Konačno su evropski čelnici dali su političko zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, odlučeno je na dvodnevnom samitu u Bruxellesu.
Lideri zemalja članica Evropske unije kako bi raspravljali o četiri tačke dnevnog rede međukojima je bila tema otvaranje pretpristupnih pregovora naše zemlje s Evropskom unijom.
BOSNU OBASJALO „ZELENO“ SVJETLO
Odluka nije bila iznenađujuća s obzirom na to da je nedavno predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen dala preporuku da se otvore pregovori s našom zemljom istakavši impresivne korake koje je napravila Bosna i Hercegovina na evropskom putu, ali ipak je bila ostavljena strepnja kako će preporuka Evropske komisije za otvaranje pregovora sa Bosnom i Hercegovinom proći kod evropskih lidera.
“Nadovezujući se na preporuke Komisije od 12. marta 2024., Evropsko vijeće odlučuje otvoriti pregovore o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom. Evropsko vijeće poziva da se usvoji pregovarački okvir nakon što se poduzmu relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022.”, kaže se u nacrtu zaključaka Evropskog vijeća.
Bosna i Hercegovina je već ispunila neke od koraka koje je Komisije navela u svojim preporukama od 12. oktobra 2022. godine. Komisija je tada preporučila da BiH mora napraviti osam koraka koji su potrebni za napredak na evropskom putu.
To su usvajanje novog zakona o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, zakona o sprječavanju sukoba interesa, zatim da BiH treba poduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije na svim razinama kada je riječ o upravljanju granicom i kapacitetima upravljanja migracijama, kao i osigurati funkcioniranje sustava azila, zatim osigurati zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja, jamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupka u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim djelatnicima te osigurati rezultate u funkcioniranju na svim razinama mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU-a.
Uprkos ranijem skepticizmu pojedinih zemalja članica EU, poput Francuske, Nizozemske i Danske, BiH je ipak stigla do tog historijskog momenta, koji je do dana današnjeg bio samo pojam.
Iako je naša zemlja napravila veliki korak u tom pravcu, bez obzira na neslaganja i nepopuštanja unutar vladajuće koalicije, sad je tek na pravom ispitu. Treba ispuniti svih 14 prioriteta koji su nam postavljeni tako davno da ih sad malo ko može sve i naborojati.
Podsjetimo, naša zemlja podnijela je zahtjev za članstvo u EU u februaru 2016. godine, a status kandidata dobila je u decembru 2022.
IDEOLOŠKA REHABILITACIJA ČOVIĆA I DODIKA
Otrpilike ovako je odluku lidera EU interperetirali novinarka Al Jazeere Arduana Pribinja kada se jvaila iz Bruxellesa.
SuVIše je koncidencija i simbolike u ovom historijskomdatumu za Bosnu i Herecgovinu, a vrlo malo suštinskih poruka i komenatra šta ova odlukaznačii za Evropu i za Bosnu i Herecgovinu.
Sama činjenica da je vijset objavljena u trenutku počtka nogometne utamkmice između Bosne i Hercegovine i Ukrajine je vrlo znakovita koincidencija. Jer od četiri tačke dnevnog reda na samitu u Bruxelle bile su posvećene Ukrajini, Gazi i Bosnii Hercegovini. Dakle, to je trenutak kad je donesena odluka o otpočinjanju pregovora BiH sa EU. Mada smo na ovom portalu još u februaru ukazali da 21. mart, koji je predsjednica Evropske komisije odbarala kao konačni za odluku, više vezan za ishod rat u Gazi, nego kao termin do kojeg je potrebno da bosanski lideri ispune uvjete, sad je više nego očigledno da su procjene lidera EU da će Izrael svoju genocidnu kampanju u Gazi okončati do ramazana. Drugo je pitanje što se to još nije ostvarilo i što Izrael nije uspio „završiti posao“koliko su mu zapdni lideir bili dali vremena da toizvrši.
Isto tako je to bilo vrijeme kad se vidjelo da se „plima rata“ okreće protiv Ukrajine, te da bi stoga zapadni Balkan mogao bio novo krizno žarište u Evropi, a Bosna i Herecgovina je „najslabija karika“ u regionu.
To je medijima potvrdioi jedan neimenovini evropski diplomata rekvaši: “Ako lideri EU daju zeleno (svjetlo), morat ćemo razgovarati o tome šta ima prednost, proces zasnovan na zaslugama ili geopolitičke potrebe. U svakom slučaju, moramo biti iskreni u pogledu standarda koje primjenjujemo, što bi možda trebalo uključiti ponovno razmišljanje o tome kako idemo u sam proces”.
Sve ovo ukazuje da su zasluge bosanskih lidera minorne i da su oni samo formalni pregovarači koji bi trebali formalno pravno sprovesti postupak pregovaranja u sferi birokratskih procedura.
Ipak, neosporno je da su svi lideri od Dragana Čovića i lidera Trojke, Nermina Nikšića,Elmedina Konakovića i Edina Forte, pa čak i Milorada Dodika iskazali želju i volju za pregovorima. Nisu ih bar sabotirali, a moglisu, posebno se tako nešto očekivalo od Dodika. U toj sferi im pripada zasluga.
Međutim, ovakav pristup i ovakav postupak je vrlo indikativan kad je bošnjačka strana u pitanju.
Očito je da su zapadne diplomate u Sarajevu politički forsirale bošnjačke lijeve stranke jer nisu željele doskorašnjeg nacionalnog vođu Bakira Izetbegovića za sagovornika i pregovarača. To što se Izetbegovićeva stranka (SDA) nasukala na sprud korupcije zbog čega je upala u vrloteške afere, samo je pomoglo zapadnim diplomatama da je odstrane iz vlasti i da danas imaju izgovor zbog čega su forsirali lidere ljevice. Željko Komšić je u ovom slučaju samo koletarala jer se nije želiodistancirati od koalicionog partnera.
Ovo je faktički ponovljeni scenarij iz 2003. godine kada je isto tako međunarodna zajednica okupila stranke ljevice koaliciju pod nazivom Alijansa za promjene, kad je BiH bila vrlo ozbiljno pokucala na vrata Bruxellesa. I tada je Zlatko Lagumdžija, a ne Alija Izetbegović, trebao biti čovjek koji će“lijevom rukom“ potpisati „pristupnicu“ euroatlanskim integracijama.
Stoga će kod Bošnjaka ostati vrlo gorak okus ovog historisjkog trenutka u kojem su akteri Dragan Čović i Milorad Dodik, faktiči rehabilitirani, kako personalno tako i ideološki, od strane lidera EU, dok je Izetbegović bio nepodoban jer im njegova ideologija dosta „tukne“ na islamističku.
Tako u ovim vrlo turbulentnim geopolitičkim odnosima jedina dobra strana ovog trenutka početka pregovora sa EU za Bošnjake jeste u tome da će svi oni koji su gledali prema istoku, gdje su ih mamile ideje Euroazije, kao i zov neoosmanizma kojeg je zagovorala stranka Recepa Tayipa Erdogana i među balkanskim muslimanima, morati defitivno spaliti iluzije.
Ispod „evropskog kišoobrana“ Bošnjaci će se lakše suprostaviti osvajačkim politikama iz Beograda koje su definirane u ideji i viziji „srpskog sveta“.
Ali,avaj, lideri Trojke se za sada doimaju kao „rapabez korijena“ jer njihove stranke nemaju niti ideologiju, niti politiku koja bi Bošnjake uvela u porodicu evropskih naroda tako da budu poštovani i cijenjeni sa svim njihovim kulturološkimi religijskim osobenostima. To bi moglo izazvati pravu političku dramu u procesu pregovoranja jer se predstavnici Bošnjaka tretiraju kao „oktroirani“ i ne artikuliraju volju naroda.
(TBT, Tim za analitiku)
