Šeika Moza bint Nasser, majka sadašnjeg katarskog emira i neosporna arhitektica modernog Katra, postala je udovica 12. jula 2026. godine. Njezin suprug, bivši emir šeik Hamad bin Khalifa Al Thani, koji je abdicirao u korist njihova sina 2013., preminuo je u 74. godini, ostavivši iza sebe nasljeđe transformacije male zaljevske države u globalnog igrača, ali i suprugu čiji je utjecaj nadilazio ulogu supruge vladara. Visoka, markantna i uvijek besprijekorno odjevena, Moza bint Nasser desetljećima je bila više od prve dame. Opisivali su je kao “prosvijetljeno lice duboko konzervativnog režima”, ali i kao “stvarnu vladaricu Katra”. Njezina priča nije samo priča o moći i bogatstvu, već i o strateškoj inteligenciji, nepopustljivoj ambiciji i majstorskom korištenju mehke moći, od obrazovanja do visoke mode. Danas, kao “vječna šeika”, njezin utjecaj ne jenjava, već se samo transformirao, potvrđujući status jedne od najmoćnijih žena Bliskog istoka.
Od kćeri prognanika do prve dame
Životni put šeike Moze, rođene 1959. u Al Khoru, počeo je daleko od sjaja kraljevskih palača. Njezin otac, Nasser bin Abdullah Al Missned, bio je istaknuti opozicioni aktivist i protivnik tadašnjeg režima, zbog čega je obitelj živjela u egzilu u Egiptu i Kuvajtu. Paradoksalno, upravo je povratak u domovinu 1977. godine promijenio njezinu sudbinu. S osamnaest godina, vratila se u Katar kako bi se udala za Hamada bin Khalifu Al Thanija, tadašnjeg prijestolonasljednika. Taj brak nije bio samo osobni, već i politički čin koji je pomirio dvije nekad suprotstavljene strane. Moza je postala druga od tri supruge, no tamnih očiju i kraljevskog držanja, ubrzo je postala suprugova miljenica. Njezina inteligencija i političko umijeće doći će do punog izražaja 1995. godine, kada je njezin suprug u beskrvnom puču svrgnuo vlastitog oca i preuzeo vlast. Tim činom, Moza bint Nasser nije postala samo supruga emira, već i njegova ključna partnerica u ambicioznom projektu modernizacije Katra. Shvatila je da budućnost zemlje ne leži samo u plinu i nafti, već u znanju i globalnom utjecaju.
Arhitektica obrazovanja i mehke moći
Odmah nakon suprugova dolaska na vlast, šeika Moza je 1995. suosnovala Katarsku zakladu za obrazovanje, znanost i razvoj zajednice (Qatar Foundation). Ta neprofitna organizacija postala je njezin životni projekt i glavni alat katarske meke moći. Njezina vizija bila je stvoriti “Grad obrazovanja” (Education City) u predgrađu Dohe, jedinstveni kampus koji bi ugostio podružnice najprestižnijih svjetskih sveučilišta. Uspjela je privući institucije poput Georgetowna, Weill Cornell Medical Collegea, Texas A&M-a i Carnegie Mellona, omogućivši katarskim studentima vrhunsko zapadno obrazovanje kod kuće. Njezin angažman nije stao na granicama Katra. Godine 2008. pokrenula je “Silatech”, inicijativu za borbu protiv nezaposlenosti mladih na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, a 2012. i globalnu organizaciju “Obrazovanje iznad svega” (Education Above All – EAA), s ciljem pružanja obrazovanja djeci u najsiromašnijim područjima i zonama sukoba.
Njezin rad prepoznat je i na globalnoj razini; imenovana je posebnom izaslanicom UNESCO-a za osnovno i visoko obrazovanje 2003., a njezina službena biografija bilježi i članstvo u skupini zagovaratelja Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. No, nije se ustručavala koristiti svoju poziciju za slanje političkih poruka. U studenom 2023. podnijela je ostavku na mjesto u UNESCO-u, kao razlog navevši šutnju organizacije o patnjama palestinske djece. Njezin doprinos seže i u zdravstvo, gdje predsjeda Sidra Medicine, vrhunskom bolnicom za žene i djecu, a bila je i ključna u uspostavljanju Svjetskog dana svjesnosti o autizmu.
Globalna ikona stila koja kupuje modne kuće
Dok je gradila obrazovno carstvo, šeika Moza postajala je globalna modna ikona. Njezin stil, savršen spoj zapadnjačke visoke mode i tradicionalnih zaljevskih normi odijevanja, postao je njezin zaštitni znak. Prepoznatljiva po turbanima koje često kombinira s vintage Persol sunčanim naočalama, uspjela je stvoriti jedinstven vizualni identitet. Nije samo nosila modu, ona ju je i oblikovala. Poznata je po tome što je osobno modificirala komade visoke mode, poput Chanelovih kostima, kako bi odgovarali zahtjevima skromnosti. Brazilski dizajner Victor Dzenk jednom je prilikom za novine O Globo opisao njihovu suradnju.
- Osim što je prelijepa žena, vrlo je smirena, govori tihim glasom i zna što želi. Tražila me neke preinake na komadima koje je naručila. One s kratkim rukavima, tražila je duge, a one s dubokim dekolteom, tražila je diskretniji izgled – ispričao je Dzenk.
Njezina strast prema modi pretočila se i u poslovne odluke. Katarska kraljevska obitelj je 2010. kupila kultnu londonsku robnu kuću Harrods za 1,7 milijardi dolara, a dvije godine kasnije i legendarnu talijansku modnu kuću Valentino za više od 857 miliona dolara. Njezin ormar, ispunjen kreacijama dizajnera poput Jeana Paula Gaultiera i Christiana Diora, za nju je više od odjeće.
- To je moj mentalni odmor. Kad sam iscrpljena, odem u svoju garderobu, pregledavam ormare i pokušavam kombinirati i slagati stvari – povjerila se jednom prilikom za Vogue Arabia, dodavši da nema stilista “jer ne bi pronašla nikoga ko razumije šta želi”.
Tijekom državnog posjeta Velikoj Britaniji 2014. godine, njezin modni odabir izazvao je divljenje. Britanski dizajner Julien Macdonald izjavio je da “još od Jackie O nijedna prva dama nije imala takav globalni odjek u smislu mode”. Njezina sposobnost da koristi modu kao diplomatsko oruđe i izraz moći učinila ju je jednom od najbolje odjevenih žena svijeta, čije odjevne kombinacije vjerno prati Instagram račun s više od 200 tisuća pratitelja.
Moć iza prijestolja i kontroverze
Iako je njezina službena uloga bila nepolitička, mnogi analitičari smatraju da je šeika Moza imala presudan utjecaj na državne odluke. Mnogi joj pripisuju zasluge za osiguravanje da upravo njezin sin, šeik Tamim bin Hamad al-Thani, naslijedi prijestolje 2013., unatoč tome što je imao desetoricu braće i polubraće. Ta vješta politička igra potvrdila je njezin status žene koja razumije isprepletenost moći, poslovanja i obiteljskih odnosa. Međutim, njezin utjecaj i liberalni javni imidž često su bili u oštrom kontrastu sa stvarnošću života žena u Katru, gdje zakoni o muškom skrbništvu i dalje ograničavaju njihovu slobodu studiranja, putovanja ili zapošljavanja bez dopuštenja muškog rođaka. Dok je ona sama uživala u slobodi i obrazovanju, stekavši magisterij iz javne politike u islamu, kritičari su joj zamjerali da se nije snažnije zalagala za prava žena u vlastitoj zemlji. Sama je šeika Moza jednom prilikom pojasnila da sebe “ne smatra feministicom”.
Njezin rad također se našao pod lupom. Human Rights Watch kritizirao je njezin program stipendiranja jer od studentica koje nisu iz Katra zahtijeva “potpisanu suglasnost i obvezu skrbnika”. Njezino ime spominjalo se i u kontekstu optužbi za korupciju prilikom dodjele Svjetskog nogometnog prvenstva Katru 2022., što je ona odlučno negirala. Posljednjih godina, njezina snažna prisutnost na društvenim mrežama, gdje redovito kritizira izraelske akcije u Gazi, donijela joj je novu dimenziju utjecaja, ali i nove kritike. Nakon ubistva vođe Hamasa Yahye Sinwara u oktobru 2024., na društvenoj mreži X objavila je da, budući da njegovo ime znači “onaj koji živi”, njegovo sjećanje će živjeti vječno. Iako se nakon sinovljeva dolaska na vlast povukla s nekih službenih dužnosti kako ne bi zasjenila novu prvu damu, njezin autoritet ostao je neupitan. Ostala je predsjednica Katarske zaklade, a u siječnju 2024. osnovala je i Centar i džamiju za žene Al-Mujadilah, nudeći muslimankama prostor za učenje, druženje i molitvu.
(TBT)
