Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je na razgovore o primirju u Ukrajini s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, no odbacuje mogućnost teritorijalnih ustupaka i naglašava da Kijev mora odustati od ambicije članstva u NATO-u, reklo je pet izvora Reutersu.
U prvom detaljnom izvještaju o tome na što bi Putin pristao u pregovorima, petero aktualnih i bivših ruskih dužnosnika reklo je Reutersu da bi Kremlj mogao pristati na zamrzavanje sukoba na trenutnim linijama borbe. Putin je otvoren za pregovore o preciznijom razgraničenju četiriju istočnih ukrajinskih regija Donjecka, Luhanska, Zaporižje i Hersona, tvrde tri izvora.
Ovo je rat iscrpljivanja, piše Deutsche Welle o hilajdu dana sukoba Ukrajine i Rusije donoseći detaljne mape i grafike uoči mogućih pregovora o miru.
Prije tisuću dana Rusija je započela veliki napad na Ukrajinu. Nakon brzog napredovanja ruske vojske, ukrajinski branitelji uspjeli su potisnuti napadače, posebno na sjevernoj granici. Na jugu je Ukrajina također potisnula rusku vojsku do iza Dnjepra, najveće rijeke u toj zemlji. U ljeto 2024. ukrajinska vojska čak je pokrenula i uspješne protuofenzive na ruskom teritoriju u Kurskoj oblasti. Službenu ukrajinsku vojsku dijelom podržavaju i paravojne partizanske grupe.
Međutim, veliki dijelovi istočne Ukrajine – posebno u oblastima Luganska, Donjecka, Zaporižja i Hersona – ostaju pod ruskom kontrolom. Moskva je još u ožujku 2014. okupirala i anektirala poluotok Krim. Sve u svemu, u posljednje dvije godine na bojištu nije bilo puno pomaka.
S više od deset miliona raseljenih osoba, rat u Ukrajini izazvao je jednu od najvećih izbjegličkih kriza u svijetu. Prema podacima agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice UNHCR 6,7 milijuna ukrajinskih izbjeglica do sada je pronašlo utočište u drugim evropskim zemljama.
Samo u prvoj polovici 2024. izbjeglo je još 400.000 ljudi. Četiri miliona osoba još uvijek je raseljeno unutar Ukrajine. Od avgusta do danas je 170.000 ljudi napustilo svoje domove na istoku zemlje. „Bezbroj djece nastavlja svoje obrazovanje preko interneta. Ona propuštaju društvenu interakciju i iskustva u učionici“, izjavila je prošle sedmice u Ženevi Kelly T. Clements, zamjenica visokog povjerenika UNHCR-a.
Sve u svemu, humanitarna situacija u Ukrajini od početka rata dramatično se pogoršala.
Još u januaru 2024. je UN-ov ured za koordinaciju humanitarne pomoći UNOCHA naveo da je u Ukrajini paralizirano 65 posto kapaciteta za opskrbu električnom i toplinskom energijom. „Stambene zgrade, škole i bolnice stalno su na meti, isto kao i vodovodna, plinska i električna mreža. Napadaju se temeljne strukture društva – s razornim posljedicama“, rekao je tada šef UNOCHA Martin Griffiths. U jesen 2024. ruska vojska ponovno je pojačala napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu. Prošlog tjedna ponovno su napadnuti „kritična infrastruktura“ i jedna termoelektrana, izvijestio je Kijev.
Ekonomska situacija u zemlji je shodno tome katastrofalna: prema podacima Svjetske banke i ukrajinskog Ministarstva poljoprivrede, bruto domaći proizvod zemlje smanjio se 2022. za 35 posto. I iako su stopa nezaposlenosti i inflacija nedavno pali, oko 40 posto stanovništva, prema Ujedinjenim narodima, ovisi o humanitarnoj pomoći. Da bi zadovoljili osnovne potrebe tih ljudi, UNOCHA-i i UNHCR-u potrebna je pomoć u iznosu od oko četiri milijarde eura.
Ukupna šteta na infrastrukturi izazvana ratom već je krajem 2023. procijenjena na više od 150 milijardi eura, a troškovi cjelokupne obnove bili su oko tri puta veći. Osim toga, ogromne površine su minirane i u dogledno vrijeme neće biti sigurne za korištenje – na primjer za ponovno pokretanje poljoprivredne proizvodnje.
Nakon što je prije tisuću dana počeo veliki napad, EU i drugi zapadni saveznici uveli su dalekosežne gospodarske sankcije Rusiji. Nakon privremenog pada tijekom 2022. godine, bruto domaći proizvod Ruske Federacije brzo se oporavio zahvaljujući prelasku na ratnu ekonomiju, ali i zahvaljujući podršci Pekinga. Isto vrijedi i za tečaj nacionalne valute rublja.
To se, između ostalog, može objasniti činjenicom da opsežna blokada uvoza fosilnih goriva, poput prirodnog plina, nafte i ugljena iz Rusije, u velikoj mjeri nije postigla svoj cilj, odnosno drastično smanjenje izvoznih prihoda Moskve. Ruske državne kompanije pronašle su zahvalne kupce za svoje sirovine, između ostalog u Kini i Indiji. Postoje neki pokazatelji da, usprkos embargu, ruski mineralni resursi završavaju i u EU-u – zaobilaznim putovima, preko trećih zemalja. Zahvaljujući nedavnom porastu cijena, naročito prirodnog plina, Rusija je zadržala gubitke na nižoj razini nego što su se nadale zemlje koje su joj uvele sankcije.
Evropska unija i NATO podržavaju Ukrajinu ne samo kroz sankcije protiv agresora Rusije. Kijev prima i vojnu, humanitarnu i financijsku pomoć. Daleko najveći doprinos dale su Sjedinjene Američke Države. Prema procjenama Instituta za svjetsko gospodarstvo iz njemačkog Kiela, od početka rata 24. veljače 2022. pa do kraja kolovoza 2024. SAD je dao pomoć u vrijednosti od gotovo 85 milijardi eura. U istom razdoblju pomoć EU-a i njezinih država članica iznosila je nešto više od sto milijardi eura. Velika Britanija i Kanada također su među najvećim donatorima.
Međutim, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump je tokom predizborne kampanje najavio da će drastično smanjiti pomoć Kijevu. Odnos snaga između zaraćenih strana pokazuje da Ukrajina vjerojatno ima šansu nastaviti braniti se od Rusije samo ako druge zemlje donatori povećaju svoju pomoć.
Trump je više puta najavljivao da će „dogovorom“ vrlo brzo okončati rat u Ukrajini, ali nije poznato kako bi taj dogovor konkretno trebao izgledati.
(TBT)
