Dok Tel Aviv srlja u višestruke ratove, bez presedana štete koju sebi nanosi na globalnom nivou, kao što pokazuju neki od njegovih najpouzdanijih saveznika koji smanjuju zalihe municije, Izrael smatra korisnim obnoviti veze sa novijim saveznicima na Balkanu.
Cilj je, kažu posmatrači, čisto strateški, jer se razmišlja o svom slijedećem koraku protiv Irana.
Tokom njegovih septembarskih posjeta, objavljeno je da se izraelski predsjednik Isaac Herzog složio s ovim državama “da prodube bilateralnu saradnju usred proširene vojne kampanje Izraela protiv Hamasa i Hezbolaha u južnom Libanu”.
Prema Ahmedu Dahshanu, ekspertu za rusku politiku i evroazijske zemlje, posjeta je trebala rezultirati “samnjenjem iranskog utjecaja na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, koje je Teheran podržavao protiv Srbije tokom 1990-1991. rat.”
“Iran je podržao Bosnu i Hercegovinu i Kosovo protiv Srbije, ali danas nalazimo da Albanija ugošćuje Mudžahedin e-Khalq, grupu koja se protivi iranskom režimu, a Bosna je glasala protiv svakog glasa UN-a koji osuđuje Izrael”, objasnio.
Izrael je obećao da će odgovoriti na to da Iran ispali balističke rakete na Tel Aviv 1. oktobra, povećavajući izglede za regionalni sveobuhvatni rat, dok se SAD spremaju za vlastite predsjedničke izbore za manje od dvije sedmice. Dok američki i evropski zvaničnici pozivaju Izrael da okonča eskalaciju, izraelski zvaničnici su nepokolebljivi u produženju rata, za šta on traži podršku svih potencijalnih saveznika.
Oružje i podrška
Kao i kod prvobitnog pokušaja Izraela u maju 2010. da ojača veze sa Balkanom na pozadini pogoršanja odnosa s Turskom nakon smrtonosnog napada Izraela na flotilu slobode koja je pokušala razbiti opsadu Gaze, ovaj trenutni napor je također proračunat, koji se poklapa sa rastući rizik od potpunog rata sa Iranom.
Od tada, Izrael razvija svoje trgovinske, sigurnosne, tehnološke i nadzorne odnose sa Srbijom, Albanijom, Kosovom, Makedonijom, Bugarskom i drugim zemljama u regionu.
Kao prvo, Albanija je treći najveći izvor mazuta u Izraelu. Prema izveštajima, srpski državni proizvođač oružja Jugoimport-SDPR izvezao je u Izrael municiju u vrednosti od 7,3 miliona evra (oko 7,8 miliona dolara) prošlog jula, čime je vrednost tog izvoza ove godine dostigla 23 miliona evra (više od 24 miliona dolara). Iako nije među najvećim izvoznicima oružja u Izrael, doprinos Srbije je i dalje značajan usred međunarodnih poziva da se zaustavi izvoz oružja u Izrael kako bi se spriječilo više smrtnih slučajeva civila u Pojasu Gaze.
Khaled Khalil, turski istraživač o izraelskim pitanjima, kaže za The New Arab da je cilj posjete izraelskog predsjednika Srbiji i susjednoj muslimanskoj zemlji Albaniji, koja je neprijateljski raspoložena prema Iranu, “jačanje sigurnosnih odnosa i partnerstava u nekoliko oblasti, a posebno: slobodna trgovina, vojna saradnja i snabdjevanje oružjem, ignorirajući poziv Saveta za ljudska prava da se zaustavi prodaja oružja i djelimična ograničenja prodaje oružja koje su nametnule zemlje saveznice Izraela, kao što su Britanija, Italija, Holandija, i Kanada, nakon razornog rata u Gazi.”
Faktori koji vode Izrael ka razvijanju veza sa Balkanom, posebno Srbijom i Albanijom, su međunarodna izolacija s kojom se suočava zbog rata protiv Gaze, koji narušava njegov egzistencijalni legitimitet koji crpi od Zapada, kaže analitičar Khalil, ističući da je Balkan postao politički oslonac Izraela u istočnoj Evropi protiv njegovih neprijatelja i protiv svih napora u UN usmjerenih na oživljavanje rješenja o dvije države.
Stari korijeni, novi interesi
Prema riječima Skendera Pertešija, analitičara Kosovskog centra za sigurnosne studije, odnosi između Izraela, Kosova i Albanije nisu novi. Zapravo, oni sežu do Drugog svjetskog rata kada su ove istočnoevropske zemlje odbile protjerati jevrejske građane, što je Herzog naglasio tokom svoje posjete.
U moderno doba, napomenuo je, Kosovo je postalo prva zemlja sa većinskim muslimanskim stanovništvom koja je priznala Jerusalem kao glavni grad Izraela, pored toga i ojačale su bilateralne diplomatske veze, što je dovelo do zajedničke odluke 2024. o ukidanju viza za posjetioce obje zemlje.
“Sjeverna Makedonija i Grčka su također ostvarile povećanu saradnju s Izraelom, posebno u oblastima kao što su odbrana, sigurnost i tehnologija”, dodao je on, napominjući da se nedavne posjete mogu smatrati, između ostalog, “naporom Izraela da stvori nove saveze u Balkan, kao sopstveni napor, za uticaj u regionu i za borbu protiv rastućeg uticaja zemalja kao što su Rusija i Iran.”
Ova saradnja postala je očigledna 2022. godine, kada je iranski sajber napad na Albaniju doveo do toga da je albanski predsjednik odmah posegnuo za Izraelom kako bi poboljšao sigurnosnu saradnju, posebno u sajbersferi.
Antoun Shalhat, palestinski stručnjak za izraelska pitanja, očekuje da će Tel Aviv paziti da ne odbaci ove odnose s Balkanom “jer mu je potrebno najveće pokriće da nastavi rat i počini zločine koji mu predstavljaju izazov u međunarodnoj areni”.
(TBT,TAN)