Kako izvještaju agencije Visoki predstavnik za vanjsku politiku Josep Borrell i povjerenik za proširenja Oliver Varhelyi istakli su da je genocid u Srebrenici jedan “od najmračnijih trenutaka u modernoj evropskoj povijesti”.
NEGATORIMA GENOCIDA NEMA MJESTA U EU
Evropska unija je u srijedu, uoči 29. obljetnice genocida u Srebrenici poručila da “nema mjesta među nama” za one koji ga negiraju, pokušavaju ponovno pisati povijest i slave ratne zločince.
“Nema mjesta među nama za koje one koji negiraju genocid, pokušavaju ponovno pisati povijest i slave ratne zločince”, kaže se u izjavi visokog predstavnika za vanjsku politiku Josepa Borrella i povjerenika za proširenja Olivera Varhelyia.
Oni u zajedničkoj izjavi ističu da je genocid u Srebrenici jedan “od najmračnijih trenutaka u modernoj evropskoj povijesti”.
“Naša je dužnost odati počast sjećanju na više od 8300 dječaka i muškaraca koji su sustavno ubijani u brdima oko Srebrenice.”
Dvojica visokih evropskih predstavnika pozivaju na odbacivanje retorike koja sije podjele i na djelovanje na temelju istine, pravde, povjerenja i dijaloga.
“Liječenje rana iz prošlosti zahtijeva priznavanje i podučavanje povijesnih činjenica, odavanje počasti i sjećanje na žrtve, identificiranje onih koji se još uvijek vode kao nestali i privođenje pravdi svi počinitelja. To je ključno za suočavanje s korijenima mržnje koja je dovela do genocida”, kaže se u izjavi Borrella i Varhelyia.
Oni podsjećaju da odluka EVropskog vijeća iz marta o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom pruža ključnu prigodu za zemlju da napreduje u reformama na jačanju demokracije, prosperiteta i sigurnosti za građane BiH i približavanje zemlje članstvu u EU-u.
“Ponavljamo našu nedvosmislenu privrženost budućnosti BiH u EU-u kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje”, stoji u izjavi.
Međutim, u ovoj eksplicitnoj izjavi Borrella i Varhelyia postoji jedna prešućena kontradiktornost, i ako bismo je bukvalno razumjevali onda Vatikanu ne bibil mjesta u EU, pošto Papa Franjo još nikad nije osudio genocid u Srebrenici iako su ga na taj čin pozivali Bošnjaci.
Prije dolaska u Sarajevo Papa Franja je zločin u Srebrenici spomenuo u aprilu te godine tokom mise u Rimu, kada je masakr nad Jermenima pod Otomanskim carstvom 1915. godine nazvao genocidom, dok je za zločine u Kambodži, Ruandi, Burdindiju i Bosni i Hercegovini rekao „druga masovna ubistva“.
„RIM, A NE BEOGRAD“
Udruženje Majki Srebrenicesu to tada komentirale da je uprkos tome papa dobrodošao da posjeti memorijalni centar u Srebrenici.
Grupa od 20 autora, novinara, profesora, aktivista za ljudska prava i reditelja iz BiH u maju je takođe uputila pismo papi Franji, u kome su tražili da papa podrži proces posleratnog pomirenja i da uputi kritike onima koji su organizovali herojske dobrodošlice osuđenim ratnim zločincima, kada su pušteni iz zatvora.
Potpisnici su naveli da jedini način da Bosna i Hercegovina krene napred jeste promoviranje mira i pomirenja kroz pravdu i suočavanje za zločinima počinjenim za vrijeme sukoba devedesetih.
Džemaludin Latić, profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, uputio javni apel papi, preko kolumne objavljene u The Bosnia Timesu, navodeći da se nada da će Papa tokom posjete BiH osuditi masakr u Srebrenici i druge zločine.
„Očekujemo od njega da osudi genocid koga su počinile kršćanske velikosrpske vojnopolicijske formacije, i to genocid koji je počinjen u čitavoj Bosni i Hercegovini, a ne samo u Srebrenici.
Očekujemo od njega da osudi udruženi zločinački poduhvat koga su katolici iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske počinili na Bosanskim Muslimanima, kao što su bošnjački vjerski i politički predstavnici osudili svoje zločine“, naveo je Latić.
„Očekujemo od njega da ode u Srebrenicu i pokloni se pred žrtvama najtežega genocida počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata“, dodao je on.
Papa se oglušio na apele intelektualca kao i na vapaje ucviljenih majki Srebrenice.
Posjeta Pape Franje Bosni i Hercegovini juna 2015, bila treća papska posjeta zemlji. Papa Ivan Pavle II je u aprilu 1997. godine služio misu u Sarajevu pred više od 50,000 ljudi. On je 22. juna 2003. godine posetio i Banjaluku.
Iako se ova tema izbjegava i u Evropi i u Bosni i Hercegovini, ona ćemorati dobiti zaslušenu pažnju genralno zbogodnosa kršćanstva i islama, odnosno Vatikana i islamskih zemalja.
Za sada postoje ozbiljne sumnje da je papa Karol Wojtyla umnogome odgovoran za zlodjela nad Bosanskim Muslimanima. To sugerira knjiga hrvatskog novinara Darka Hudelista „Rim, a ne Beograd“ u kojoj on optužuje papu Wojtylu da je skupa sa svojim zemljakom, dakle Poljakom, Zbigniewom Brzezinskim radio na rasturanju Jugoslavije. Očito niko u svijetu, pa tako ni papa, nije ni slutio da će se desiti genocid.
Bileove špekulacije osnovane ili ne, pitanje zašto Vatikan ne osuđuje genocid nad (Bosanskim) Muslimanima je zastrašujuće. Čemu se onda oni mogu nadati u EU ako nemaju razumjevanje i zaštitu od strane pape,odnosno Vatikana?!
(TBT, Tim za analitiku)
