Iz različitih dijelova Njemačke, kaže Malik, slušamo o novim problemima s kojima se muslimani trenutno suočavaju. To su uvrede na račun žena koje nose mahrame ili pisma mržnje upućena zajednicama. „Nedostaje onih koji kažu: Vi ste naši muslimani, mi ćemo vas zaštititi.”
Malik ima 35 godina. Rođen je u Pakistanu, on je – kako se to obično kaže – dobro integriran musliman zajednice Ahmadiyya, reformskog pokreta osnovanog krajem 19. stoljeća, govori tečno njemački, radi kao konzultant u kadrovskoj službi i zamjenik je načelnika Rietha, sjevernog dijela Erfurta, glavnoga grada Tiringije. Veseli se njemačkom katoličkom kongresu koji u Erfurt stiže krajem svibnja. Dugi niz godina brine o izgradnji male džamije u industrijskoj zoni na periferiji grada.
Patnja, užas, suosjećanje
Malik kaže za Deutsche Welle (DW) da se ljudi koji imaju suosjećanje prema nevino stradalom palestinskom civilnom stanovništvu u Pojasu Gaze, i to direktno kažu, odmah „povezuju s antisemitizmom”. Ali „ne misli ni svaki Židov da su akcije izraelske vlade dobre”, naglašava on.
U intervjuu Malik oštro osuđuje Hamasov teror protiv Izraela. On citira odlomak iz Kur'ana koji zabranjuje napade na tuđa vjerska mjesta. On naglašava da je „dužnost muslimana štititi židovski život”. Onaj tko čini drugačije taj nije razumio učenje islama. Društvo treba vidjeti muslimane kao partnere u borbi protiv antisemitizma, kaže on.
Malik se u razgovoru osvrće i na situaciju u svojoj saveznoj pokrajini Tiringiji i desničarsku, dijelom ekstremističku stranku Alternativu za Njemačku (AfD). „Imamo stranku koja već ima skoro trećinu glasova po anketama i koja je islamofobiju učinila svojim programom.” Svakog tjedna, kaže, desničarski ekstremisti prosvjeduju ispred zgrade džamije u njegovoj zajednici.
Krajem lipnja 2023. godine, poslije višegodišnjeg rada, stručnjaci su predstavili sveobuhvatnu studiju „Muslimofobija – njemačka bilanca” (“Muslimfeindlichkeit – eine deutsche Bilanz”). Njemačka savezna vlada je studiju naručila od Neovisne skupine stručnjaka za antimuslimanstvo (UEM) nakon rasističkog napada u Hanauu, u kojem je desničarski ekstremist ubio devet mladih ljudi migrantskog podrijetla u veljači 2020. U napadu je ubijen i mladić porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Hamza Kurtović. Po njemu je nazvana i nagrada za angažman u borbi protiv rasizma. „Nagrada Hamza Kurtović” prvi put je dodijeljena 2022. a pokrovitelj nagrade je njemački kancelar Olaf Scholz.
„Nije marginalni fenomen”
Studija ilustrira razmjere neprijateljskog stava prema muslimanima u njemačkom društvu. Ali prije svega pokazuje koliko se nedovoljno o tome zna. Dugo se zločini protiv muslimana nisu posebno evidentirali. Ono što je, međutim, jasno jest da „neprijateljstvo prema muslimanima nije marginalni društveni fenomen, već je rasprostranjeno u velikim dijelovima njemačkog društva i da je ostalo na konstantno visokoj razini dugi niz godina”.
Od 7. oktobra, dana krvavog terora Hamasa protiv Izraela, ali posebno zbog demonstracija, koje su nakon toga uslijedile na njemačkim ulicama u kojima je slavljen masakr i uskraćivano pravo Izraela na postojanje, o studiji se više gotovo i ne govori. Ona je čak imala samo sporednu ulogu i na “Njemačkoj konferenciji o islamu” savezne vlade održanoj u Ministarstvu unutarnjih poslova u studenom prošle godine. Politička pitanja su očito nanovo sortirana.
U sedmicama nakon zločina iz raznih regija Njemačke stizali su izvještaji o napadima na džamije, oštećenju imovine i prijetećim pismima. Bili su u sjeni povećane islamofobije i nisu nestali.
Vjerovatno najspektakularniji slučaj: prije Božića izbio je požar u stambenoj zgradi u Wächtersbachu, u pokrajini Hessen. Riječi „stranci van” naknadno su otkrivene na nekoliko zidova zgrade. Od tada se postavlja i pitanje rasno motiviranog podmetanja požara. Istraga je u tijeku. U kući je živjela obitelj iz Pakistana koja već dugo živi u Wächtersbachu i integrirana je u njemačko društvo. Ljudi poput Malika.
Malik je frustriran što ima premalo statistike i premalo potvrđenih činjenica o antimuslimanskim napadima u Njemačkoj. Novije brojke o antimuslimanskim zločinima u posljednjim mjesecima 2023. još nisu dostupne. Ali zaposleni u nekim savjetodavnim centrima govore o primjetnom porastu. Đaci pričaju kako osjećaju da ih se konstantno nešto zapitkuje i da su pod pritiskom. A neki na nivou udruženja svoje komentare prije četiri ili pet tjedana sada odbacuju. Druge institucije vide fundamentalnu nelagodu u aktualnom diskursu. Mnogi smatraju da se njihovi stavovi o palestinsko-izraelskom sukobu ne čuju.
„Postoji široka muslimanska javnost koja ovdje u Njemačkoj živi bez ikakvih problema i dijeli vrijednosti ovog društva”, kaže Süleyman Bag, bivši novinar u Berlinu. „Pogled na ovu normalnost se izgubio.” Sada se ponekad čini kao da su muslimani uvijek bili društveni problem u Njemačkoj. Izvještaji Savezne ustanove za zaštitu ustavnog poretka pokazuju da su desničarski i ljevičarski ekstremizam ozbiljniji od islamističkih incidenata.
Opasnost „natjecanja žrtvama”
Za Erena Güvercina iz liberalnog društva Alhambra gledanje na samo jedan oblik rasizma – antimuslimanski – nije dovoljno. Naravno, to je trenutno „važna tema”. Ali to ne bi trebalo postati „natjecanje žrtvama” u kojem fokus na jedan rasizam ignorira drugi rasizam. Ako muslimansko društvo ne govori otvoreno o problemima u svojim redovima, o antisemitskim klišejima i mržnji prema Židovima, neće moći krenuti naprijed s vlastitim iskustvima isključenosti.
Prema Güvercinu to se odnosi i na cijelu zemlju. „Politika i društvo moraju ozbiljnije sagledati porast rasizma. Zato je izvještaj predstavljen u lipnju 2023. i njegove preporuke za akciju i dalje važan za političare. Oni također imaju veću odgovornost nego ranije da ozbiljnije shvate pitanje rasizma.
(TBT, DW)
