ANALITIKA
Mohammed VI, kralj Maroka, učinio je uslugu svojim
sunarodnjacima, braći po vjeri i cijelom svijetu svojim nedavnim govorom
povodom 63. godišnjice „Revolucije Kralja i naroda“. Sramotno je da govoru nije
posvećena veća pažnja u zapadnjačkim medijima.
Piše: Paul Bonicelli, thebosniatimes.ba
Mohammed VI, kralj Maroka, učinio je uslugu svojim sunarodnjacima,
braći po vjeri i cijelom svijetu svojim nedavnim govorom povodom 63. godišnjice
„Revolucije Kralja i naroda“. Za vrijeme sasvim običnog godišnjeg događaja koji
inače ne privlači posebnu pažnju svijeta van Kraljevine, Kralj je riskirao te
jasno dao do znanja šta misli o džihadistima koji koriste islam kao izgovor za
ubistva i terorizam. Sramotno je da govoru nije posvećena veća pažnja u
zapadnjačkim medijima.
Kralj je započeo riječima očekivanim od vladara nekadašnje
evropske kolonije koja se još uvijek bori na svom putu razvoja. Mnogo je govorio
značaju Afrike i brizi njegovog naroda za svoje susjede, a krivicu za afričke
probleme, po njemu, snose kolonijalne sile sa svojim nedjelima.
Ipak, kolonijalni vladari su otišli prije nekoliko decenija,
a poslije njih su došli domaći vladari, nezainteresirani za napredak ljudi
kojima vladaju, i ponašali su se uglavnom kao diktatori i veoma često kao
kleptokrati te oni koji krše ljudska prava. Kralj ne priznaje ovu činjenicu,
ali pošto je i on sam reformator i u smislu napretka ostvario je više od drugih
u regiji, Mohammed VI se ipak malo zanio jer je većinu krivice za stagniranje
regije prebacio na Evropu.
Najupečatljiviji dio u govoru je Kraljeva pozornost
usmjerena na konflikte koji haraju Bliskim istokom i priliv izbjeglica koji
žestoko uznemirava Evropu – problemi kojima se koriste, kako kaže, radikalni
džihadisti kojima islam služi za opravdavanje svojih djela. Skoro trećinu svog
govora posvetio je oštrom kritiziranju i osudi džihadista i upozoravajući
muslimane da put kojima idu teroristi vodi ravno u pakao – činjenica koju je
iznova ponavljao u svom govoru.
Posebno se obraća muslimanima koji žive u Evropi te ih
ohrabruje da se čvrsto drže vrijednosti miroljubivog suživota i izbjegavaju
ideologiju i zločine onih koji uništavaju mir i skrnave sliku islama kao
religije koje se čovjek može pridržavati i, u isto vrijeme, u miru živjeti s
pripadnicima drugih vjera. Kaže: „Teroristi i ekstremisti ne biraju sredstva
kojima će ubijediti omladinu da im se pridruži kako bi napali društva duboko
posvećena idealima slobode, otvorenosti i tolerancije.“
Kralj se obrušio na teroriste zbog njihovog vrbovanja mladih
muslimana u Evropi i iskorištavanja njihovog neznanja arapskog jezika kako bi
ih odveli na stranputicu. Glasno osuđuje ubice koji izmišljaju kojekakve bajke
o djevicama u raju za teroriste i ubijaju ljude jer slušaju popularnu muziku.
Posebno osuđuje ubistva nedužnih ljudi i pripadnika drugih
vjera. U vezi sa ubistvom francuskog svećenika u seoskoj župi, a koje je
počinila tzv. Islamska država, izjavio je: „Ubiti svećenika je zabranjeno
vjerom; ubiti ga u crkvi je neoprostivo ludilo jer je on ljudsko biće i čovjek
od vjere – čak iako nije musliman. Islam nam naređuje da se dobro brinemo o
sljedbenicima Knjige.“ Osuđujući napad u Rouenu u Francuskoj kaže da ljudi koji
čini ovakve stvari, ili ih odobravaju, nisu muslimani i nemaju pravo koristiti
islam za pravdanje terora. Zatim poziva sve kršćane, jevreje i muslimane da se
ujedine u „obračunavanju sa svim oblicima ekstremizma, mržnje i segregacije.“
Podsjeća na „bezbroj uspješnih priča u ljudskoj civilizaciji koje pokazuju da
vjerska interakcija i suživot stvaraju otvorena društva kojima vladaju ljubav,
sloga i prosperitet.“
Ja nisam islamski učenjak, ne mogu ponuditi tekstualnu
kritiku ili pokušaj da procijenim analitičku tačnost Kraljevih komentara. Ali,
kao posmatrač koji želi vidjeti miroljubivo shvatanje islama kao dominantno
među njegovim sljedbenicima, mogu svim srcem pozdraviti Kraljeve riječi.
Na kraju, možda i najvažnije za vladara jedne muslimanske
zemlje, Mohammed objašnjava da je sada pravo vrijeme odabrati između onoga što
on smatra pravim islamom i lažne verzije nametnute od onih koji napadaju
nedužne ljude. Ističući vlastito porijeklo potomka Poslanika Muhammeda nasuprot
ljudi koji prosto tvrde da su halife i vođe, kralj Muhammed VI kaže da bi onima
koji se slažu s njim trebalo biti jasno da će biti mete baš poput njega.
Kralj poziva muslimane da naprave izbor kao što je učinio i
on. Krajnje je vrijeme da neko njegove reputacije i utjecaja to napravi.
Također je vrijeme da mu vođe sa Zapada aplaudiraju i podrže ga, te potaknu
druge muslimane da progovore bez straha kao Mohammed. Brojni kršćani i jevreji
su više nego spremni pozitivno odgovoriti na poziv muslimanskog kralja da se
ujedine protiv terorista, a najviše ih podržava islamski vođa koji, ne samo da
tvrdi da islam može u miru postojati s drugim religijama, nego to izričito
zahtijeva i od svoje braće.
(TBT,FP)
