GEOPOLITIKA
Vođa Cionističke unije Isaac Herzog objavio je na Facebooku
da su Sjedinjene Američke Države „izabrale vođu koji je sveznalice i skeptike
naučio da smo sada u novom periodu promjene i smjene starih rukovodećih elita!“
FOTO: (AFP)
Politička scena u Izraelu reagirala je iznenađujućim oduševljenjem
na šokantnu pobjedu Donalda Trumpa prošle sedmice. Iako je slavlje izraelske
desnice bilo za očekivati, pojedinci iz stranaka centra i ljevice su također uzbuđeno
dočekali novoizabranog predsjednika. Vođa Cionističke unije Isaac Herzog,
čovjek čija bi nedavna ostvarenja u ulozi opozicijskog vođe učinila da čak i Hillary Clinton izgleda
poput političke pobjednice, objavio je na Facebooku da su Sjedinjene Američke
Države „izabrale vođu koji je sveznalice i skeptike naučio da smo sada u novom
periodu promjene i smjene starih rukovodećih elita!“
Drugi izraelski političari su također brzo reagirali.
Najzanimljiviji među njima je, možda, ministar obrazovanja Naftali Bennett,
vođa desničarske stranke Židovski dom, koji je pozvao premijera Benyamina
Netanyahua da iskoristi rijetku priliku i odmah objavi da Izrael povlači svoju
podršku dvodržavnom rješenju. „Ovo je vizija novoizabranog predsjednika iz
njegove kampanje“, kazao je Bennett, čija stranka zastupa interese doseljenika
– kolonizatora u vladi i Knesetu (izraelskom parlamentu). „Ovo bi trebao biti
naš put. Značajan, jednostavan i jasan. Vrijeme Palestinske države je prošlo.“
Drugi političari desnice skoro su došli u stanje ekstaze
nakon što je Trump dao riječ da će konačno premjestiti američku ambasadu iz Tel
Aviva u Jerusalem, što su mnogi njegovi republikanski prethodnici obećavali ali
nikad konkretizirali. Zamjenik ministra vanjskih poslova Tzipi Hotovely kazao
je da je Trump u poziciji „kreiranja historije“ ako napravi ovaj potez. Njegovi
novi izraelski entuzijasti prosto su ignorirali medijske navode o njegovim očitim
mahanama te snažnoj podršci anti-semitizmu i rasizmu u zadnjim mjesecima pred
izbore.
Netanyahu je reagirao opreznije. Dugogodišnji sljedbenik
američke politike s dubokim vezama s republikanskom hijerarhijom – ponekad
opisivan kao „republikanski senator iz Jerusalema“ – izraelski premijer je
odbijao predvidjeti pobjednika na izborima kada su ga ljetos pitali o tome i
kada je izgledalo da Clinton uživa znatnu prednost. Netanyahu je brzo nazvao
Trumpa nakon pobjede – i postao jedan od prvih vođa koji su to učinili – ali o
njihovom razgovoru ne zna se mnogo. Istina da su neke od Trumpovih izjava tokom kampanje djelovale kao
inspirirane karakterističnim opaskama izraelske vlade – ali Netanyahu,
četverostruki pobjednik na izborima u Izraelu, ima dovoljno iskustva da zna
razliku između obećanja iz kampanje i komplicirane stvarnosti u Ovalnom uredu.
Već postoje naznake da se Trump prilagođava toj
kompliciranoj stvarnosti. U intervjuu koji je za vikend dao „Wall Street
Journalu“, izrazio je nadu da može posredovati u mirovnom sporazumu između
Izraela i Palestinaca, nazivajući ga „ultimativnim sporazumom“. Iako je Bennet
možda razočaran što Trump nije istupio silovitim napadom na ideju Palestinske
države, Netanyahu vjerovatno nije bio iznenađen.
Premijer Izraela daleko više radi na poboljšanju
američko-izraelske koordinacije oko Irana – i Netanyahu i Trump žestoko su
kritizirali Obaminu administraciju zbog nuklearnog sporazuma – i pridobijanju
Trumpa za suradnju u blokadi pro-palestinske inicijative i rezolucije u Vijeću
sigurnosti UN-a.
Ali je možda najhitnije strateško pitanje za Izrael
prisustvo ruskih vojnih snaga u Siriji. Angažiranje dviju eskadrila i
sofisticiranih protuzračnih sistema u sjevernoj Siriji značajno je ograničilo
sposobnosti izraelske ofanzive na njegovom sjevernom frontu. Izraelski
zvaničnici smatraju da je od ključne važnosti mogućnost djelovanja vazdušnih
snaga iznad Sirije kako bi ciljale konvoje koji krijumčare oružje Hezbollahu i spriječile
potencijalne napade na domaćem frontu.
Kako bi spriječio eskalaciju, Netanyahu je istakao važnost
susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom četiri puta u manje od godinu
dana. Ali ako Trump krene ka pomirenju s Putinom, to bi predstavljalo veliko
ostvarenje za režim sirijskog predjsednika Bashara al-Assada – i definitivno
loše vijesti za Izrael, imamo li u vidu Assadov savez sa Iranom i Hezbollahom.
Bliski istok je sada jedno veliko minsko polje gdje će svaki
američki potez dovesti do velikih zaključaka. Izraelski zvaničnici su privatno
izrazili razočaranje nedostatkom ozbiljne reakcije SAD-a na brutalnu rusku
vazdušnu kampanju u sirijskom gradu Alepu, a svaku pobjedu iranskog saveza vide
kao poraz Izraela. Nadaju se da će Trump zauzeti stroži stav prema iranskim
akcijama u regiji te da će poboljšati odnose Washingtona s režimom egipatskog
predsjednika Abdela Fattaha al-Sisija, koji je postao jedan od ključnih
regionalnih saveznika Izraela.
Njihova druga preokupacija tiče se američke pomoći Izraelu.
U septembru su dvije države potpisale Memorandum o razumijevanju koji Izraelu obećava
nevjerovatnih $38 mlrd. vojne pomoći u narednih deset godina. Opet, teško je znati
Trumpov stav oko ovog pitanja. Uprkos njegovog iskazanoj podršci Izraelu,
novoizabrani predsjednik je tokom svoje kampanje također izjavio da bi Izrael
trebao plaćati američku pomoć.
Trumpova vanjska politika je, naravno, još uvijek misterija.
Sa sigurnošću možemo tvrditi da analitičari u Nacionalnom vijeću za sigurnost
Izraela i ministarstvu vanjskih poslova još uvijek pokušavaju doznati namjere
njegove administracije. Kako je u petak javio „Haaretz“, ministarstvo vanjskih
poslova vjerovalo da će Trump biti manje uključen u Bliski istok od predsjednika
Baracka Obame. Nekoliko sati kasnije, Trump je ostavio suprotan utisak u
intervjuu za „Wall Street Journal“. Izraelski desničarski zastupnici su
euforični zbog rezultata američkih izbora, ali, po svemu sudeći, njihov
premijer zna bolje. Put koji predstoji još je uvijek neizvjestan.
(TBT, FP, Prevela Jasmina Drljević)
GEOPOLITIKA
Vođa Cionističke unije Isaac Herzog objavio je na Facebooku
da su Sjedinjene Američke Države „izabrale vođu koji je sveznalice i skeptike
naučio da smo sada u novom periodu promjene i smjene starih rukovodećih elita!“
FOTO: (AFP)
Politička scena u Izraelu reagirala je iznenađujućim oduševljenjem
na šokantnu pobjedu Donalda Trumpa prošle sedmice. Iako je slavlje izraelske
desnice bilo za očekivati, pojedinci iz stranaka centra i ljevice su također uzbuđeno
dočekali novoizabranog predsjednika. Vođa Cionističke unije Isaac Herzog,
čovjek čija bi nedavna ostvarenja u ulozi opozicijskog vođe učinila da čak i Hillary Clinton izgleda
poput političke pobjednice, objavio je na Facebooku da su Sjedinjene Američke
Države „izabrale vođu koji je sveznalice i skeptike naučio da smo sada u novom
periodu promjene i smjene starih rukovodećih elita!“
Drugi izraelski političari su također brzo reagirali.
Najzanimljiviji među njima je, možda, ministar obrazovanja Naftali Bennett,
vođa desničarske stranke Židovski dom, koji je pozvao premijera Benyamina
Netanyahua da iskoristi rijetku priliku i odmah objavi da Izrael povlači svoju
podršku dvodržavnom rješenju. „Ovo je vizija novoizabranog predsjednika iz
njegove kampanje“, kazao je Bennett, čija stranka zastupa interese doseljenika
– kolonizatora u vladi i Knesetu (izraelskom parlamentu). „Ovo bi trebao biti
naš put. Značajan, jednostavan i jasan. Vrijeme Palestinske države je prošlo.“
Drugi političari desnice skoro su došli u stanje ekstaze
nakon što je Trump dao riječ da će konačno premjestiti američku ambasadu iz Tel
Aviva u Jerusalem, što su mnogi njegovi republikanski prethodnici obećavali ali
nikad konkretizirali. Zamjenik ministra vanjskih poslova Tzipi Hotovely kazao
je da je Trump u poziciji „kreiranja historije“ ako napravi ovaj potez. Njegovi
novi izraelski entuzijasti prosto su ignorirali medijske navode o njegovim očitim
mahanama te snažnoj podršci anti-semitizmu i rasizmu u zadnjim mjesecima pred
izbore.
Netanyahu je reagirao opreznije. Dugogodišnji sljedbenik
američke politike s dubokim vezama s republikanskom hijerarhijom – ponekad
opisivan kao „republikanski senator iz Jerusalema“ – izraelski premijer je
odbijao predvidjeti pobjednika na izborima kada su ga ljetos pitali o tome i
kada je izgledalo da Clinton uživa znatnu prednost. Netanyahu je brzo nazvao
Trumpa nakon pobjede – i postao jedan od prvih vođa koji su to učinili – ali o
njihovom razgovoru ne zna se mnogo. Istina da su neke od Trumpovih izjava tokom kampanje djelovale kao
inspirirane karakterističnim opaskama izraelske vlade – ali Netanyahu,
četverostruki pobjednik na izborima u Izraelu, ima dovoljno iskustva da zna
razliku između obećanja iz kampanje i komplicirane stvarnosti u Ovalnom uredu.
Već postoje naznake da se Trump prilagođava toj
kompliciranoj stvarnosti. U intervjuu koji je za vikend dao „Wall Street
Journalu“, izrazio je nadu da može posredovati u mirovnom sporazumu između
Izraela i Palestinaca, nazivajući ga „ultimativnim sporazumom“. Iako je Bennet
možda razočaran što Trump nije istupio silovitim napadom na ideju Palestinske
države, Netanyahu vjerovatno nije bio iznenađen.
Premijer Izraela daleko više radi na poboljšanju
američko-izraelske koordinacije oko Irana – i Netanyahu i Trump žestoko su
kritizirali Obaminu administraciju zbog nuklearnog sporazuma – i pridobijanju
Trumpa za suradnju u blokadi pro-palestinske inicijative i rezolucije u Vijeću
sigurnosti UN-a.
Ali je možda najhitnije strateško pitanje za Izrael
prisustvo ruskih vojnih snaga u Siriji. Angažiranje dviju eskadrila i
sofisticiranih protuzračnih sistema u sjevernoj Siriji značajno je ograničilo
sposobnosti izraelske ofanzive na njegovom sjevernom frontu. Izraelski
zvaničnici smatraju da je od ključne važnosti mogućnost djelovanja vazdušnih
snaga iznad Sirije kako bi ciljale konvoje koji krijumčare oružje Hezbollahu i spriječile
potencijalne napade na domaćem frontu.
Kako bi spriječio eskalaciju, Netanyahu je istakao važnost
susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom četiri puta u manje od godinu
dana. Ali ako Trump krene ka pomirenju s Putinom, to bi predstavljalo veliko
ostvarenje za režim sirijskog predjsednika Bashara al-Assada – i definitivno
loše vijesti za Izrael, imamo li u vidu Assadov savez sa Iranom i Hezbollahom.
Bliski istok je sada jedno veliko minsko polje gdje će svaki
američki potez dovesti do velikih zaključaka. Izraelski zvaničnici su privatno
izrazili razočaranje nedostatkom ozbiljne reakcije SAD-a na brutalnu rusku
vazdušnu kampanju u sirijskom gradu Alepu, a svaku pobjedu iranskog saveza vide
kao poraz Izraela. Nadaju se da će Trump zauzeti stroži stav prema iranskim
akcijama u regiji te da će poboljšati odnose Washingtona s režimom egipatskog
predsjednika Abdela Fattaha al-Sisija, koji je postao jedan od ključnih
regionalnih saveznika Izraela.
Njihova druga preokupacija tiče se američke pomoći Izraelu.
U septembru su dvije države potpisale Memorandum o razumijevanju koji Izraelu obećava
nevjerovatnih $38 mlrd. vojne pomoći u narednih deset godina. Opet, teško je znati
Trumpov stav oko ovog pitanja. Uprkos njegovog iskazanoj podršci Izraelu,
novoizabrani predsjednik je tokom svoje kampanje također izjavio da bi Izrael
trebao plaćati američku pomoć.
Trumpova vanjska politika je, naravno, još uvijek misterija.
Sa sigurnošću možemo tvrditi da analitičari u Nacionalnom vijeću za sigurnost
Izraela i ministarstvu vanjskih poslova još uvijek pokušavaju doznati namjere
njegove administracije. Kako je u petak javio „Haaretz“, ministarstvo vanjskih
poslova vjerovalo da će Trump biti manje uključen u Bliski istok od predsjednika
Baracka Obame. Nekoliko sati kasnije, Trump je ostavio suprotan utisak u
intervjuu za „Wall Street Journal“. Izraelski desničarski zastupnici su
euforični zbog rezultata američkih izbora, ali, po svemu sudeći, njihov
premijer zna bolje. Put koji predstoji još je uvijek neizvjestan.
(TBT, FP, Prevela Jasmina Drljević)