Sukob između Izraela i Irana se intenzivirao nakon što je Iran u utorak navečer ispalio više od 180 balističkih projektila, nakon čega je Izrael najavio skoru odmazdu o čijoj prirodi i opsegu se još raspravlja. U tom su smislu izjave predsjednika Joea Bidena o mogućnosti izraelskog napada na iranska naftna postrojenja izazvale su buru u četvrtak, ali globalno tržište nafte pokazalo je iznenađujuću otpornost – prenosi POLITICO.
Podsjetimo, prema informacijama Forbesa, iranski napad na Izrael je uzdrmao tržište nafte s porstom terminskih cijena u utorak za gotovo 5%, pojačavajući napetosti na Bliskom istoku i povećavajući zabrinutost zbog mogućih prekida u globalnim opskrbama sirovom naftom. Međutim, za razliku od prošlih vremena kada bi sukobi na Bliskom istoku izazivali strahove i divlje oscilacije cijena, danas tržišta reagiraju mnogo smirenije, što je povoljan razvoj za Bidenovu administraciju, koja se suočava s domaćim političkim pritiscima zbog cijena goriva.
Naime, iako su cijene sirove nafte u SAD-u skočile su za više od 5% u utorak kada su se pojavile vijesti o iranskom raketnom napadu, ubrzo su pale. Cijene su opet porasle nakon Bidenovih izjava u četvrtak, dosegnuvši 73 dolara po barelu, ali to je i dalje znatno ispod razina od preko 80 dolara, na kojima su bile tokom ljeta.
Jedan od glavnih razloga za stabilnost tržišta je činjenica da se globalna opskrba naftom diverzificirala. Povećanje proizvodnje u Južnoj Americi, Africi i SAD-u te rastući kapaciteti za skladištenje i transport znače da globalno tržište ima veću fleksibilnost u suočavanju s krizama. Čak i u slučaju zatvaranja Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi 20% svjetske nafte, analitičari smatraju da bi tržišta pronašla načine za prilagodbu.
Opravdani razlozi za strah
Prošlost je pokazala koliko su tržišta nafte bila ranjiva na geopolitičke šokove. Naftni embargo 1970-ih, predvođen Saudijskom Arabijom, dramatično je podigao cijene i destabilizirao svjetsku ekonomiju. No današnje tržište, koje se oslanja na više izvora opskrbe, pokazuje veću otpornost. Napad Irana 2019. na saudijsku rafineriju Abqaiq, jedan od najvećih napada na energetsku infrastrukturu u povijesti, izazvao je kratkotrajno povećanje cijena, ali se tržište ubrzo stabiliziralo jer su se zalihe brzo nadomjestile.
Prema Statističkom pregledu svjetske energije, Iran je 2023. proizveo približno 3,9 miliona barela dnevno, svrstavši se na ljestvicu sedmog najvećeg proizvođača nafte u svijetu i doprinoseći s gotovo 5% ukupne svjetske proizvodnje. Ova značajna proizvodnja znači da bi svaki produženi prekid mogao imati dalekosežne posljedice na stabilnost globalne opskrbe energijom i cijene koje potrošači u konačnici plaćaju za gorivo.
Nadalje, sa svojom novom rafinerijom u Bandar-Abbasu, vrijednom 2 milijarde dolara, Iran postaje sve važniji igrač na tržištu rafiniranih naftnih proizvoda. Ova rafinerija omogućit će Iranu ne samo da zadovolji domaće potrebe nego i da poveća izvoz. Ipak, rastuće napetosti s Izraelom bi mogle ugroziti taj trend.
Ako Izrael uzvrati gađanjem iranskih postrojenja za rafiniranje i proizvodnju nafte, to bi moglo rezultirati značajnim poremećajima u opskrbi naftom u svijetu. Iranska naftna industrija igra ključnu ulogu na svjetskim energetskim tržištima, s obzirom na goleme rezerve i proizvodni kapacitet.
Budno oko Bidenove administracije
Bijela kuća i dalje pažljivo prati situaciju, a stručnjaci vjeruju da Bidenova administracija pokušava izbjeći eskalaciju koja bi uključila ključne energetske resurse poput iranskih naftnih polja. Međutim, čak i ako bi došlo do napada na iranska naftna postrojenja, analitičari ističu da bi globalno tržište moglo nadoknaditi gubitak od oko 2 miliona barela nafte dnevno, što je relativno mala količina u usporedbi s dnevnom potrošnjom od 100 miliona barela.
Nadalje, strateške rezerve nafte u SAD-u i Kini mogle bi se koristiti kako bi se ublažili bilo kakvi poremećaji u opskrbi. Bidenova administracija već je koristila ove rezerve nakon što je ruska invazija na Ukrajinu izazvala poremećaje na globalnom tržištu nafte. Iako su te rezerve djelomično iscrpljene, nedavni pad cijena omogućio je ponovno punjenje zaliha, osiguravajući dodatni stupac zaštite.
Dio stručnjaka vjeruje da povećana diversifikacija izvora, strateške rezerve i fleksibilnost transportnih ruta daju sigurnost da čak i u slučaju ozbiljnog sukoba, svijet neće doživjeti katastrofalne poremećaje u opskrbi energijom kao što bi se to dogodilo prije nekoliko desetljeća.
(TBT, Mediji)
