Kevin Roberts, predsjednik Zaklade Heritage Foundation i arhitekt Projekta 2025, plana američkih konzervativaca za drugi Trumpov mandat, usko je povezan s Opusom Dei, kontroverznom katoličkom skupinom.
Roberts je priznao da je godinama “na sedmičnoj bazi” posjećivao Katolički informativni centar (Catholic Information Center – CIC), na čijem je čelu svećenik Opusa Dei i koji je inkorporirala nadbiskupija Washingtona. U govoru koji je održao u CIC-u i koji je dostupan na internetu, Roberts je izložio svoju strategiju za postizanje ekstremnih političkih ciljeva koje podržava, ali koji nisu u skladu sa stajalištima većine Amerikanaca.
Zabrana kontrole rađanja je “najteža” politička bitka koja konzervativce očekuje u budućnosti, rekao je Roberts te pozvao istomišljenike da streme čak i malim zakonodavnim pobjedama kako bi progurali svoje dugoročne političke ciljeve.
Roberts je došao na zao glas kao vođa Projekta 2025, temeljnog plana koji podupire više od 100 konzervativnih skupina koji nastoji radikalno preokrenuti brojne politike ako Trump ponovno dođe na vlast: od ograničavanja pristupa pobačaju i LGBTQ+ prava, transformiranja Ministarstva obrazovanja, do ukidanja programa raznolikosti i povećanja vladine potpore za programe “svjesnosti o plodnosti” (što uključuje praćenje ovulacije i prakticiranje povremene apstinencije, umjesto pouzdanije kontracepcije).
Robertsove osobne veze s Opusom Dei dosad nisu bile u centru pažnje.
Gareth Gore, autor knjige o Opusu Dei, nazvao je katoličku organizaciju “političkim projektom obavijenim velom duhovnosti” Utemeljitelj organizacije, sveti Josemaría Escrivá, vidio je svoje sljedbenike kao dio “milicije koja bi se borila protiv Kristovih neprijatelja”.
“Kao i Projekt 2025, Opus Dei predstavlja reakcionarni stav protiv progresivnog kretanja društva”, rekao je Gore. Organizacija je decenijama davala značajna sredstva kako bi doprla do političke i pravne elite Washingtona. Čini se da je u tome konačno uspjela zahvaljujući bliskoj saradnji s ljudima poput Kevina Robertsa i Leonarda Lea.
Leo je konzervativni aktivist koji je vodio republikansku akciju postavljanja desničarske većine u Vrhovni sud i financira mnoge skupine koje su potpisale Projekt 2025. Poput Robertsa, Leo je povezan s CIC-om i Opusom Dei. Kad je 2022. dobio najveće priznanje CIC-a, svoje je političke protivnike nazvao “podlim i amoralnim barbarima, sekularistima i fanaticima pod utjecajem vraga”.
Demokrati, uključujući Kamalu Harris, digli su uzbunu oko Projekta 2025 kako bi upozorili birače što bi mogla učiniti druga Trumpova administracija.
“Trump i njegov ekstremni projekt 2025. oslabit će srednju klasu. Ovo moramo shvatiti ozbiljno. Možete li vjerovati da su sve to napisali? Pročitajte. Ima 900 stranica”, rekla je Harris ove sedmice na svom prvom skupu u predsjedničkoj kampanji.
TRUMPOVA DISTANCA
Trump se ipak nastojao distancirati od projekta, iako je blisko povezan s ljudima koji stoje iza svega i čije su politike često u skladu s Trumpovim idejama.
Roberts je rekao da je “dobar prijatelj” s J.D. Vanceom, Trumpovim kandidatom za potpredsjednika, a Vance je za Projekt 2025 rekao da sadrži “neke dobre ideje”. Vance, koji se preobratio na katoličanstvo 2019., u predgovoru za Robertsovu nadolazeću knjigu kazao je kako autor u njoj artikulira “istinski novu budućnost za konzervativizam”.
Opus Dei ne otkriva imena svojih članova. Grupa je osnovana u Španiji početkom 20. stoljeća kao odgovor na sukob između konzervativnih katolika i antikatoličkog socijalizma i komunizma u Španjolskoj. Konzervativni papa Ivan Pavao II. podržavao je Opus Dei i smatrao ga odgovorom na uspon teologije oslobođenja u Latinskoj Americi te mu je dodijelio poseban status. No neka od tih posebnih prava Opusa Dei, ukinuo je progresivniji papa Franjo.
Jedno od temeljnih načela Opusa Dei je da ne vjeruje u tradicionalnu odvojenost crkve i države. Umjesto toga, rekao je Massimo Faggioli, profesor teologije i religijskih studija na Sveučilištu Villanova, vjeruje da bi crkva i država trebale biti u simbiozi.
“Ne iznenađuje da su neki od članova Opus Dei dio Projekta 2025. Oni vide ovaj trenutak u politici kao mogućnost za temeljnu promjenu prirode Amerike, zapadne civilizacije i kršćanstva”, rekao je Faggioli. “Opus Dei je dio pokreta američkog konzervativnog i tradicionalističkog katolicizma koji smatra da su SAD posljednji bastion kršćanstva, tako da ako Sjedinjene Države krenu određenim putem, ide i kršćanstvo, i katoličanstvo”.
SAD NA RASKRŠĆU
I Roberts je jasno dao do znanja da vjeruje da je SAD na raskršću i “u procesu druge američke revolucije, koja će ostati bez krvi ako ljevica to dopusti”.
Na molbu da prokomentira Robertsove riječi i Projekt 2025, glasnogovornik Opusa Dei rekao je: “Opus Dei je institucija Katoličke crkve koja pokušava pomoći ljudima da se približe Bogu u svom radu i svakodnevnom životu. Ciljevi Opusa Dei su isključivo duhovni i (organizacija) ne podupire niti ima ikakvo mišljenje o bilo kojem političkom projektu”.
Čini se da Robertsove veze s Opusom Dei nisu ograničene samo na CIC. Škola koju je osnovao Roberts u Louisiani, nazvana Akademija Ivana Pavla Velikog, smatra osnivača Opusa Dei Escrivu svojim “pokroviteljem”. Roberts je također bio uključen u programe škola bliskih Opusu Dei u Austinu u Teksasu. Na web stranici koja prati aktivnosti muškaraca Opusa Dei pod nazivom”Where You Are”, stoji da Roberts volontira i ‘značajno pridonosi‘ školskim programima karijere i vodstva.
Roberts je bio gost i u drugoj školi povezanoj s Opusom Dei, Camino Schools, 2023. Prije Robertsovog govora, ravnatelj škole, Bob Rose, pohvalio je škole koje uče dječake i djevojčice da su ‘drugačiji‘, uče drugačije i inspiriraju ih različite stvari, a dječake poučavaju “muževni muškarci” koji im služe kao uzori. Robertsovi kritičari kažu da zabrinutost zbog njegovih veza s Opusom Dei nema veze s njegovim uvjerenjima kao rimokatolika.
“Kevin Roberts, kao i svi Amerikanci, prema ustavu ima zajamčenu slobodu vjeroispovijesti”, rekla je Lisa Graves, suosnivačica Court Accountability, nestranačke skupine koja se bori protiv korupcije u pravosuđu.
“Međutim, ono što je zabrinjavajuće je kako se neke moćne elite, čiji je dio i Robertsa, koriste moć izvršne vlasti kako bi nametnule svoja osobna vjerska stajališta kao obvezujući zakon za druge Amerikance – zabrana pobačaja, korištenje vlade za odobravanje određene metode kontracepcije, čak i zabrana spominjanja ‘kondoma’ u razgovorima o zdravlju žena, kao i kršenje prava LGBTQ+ Amerikanaca”.
“DAR RAZLUČIVANJA”
Tokom Robertsovog govora u septembru 2023., koji je tada prošao prilično nezapaženo, ali je objavljen na YouTube stranici centra, Roberts je detaljno opisao kako bi konzervativni katolici i njihovi saveznici mogli unaprijediti američku politiku i ukinuti pristup pobačaju, istospolne brakove i kontracepciju.
S obzirom da zna koliko je nepopularna zabrana kontrole rađanja – što je još teža politička bitka od zabrane pobačaja i gay brakova – potaknuo je postupni pristup ostvarenju ovog dugoročnog cilja.
“Čak i u politički konzervativnom okruženju može biti vrlo teško napredovati”, rekao je Roberts prisutnima na CIC događaju.”Većina rimokatolika ne vjeruje u to učenje, ako su u pitanju istraživanja javnog mnijenja. I stoga je takve stvari vrlo teško zagovarati”.
Vjernici bi trebali prakticirati “dar razlučivanja” kako bi znali kada tu temu uopće spomenuti: “Znati prepoznati da za neku temu nije pravo vrijeme, nikako ne znači da se pretvaramo u Jude. Zapravo, to je apostolski”, rekao je. Dodao je da je za konzervativce ključno da prvo pokušaju postići manji dio većeg političkog cilja na temelju onoga što je politički moguće u ovom trenutku.
O pobačaju je primijetio da rimokatolici vjeruju da “nijedan pobačaj ne može biti moralno opravdan”, ali da čak ni u konzervativnim krugovima u SAD-u to nije većinsko mišljenje. Korištenje “rječnika naše vjere” u političkoj areni ima negativan učinak na izborne rezultate, rekao je. Dodao je da bi konzervativci koji su protiv pobačaja trebali prestati govoriti o tome na način na koji ljevica želi i umjesto toga “govoriti o činjenici da mnogi od njih žele da pobačaj bude legalan sve do rođenja”.
No, te tzv. strategije “inkrementalizma” i “narativnog kadriranja” nisu uvijek primjenjive, dodao je, jer ponekad se jednostavno morate boriti.
“Upravo sada se moramo boriti za vjersku slobodu, a posebno za vjersku slobodu koja se odnosi na zaštitu institucija vjere. Nije vrijeme za strateško povlačenje. Nije vrijeme za pamet, nije vrijeme za slatkorječivost. Nije vrijeme za razvijanje prijateljstva s drugom stranom. Vrijeme je da im damo po nosu jer mrze sve ono u što vi i ja vjerujemo”.
(TBT, Jutarnji list)
