Bosna i Hercegovina (BiH) i Ukrajina imaju diplomatske odnose u međunarodno priznatim granicama još od 1995. godine kada je Ukrajina priznala nezavisnost BiH. Denis Bećirović i Željko Komšić će se susresti s najvišim ukrajinskim zvaničnicima i predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Ovo je prvi put da netko od članova Predsjedništva BiH posjeti Ukrajinu od početka rata u toj zemlji.
„Dvojica članova Predsjedništva BiH idu u Ukrajinu u državnu posjetu i time se pridružuju soildarnosti mnogih država pravednoj borbi Kijeva u odbrani od ruske agresije. Time se BiH svrstava među države koje podržavaju suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i zahtijevaju da se vojska Ruske Federacije bezuslovno povuče iz napadnute zemlje“, kaže vojno-politički analitičar Đuro Kozar za DW.
Podrška Ukrajini na osnovu ranije usvojenih dokumenata
U Ukrajinu, međutim, ne ide članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Željka Cvijanović. Ona se, dan ranije, u nedjelju (20.8.) zajedno s predsjednikom Republike Srpske (RS) Miloradom Dodikom u Budimpešti susrela sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom. „S državnog aspekta bilo bi svrsishodno da u Kijev ide kompletno Predsjedništvo BiH, ali gospođa Cvijanović odbila je da se pridruži dvojici kolega u ovoj posjeti budući da se ne slaže sa osudom ruske agresije na Ukrajinu. Time ona slijedi politiku vlasti u RS-u koja je naklonjena Rusiji”, kaže Kozar.
On naglašava da ove razlike u stavovima vodećih poliotičara u BiH nisu nove: „Podjela ima kako na unutrašnjem, tako i na vanjsko-političkom planu i to je posljedica političke borbe koja se vodi između onih u bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji BiH koji žele graditi BiH i onih iz RS-a koji opstrukcijama žele da je ruše“, kaže Kozar. On podsjeća da zvaničnog i u Predsjedništvu BiH usaglašenog stava o ruskoj agresiji na Ukrajinu nema, ali da Ministarstvo vanjskih poslova BiH veleposlanstvima daje instrukcije prema ranije usvojenim dokumentima u kojima se inzistira na poštivanju osnovnih načela međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih naroda (UN).
BiH vojno može pomoći Ukrajini
Pozivajući se na izvore iz državnog Predsjedništva, mediji u BiH prenijeli su da je susret Komšića, Bećirovića i Zelenskog „dugo planiran“ i da bi jedna od mogućih tema razgovora mogla biti i vojna pomoć iz Federacije BiH Ukrajini.
Vojni analitičar Nedžad Ahatović smatra da Federacija BiH, ali i BiH u cjelini, mogu pružiti Ukrajini vojnu pomoć kroz plasman proizvoda svoje namjenske vojne industrije. „To se posebno odnosi na topničku municiju kako zapadnih tako i istočnih kalibara. Ukrajini u ovom trenutku treba sve, a posebno ta municija“, kaže Ahatović. On napominje da bi bilo dobro kada bi u Predsjedništvu BiH bio postignut konsenzus o bilateralnom sporazumu o vojnoj pomoći i suradnji „mada je to malo vjerovatno zbog protivljenja srpske strane“.
Ništa bez konsenzusa
Profesor sigurnosnih nauka na Banjalučkom fakultetu Duško Vejnović smatra da bi posjete ovog nivoa trebale biti dogovorene konsenzusom sva tri člana Predsjedništva BiH. „Jednostranosti bilo kog člana Predsjedništva produbljuju nepovjerenje, nesporazume i krizu u ovako konfliktnoj i podijeljenoj BiH”, kaže Vejnović za DW. On zna da je „teško biti neutralan“, ali smatra da bi se u vezi s Ukrajinom BiH i njeni lideri trebali zalagati za uspostavu primirja i početak pregovora. „Ne treba se miješati u vojna pitanja. BiH je mala država i treba rješavati svoje probleme“, kaže Vejnović.
Iako se BiH obvezala da će, kao država koja pretendira za članstvo u Europskoj uniji (EU), pratiti europsku politiku, ta politika često balansira između različitih interesa nacionalnih zajednica. Glavni ciljevi vanjske politike BiH, za koje su se svojevremeno opredijelili svi nivoi vlasti, su integracija u EU i NATO te regionalna suradnja. Kada je riječ o Ukrajini i ruskoj agresiji na tu zemlju, BiH podržava načelo suvereniteta, teritorijalnog integriteta i mirnog rješavanja sukoba u skladu s međunarodnim pravom.
(TBT, DW)
