Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH), nekoć stabilni stup bosanskohercegovačke ekonomije, našla se 2023. godine u nezavidnoj situaciji. Nakon godina profitabilnog poslovanja, ovaj energetski div iznenada je zabilježio značajne gubitke. Šta se dogodilo?
Regulacija EU – Globalistički Trojanski konj
Odgovor leži u naizgled “pozitivnom” trendu – više od 50% električne energije u BiH sada se proizvodi iz obnovljivih izvora. No, ova “zelena revolucija” ima svoju cijenu.
Cijena električne energije iz “obnovljivih” izvora regulirana je i značajno viša od one proizvedene iz ugljena. Tu treba izuzeti hidroelektrane koje su vrlo pozitivne i zastupljena na teritoriju BiH, a koje su također jeftin izvor električne energije.
EPBiH je obvezan otkupljivati ovu skupu energiju, dok su istovremeno maloprodajne cijene strogo regulirane. Rezultat? Financijski škripac za kompaniju koja ne može prenijeti povećane troškove na potrošače.
Subvencije za obnovljive izvore, dodatno opterećuju sustav. Krajnji kupci plaćaju naknadu za poticanje “zelene” energije, što potencijalno smanjuje ukupnu potražnju. Istovremeno, ova naknada nije dovoljna da pokrije sve troškove integracije obnovljivih izvora u mrežu.
Zapostavljanje ugljena, iako motivirano ekološkim razlozima, ima ozbiljne ekonomske posljedice. Termoelektrane na ugljen, nekad okosnica sistema, sada rade smanjenim kapacitetom, što smanjuje njihovu ekonomsku učinkovitost i stvara socio-ekonomske probleme u rudarskim regijama.
Iz izvještaja se vidi da su rudnici ugljena namjerno ili ne, zapostavljeni i prepušteni sebi, dok u Njemačkoj termoelektrane rade punom parom.
Uništavanje radnih mjesta
Posebno zabrinjavajući aspekt ove energetske tranzicije je njezin potencijalni utjecaj na konkurentnost bosanskohercegovačke industrije i tržište rada. Bosna i Hercegovina je dugo imala konkurentsku prednost zbog jeftine električne energije, što je privlačilo i održavalo značajnu industrijsku proizvodnju.
Međutim, s poskupljenjem električne energije zbog većeg udjela skuplje “zelene” energije, ta se prednost rapidno topi. Mnoge energetski intenzivne industrije, poput metalurgije i kemijske industrije, mogle bi postati nekonkurentne na globalnom tržištu. To bi moglo dovesti do zatvaranja tvornica i značajnog gubitka radnih mjesta u proizvodnim industrijama koje ovise o jeftinoj energiji.
Paradoksalno, razvoj obnovljivih izvora energije, iako stvara neka nova radna mjesta, mogao bi indirektno dovesti do većeg gubitka radnih mjesta u tradicionalnim industrijama. Ova situacija postavlja težak izazov za kreatore politika: kako balansirati između ekoloških ciljeva i očuvanja industrijske baze i radnih mjesta koja su ključna za ekonomsku stabilnost zemlje?
Solari i vjetrocentrale dio holdup-a
Tehnološki izazovi dodatno kompliciraju situaciju. Intermitentna priroda solarne i vjetroenergije zahtijeva značajne investicije u sustave za skladištenje energije i modernizaciju mreže, što dodatno opterećuje već napeti proračun EPBiH.
Pojava potrošača koji proizvode vlastitu električnu energiju – mijenja dinamiku tržišta, smanjujući potražnju za električnom energijom iz mreže i dodatno utječući na prihode EPBiH.
Dolaskom stranih mešetara kojima je tržište Bosne i Hercegovine širom otvoreno, svjedočimo apsurdnom uvozu električne energije, gdje razlika u cijeni tj. profit odlazi vani.
Čudan izvještaj anglosaksonske revizorske kuće Grant Thornton
Unatoč ovim očitim izazovima, revizorska kuća Grant Thornton u svom financijskom izvještaju za EPBiH nije eksplicitno adresirala problem tranzicije prema obnovljivim izvorima energije. Ovo izostavljanje ključnog faktora podiže pitanja o cjelovitosti i transparentnosti financijskog izvještavanja.
Kriza EPBiH ilustrira širi izazov s kojim se suočavaju mnoge tradicionalne energetske kompanije diljem svijeta – kako upravljati tranzicijom prema čišćim izvorima energije na financijski održiv način. Ovo je posebno izazovno u kontekstu reguliranog tržišta gdje su mešetarske kompanije perfidnim načinom preuzele ulogu distributora.
Za rješavanje ove krize, bit će potreban holistički pristup. To može uključivati postupno prilagođavanje reguliranih cijena, optimizaciju sustava poticaja za obnovljive izvore, investicije u energetsku učinkovitost i modernizaciju mreže. Također, potrebno je razmotriti strategije za pravednu tranziciju regija ovisnih o ugljenu.
Zašto ne koristiti ugljen koji je vrlo jeftin i dostupan diljem Bosne i Hercegovine. Ugljen nam daje energetsku autonomiju koju su mnogi izgubili i sad grcaju u problemima. U nekim zapadnim zemljama, električna energija je postala skuplja za nekoliko puta, što je prouzrokovalo zatvaranje mnogih poduzeća i malih obrtnika.
Preko noći od pozitivne bilance do propasti
Kriza EPBiH naglašava potrebu za pažljivim balansiranjem između ekoloških ciljeva, energetske sigurnosti i ekonomske održivosti. Dok je tranzicija prema drugih izvorima energije mora biti provedena na način koji osigurava dugoročnu stabilnost energetskog sektora i ekonomsku dobrobit građana BiH.
Iznenađujući preokret od stabilnog, profitabilnog poslovanja do značajnih gubitaka u tako kratkom vremenu postavlja brojna pitanja o adekvatnosti planiranja i upravljanja energetskom tranzicijom. Ovo naglašava potrebu za hitnim preispitivanjem trenutne energetske politike i strategije EPBiH, kao i za razvojem robusnih planova za ublažavanje negativnih financijskih posljedica tranzicije prema drugim izvorima energije.
Budućnost EPBiH, a s njom i energetska stabilnost BiH, ovisi o sposobnosti svih uključenih strana da pronađu održiv put kroz ovu kompleksnu tranziciju.
Pitanje je – mogu li kreatori politika, regulatori i menadžment kompanije brzo razviti i implementirati strategije koje će omogućiti uspješnu tranziciju prema drugim izvorima energije, istovremeno osiguravajući financijsku održivost ključnih energetskih kompanija? Odgovor na ovo pitanje oblikovat će energetsku budućnost Bosne i Hercegovine.
Ipak?
Za kraj možemo slobodno reći da su lobisti sve direktive i uredbe EU, koje uvodi i BiH, posložili tako da izvlače profit iz zemalja u razvoju. Bosna i Hercegovna će uskoro doživjeti kolapst, a onda su vrata pakla otvorena. Recept je kojeg stranici koriste već stoljećima, ako ne i dulje.
(TBT, Logicno)
