Načelnik Općine Stari Grad Sarajevo Irfan Čengić i muftija sarajevski prof. dr. Nedžad ef. Grabus ugostili su članove diplomatskog kora na iftaru, koji je organiziran u prostorijama Bošnjačkog instituta – Fondacija Adil Zulfikarpašić.
Ovo je sam po sebi protokolarni događaj i ne bi trebao imati neku specifićnu težinu i važnost. Međutim, stvari uopće nisu takve kako se na prvi pogled čini.
NI IFTARI VIŠE NISU GDJE SU NEKAD BILI
Odnos međunarodnih predstavnika i bošnjačkih prvaka itekako je turbulentan i dinamičan u ovom trneutku. Prije svega ovo je trenutak kad su se evropski lideri udobrovoljili da daju „zeleno svjetlo“ za otpočinjanje pregovora za članstvo Bosne i Hercegovine u EU. Zato su za stolom domačina muftije Grabusa dvojica amabsadora Amerike i Engleske. Dok se imena amabsadora islamskih zemalja i ne spominju iako su i oni bili među dvadestak gostiju.
Potom, ovakvi iftari su organizirani i proteklih godina, ali su domaćini i gosti bili drugi ljudi. Tako je prije 5-6godina iftar priređen u Vijećnici, kada su domćini bili Bakir Izetbegović, u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, i reis Husein ef.Kavazović. Tako da su za istim stolom sjedile dame –američka amabasadorica Maureen Cormack i direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović.
Pošto Izetbegović nije više član Predsjendištva BiH, a ponajviše zbog toga što je došao u sukob sa američkim ambasadorom Michaleom Murphyem, vjerovatno je ovaj nivo iftara diplomatsko prelazno rješenje da bi se izbjegla neugodna situacija susreta njih dvojice na iftaru.
Pored toga uočljivo je da ambasadorMurphy gaji vrlo dobre odnose sa muftijom Grabusom, jer je muftija bio njemu jedini gost na iftaru prošle godine kojeg je organizirala Američka amabsada u Sarajevu.
Iz ovoga se nastale špekulacije da je muftija Grabus jedan od favortia zapadnih diplomata na nasljednika reisa Kavazovića kome mandata ističe naredne godine.
Zaista je čudno da reis Kavazović nije bio na ovom iftaru.Možda je rano za zaključak jer je tek početak ramazana i moguće je da će i sam reis organizirati sličan iftar za strane zvanice kojima će biti domaćin. Kao što je moguće da će neko od lidera sarajevske Trojke, Elmedin Konaković prije Nermina Nikšića i Edina Forte, organizirati slične iftare. Ali mala je vjerovatnoća da će im se reis Kavazović i Izetbegović odazvati.
I bez toga, uočljivo je da su se obojica, kao tandem, poprilično povukla i eskiviraju ovakve protokolarne prijeme. Čak je znakovito da Izetbegović kao predsjednik SDA apstinira i od stranačkih masovnih iftara, što nije bilo za očekivati s obzirom da je ovo izborna godina.
Za takvo njegovo ponašanje postoje politički i privatni razlozi. Politički su da mu se prijatelji na smjenu ulaze i izlaze iz zatvora u Vojkovićima, te da mu stoga nije mudro „ići uz nos“ liderima Trojke i iritirati ih.
PONTONSKI MOST IZMEĐU BRUXELLESA I SARAJEVA
No, najznakovitija je njihova šutnja kad je u pitanju događaj obznanjivanja pozitivnog stava predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen o ispunjenju uvjeta BiH za otpočinjanje pregovora za članstvo u EU.
Naravno, ima li zasluge ili ne, lideri Trojke su to pripisali sebi tvrdeći da su uspjeli ono što SDA nije mogla postići za proteklu deceniju. Nema zbora, to jeste šamar Bakiru Izetbegoviću koji je sebi dopustio takve političke greške po kojima je njegova politika ocjenjena kao antizapdna i da je zbog toga osujećen da bude dio tima koji će pregovarati o uvjetima za članstvo i svemu drugom šta taj čin podrazumjeva.
Naravno, taj čin podrazumjeva i pristupanje Bosanskih Muslimana porodici kršćanskih nacija, pa se stoga on mora posmatrati kao muslimansko pitanje koje se bitno tiče i samog reisul-uleme ma ko to bio u personalnom smislu . Trentno taj čovjek je Kavazović. A ni on se nije oglasio o ovom događaju. To nikako nije dobro. Čak bi bilo dobro da se radi o Kavazovićevoj sujeti i žalu zbog toga što njegov prijatelj Izetbegović, kome duguje funkciju poglavara Bosnaskih Muslimana, nije među akterima ovog procesa. Problem je ako je u pitanju nešto drugo. Jer nema tog procesa koji podrzumjeva odluke o budućnosti Bosanskih Muslimana da ga vjerski poglavar ne mora aminovati i blagosloviti. Stoga se šutnja reisa Kavazovića može razumjeti da on osobno ne daje legitimitet predstavnicima Bosanskih Muslimana, a to su Nikšić, Konaković i Forto, da ih mogu zastupati u zajednici koja je do sada slovila kao „kršćanski klub“.
Još je rano dramatizirati na ovu temu, ali je očigledno da je ovaj „historijski trenutak“ dosta nategnut raznim improvizacijama. Njaveća imaprovizacija je koalicija stranaka Trojke od koje su međunarodni predstavnici napravili „pontonski most“ između Sarajeva i Bruxellesa. Uptino je da li će ovaj most izdržati teret odnosa BiH i EU. Neće sigurno ako ga ne bude podržala sav bošnjački establišment, a posebno poglavar Islamske zajednice.
(TBT,Tim za analitiku)
