Bilo da se radi o novim ratovima, prekrajanju globalne mape energetskih resursa ili brzom napretku veštačke inteligencije (AI), svet se menja neverovatnom brzinom. Od situacije na Bliskom istoku do novih načina za liječenje gojaznosti, stvari izgledaju drastično drugačije nego prije samo godinu ili dvije.
Vremenski obrasci su sve nestabilniji. Ljetnje temperature rastu, povećan je broj prirodnih katastrofa. Nova 2024. godina obećava da će biti puna drame, a ovo su neka od najšokantnijih predviđanja.
Multipolarni haos
Američki plan da se okrene ka Aziji skrenuo je sa kolosjeka zbog rata u Ukrajini, a sada i u Gazi. Rusija je takođe rastrzana na više strana. Zamrznuti sukobi se odmrzavaju, a lokalni hladni ratovi se zahuktavaju širom svijeta. Nestabilnost u Sahelu raste. Svijet se priprema za nove sukobe sada kada je okončan američki “unipolarni trenutak”.
Кako je rast Кine usporen, tenzije rastu oko Tajvana, a Amerika nastavlja ograničavati kineski pristup naprednim tehnologijama. Retorika “novog hladnog rata” je ojačala i nastavit će jačati u 2024. Zapadne kompanije pokušavaju da smanje zavisnost svojih lanaca snabdjevanja od Кine, ali to će biti lakše reći nego učiniti. U međuvremenu, oba tabora će se boriti da pridobiju “srednje sile” globalnog juga.
Indija je nova Кina
Najmnogoljudnija zemlja na svijetu trenutno doživljava brz ekonomski rast i ulazi u fazu urbanizacije, industrijalizacije i rastućih prihoda – slično kineskoj putanji rasta poslednjih decenija. S obzirom na svoju mladu populaciju, Indija će vjerovatno ostati najbrže rastuća privreda na svijetu u narednih 10-20 godina, što je čini jednim od ključnih igrača.
Za razliku od Кine, Indija je najveća svjetska demokratija, faktor koji može utjecati na strane investicije i međunarodne odnose. U međuvremenu, Кinu je u posljednje vrijeme mučila neizvesnost. Posljednjih godina su se pojavili izazovi u kineskoj ekonomiji, uključujući nestabilnost berzi, dužničke krize i druge ekonomske pritiske.
Analitičari kažu da će 2024. pitanje za izvršne direktore biti: “Кako napreduje vaš posao u Indiji?”, a ne: “Кako ide vaš posao u Кini?”
“Ozempic” mjenja ekonomiju
“Ozempic” je lijek koji se prvenstveno koristi za liječenje dijabetesa tipa 2. U stvarnosti, to je novi popularni lijek koji mnogi ljudi koriste da bi izgubili suvišne kilograme. Navodno, “ozempic” smanjuje osjećaj gladi i impuls za hranom.
Problem je u tome što je pojava univerzalnog sredstva za suzbijanje potražnje loša za ekonomiju. Ljudi na “ozempicu” jedu manje masne hrane, piju manje alkohola, prestaju pušiti, pa su mnoge industrije su zabrinute. Nekoliko primjera industrija na koje će se ovo vjerovatno negativno odraziti su maloprodaja, grickalice, brza hrana, duhan…
“Ozempic” takođe nije sam na tržištu. Upotreba ovih lijekova se širi, konkurentski proizvođači sustižu zaostatak. Stručnjaci predviđaju da će 24 miliona ljudi, ili skoro 7% američke populacije, uzimati takve lijekove do 2035. Godine 2022. tržište brze hrane u Americi je iznosilo 382 milijarde dolara, grickalica 110 milijardi, a duhana 83 milijarde. Smanjenje od 5% na ovim tržištima bi stvorilo rupu od 30 milijardi dolara u ekonomiji.
A to su samo efekti prvog nivoa. Takođe će ljekari i psiholozi imati manje klijenata, teretane će se prazniti, reklamni biznis će biti u krizi… Već ove godine će se početi osjećati posljedice u cijeloj ekonomiji.
Radna nedjelja od četiri dana
Postoji mnogo istraživanja koja pokazuju da ćemo vjerovatno biti mnogo produktivniji u narednim godinama zahvaljujući tehnologiji. To ne znači da ćemo uskoro dobiti univerzalni osnovni prihod, ali znači da ćemo u bliskoj budućnosti da preispitamo vrijeme koje izdvajamo za rad.
Mnogi vjeruju se da ćemo 2024. početi prelaziti na četvorodnevne radne nedjelje, uglavnom zato što se taj trend već dešava širom svijeta. Drugi razlog je očigledan, iako malo bezdušan. Prelaziće se na rad četiri dana u nedelji jer će mnogi ljudi biti otpušteni — 20% radnika će moći zamjeniti AI i samo će zaista važni ljudi ostati da vode kompanije. Postojaće dodatni podsticaj da se zadrže ti dragoceni ljudi i dovoljno prostora nakon svih otpuštanja i automatizacije da im se omogući dodatni slobodan dan.
Ovo godine će ljudi početi bivati uzbuđeni zbog četvorodnevne radne nedjelje, a potom i brzo razočarani kada shvate da će se to ostvariti samo za šačicu odabranih.
Saudijci kupuju Ligu šampiona
Radikalno skretanje Saudijske Arabije od oslanjanja na naftu u pravcu turizma i zabave, dodatno je podstaknuto meteorskim porastom cijena nafte. “Crno zlato” bi sredinom godine moglo dostići cijenu od 150 dolara po barelu, pošto zelena transformacija počinje usporavati zbog rastućih troškova, a OPEC+ drži čvrst nadzor nad snabdjevanjem.
Posljednjih godina, saudijski prestolonaslednik Muhamed bin Salman, poznati nogometni entuzijasta, unapredio je saudijsku Pro ligu u koju je doveo igrače svjetske klase. Međutim, sa porastom prihoda od nafte, bin Salman bi mogao da ode korak dalje i, uz podršku FIFA, kupi UEFA Ligu šampiona.
Držeći jedno od najprestižnijih nogometnih takmičenja, Saudijci bi mogli da ga transformiraju u globalno klupsko takmičenje, a veliki broj utakmica bi se igrao u Rijadu.
Kraj kapitalizma u SAD
Sve neizvjesnije geopolitičko okruženje bi moglo da primora američku vladu da poveća troškove odbrane, dok Federalne rezerve nastavljaju da pooštravaju finansijske uvjete usred drugog talasa inflacije. Da bi izbjegao socijalne nemire uoči izbora 2024, Кongres bi mogao biti primoran da poveća fiskalnu potrošnju.
Potražnja za američkim trezorima ostaće niska zbog inflatornih pritisaka i stranaca koji vraćaju kapital u domovinu. Da bi normalizirao troškove pozajmljivanja, Washington će prihode od državnih obveznica osloboditi poreza.
Ovaj dramatičan potez označava kraj kapitalizma, jer novac rotira iz privatnih korporacija u javnost, a držanje rizičnije imovine postaje skuplje.
Kenedi u Bijeloj kući
Na američkim predsjedničkim izborima pobediće nezavisni kandidat Robert F. Kennedy Mlađi, čime počinje nova politička era u zemlji, predviđa “Sakso”. Do dramatičnog napuštanja plutokratije dolazi usred zahtjeva birača za smanjenjem nejednakosti i nepravde, kao i za okončanje američkih vječnih ratova.
Ankete pokazuju da Kennedija podržava oko 15% biračkog tijela. Međutim, kako bi Amerika mogla proći kroz recesiju u proljeće i ljeto, njegova podrška u anketama bi drastično rasla. Nezadovoljstvo aktuelnim demokratama bi eskalirala, dok bi se Кennedijeva populistička i izolacionistička poruka podjednako dopadala i manje imućnim Trumpovim glasačima. Obje strane bi mogle da se pridruže Kennedijevim pristalicama, jer njegov “treći put” razbija stari obrazac podjele na dvije tradicionalne stranke.
Na dan izbora 5. novembra, Кennedy bi mogao pobjediti na predsjedničkim izborima u SAD sa 38 odsto glasova, dok bi Biden i Trump skoro ravnomerno podjelili ostatak, piše Sakso. Pobjeda elektorskog koledža je iznenađujuće dominantna, pošto Кennedy najbolje anketira u većem dijelu bivše Trumpove zemlje. Počela bi nova era u američkoj politici nakon što bi politika Kongresa bila uzdrmana do srži – Kennedy bi uklonio disfunkciju jer bi svojom politikom bio u stanju izgraditi dvopartijske koalicije svojom politikom.
(TBT,Blic)