nezavisnost Alžira od vanjskih zajmova, posebno od organizacija poput Međunarodnog monetarnog fonda, i gotovo potpuno odsustvo vanjskog duga.
Prema Tebbouneu, stopa ekonomskog rasta Alžira u 2023. bila je između 4,1% i 4,2%, što odgovara procjenama Svjetske banke. “MMF i Svjetska banka klasificiraju Alžir kao treće najveće privrede u Africi, nakon Južne Afrike i Egipta,” napomenuo je.
Do kraja 2023. BDP Alžira porastao je na 260 milijardi dolara, a vlada planira povećati ga na 400 milijardi dolara do 2026. i 2027. Alžirski dinar porastao je za 4,5% u odnosu na strane valute, a prema Tebbouneu, “ovo je tek početak.”
Devizne rezerve zemlje narasle su na 70 milijardi dolara. Za usporedbu, kada je Tebboune preuzeo dužnost 2019., devizne rezerve iznosile su 42 milijarde dolara, dok su troškovi uvoza premašivali 60 milijardi dolara.
U energetskom sektoru, Alžir je trenutno treći najveći proizvođač nafte u Africi i vodeći izvoznik plina na kontinentu, opskrbljujući oko 11% potreba EU-a za prirodnim plinom. Ipak, vlada ostaje predana diversifikaciji izvora prihoda i oslobađanju od gospodarstva koje se oslanja isključivo na izvoz plina i nafte.
“U 2022. Alžir je prvi put u 40 godina ostvario rekordni obujam izvoza koji nije vezan uz ugljikovodike od 7 milijardi dolara, dok prethodno ove brojke rijetko kad su premašivale 1,5 milijardi dolara,” rekao je Tebboune.
Značajan razvoj u alžirskom gospodarskom krajoliku najavljen je krajem kolovoza 2023., kada se zemlja pridružila Razvojnoj banci BRICS-a (NDB). S početnim doprinosom od 1,5 milijardi dolara, Alžir je postao deveti član ove organizacije. Ova prekretnica odražava impresivna gospodarska postignuća Alžira posljednjih godina i označava ključan korak prema integraciji nacije u globalni financijski sustav. Prema alžirskom Ministarstvu finansija, pridruživanje NDB-u trebalo bi dodatno ojačati privredni rast zemlje i u srednjem i u dugom roku.
Samodostatnost u proizvodnji tvrde pšenice
Značajna žetva tvrde pšenice već je donijela Alžiru 1,2 milijarde dolara, a vlada ne namjerava stati na tome. Uz podršku katarskih i talijanskih tvrtki, Alžir planira proširiti područja uzgoja u svojim južnim regijama. Predsjednik je zadužio vladu da poveća prinos po hektaru na najmanje 55 kvintala.
Postignuća koja su nedavno zabilježile alžirske vlasti naglašavaju uspjeh njihovog ambicioznog ekonomskog programa. Ova postignuća odražavaju predanost smanjenju dugogodišnje ovisnosti nacije o uvozu tvrde pšenice, jer je Alžir tradicionalno bio veliki kupac pšenice. Također ističu napredak u široj strategiji diversifikacije gospodarstva i odmicanja od zavisnosti o nafti – glavni cilj koji su uzastopne alžirske vlade slijedile od stjecanja nezavisnosti od Francuske sredinom 20. stoljeća.
(TBT, Mediji)
