Dodik i Brčko pretvara u problem: nakon što su političari Dodikova SNSD-a počeli osporavati institucionalni status Distrikta Brčko, pojavile su se analize i upozorenja kako Dodik dovodi ratne Karadžićeve kadrove i sprema se za sukob
Nakon što su političari Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika u posljednjih pola godine dvaput osporili institucionalni status Distrikta Brčko, Nacional je protekle sedmice analizirao situaciju u tom malom, ali strateški važnom dijelu Bosne i Hercegovine, dobivši neslužbene potvrde za dio alarmantnih upozorenja kako Milorad Dodik, koji se proteklih mjeseci zbog svojih secesionističkih poteza ozbiljno sukobio s međunarodnom zajednicom, u Brčkom, u najmanju ruku, dopušta radikalizaciju srpskog nacionalizma te da radikalno nacionalističke srpske skupine bivaju sve vidljivije u tom strateški važnom dijelu susjedne zemlje, kao da postoje i veze ekstremno desnih grupa i kriminalnih krugova s lokalnim srpskim političarima.
Poseban institucionalni status Distrikta Brčko u sklopu daytonske Bosne i Hercegovine prvi je put ozbiljno doveden u pitanje u ožujku ove godine, kada je ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan, koji je istodobno i arbitar Republike Srpske u Arbitražnom tribunalu za Brčko, 8. marta, na 23. godišnjiicu formiranja Distrikta, u Brčkom izjavio kako je “došlo vrijeme da se preispita potreba funkcioniranja međunarodne zajednice u Distriktu i Arbitražnog tribunala za Distrikt”.
Time je Karan uime RS-a, prvi put poslije 8. marta 2000., kada je Brčko proglašeno Distriktom i time riješen posljednji prijepor iz pregovora u Daytonu, spomenuo namjeru RS-a da izmijeni postojeći status područja Brčkog koje je zbog svog ratnog položaja “koridora” između istočne i zapadne Republiku Srpsku, u teritorijalnom smislu, jedna od strateški najvažnijih točaka u Bosni i Hercegovini. U svojoj izjavi, Siniša Karan je svoj prijedlog argumentirao tvrdnjom kako je “nakon 23 godine konačna arbitražna odluka za Brčko implementirana”, jer “Distrikt ima svoje multietničke institucije koje funkcioniraju u punom kapacitetu”. Karan, istodobno, nije iznio prijedlog kako bi trebalo promijeniti institucionalni status Brčkog.
Ali to je, na način koji je izazvao zabrinutost, tri i po mjeseca kasnije učinio ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić koji je, kao i Karan, političar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika. On je 29. lipnja na Facebooku objavio kartu Republike Srpske, u bojama zastave RS-a, s natpisom: “Republika Srpska – 25.053 km/2. Ni metar manje, ni metar više!”. Poruka tog posta bila je očita: Nešić je u kartu RS-a uključio i Distrikt Brčko, uvećavši postojeću teritorijalnu površinu RS-a za 493 četvorna kilometra, koliko zauzima Distrikt Brčko. Štaviše, Nešić je svoj post objavio samo dva dana nakon što je Narodna skupština RS-a 27. lipnja usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na području Republike Srpske, što je izazvalo dodatnu zabrinutost kako Dodikova vlast u RS-u pripajanje Distrikta Brčko smatra dijelom političkog projekta odcjepljenja RS-a od BiH, koji je započeo odlukom da RS neće poštovati odluke Ustavnog suda BiH.
‘Dodik je nedavno u Obavještajno-sigurnosnu agenciju (OSA/OBA) instalirao penzioniranog Karadžićeva obavještajca Ristu Zarića, koji je odanost Karadžiću zamijenio bezuvjetnom odanošću Dodiku’
Potom je, 24. srpnja, Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES iz Ljubljane, čiji je počasni predsjednik bivši predsjednik RH Stjepan Mesić, objavio uznemirujuću analizu u kojoj tvrdi kako je na djelu “vagnerizacija Brčko Distrikta”, koji je, prema IFIMES-u, “leglo putinovaca”.
“Analitičari smatraju, da se u pozadini odvija borba za ovladavanjem Brčko Distrikta BiH”, stoji u toj analizi koja je objavljena na internetskoj stranici IFIMES instituta. “Raspoređivanje dodatnih međunarodnih vojnih trupa (EUFOR) u Bijeljini i Orašju sa sigurnosnog aspekta nije dovoljno za osiguranje mira u Brčko Distriktu.”
U IFIMES-u tvrde kako “nije slučajno kontroverzni ministar unutarnjih poslova RS-a Siniša Karan (SNSD) u ožujku tražio preispitivanje potrebe funkcioniranja međunarodne zajednice i Arbitražnog tribunala za Brčko Distrikt, čime je nagovijestio namjere Dodikovih vlasti u Brčko Distriktu, koje su zasad ohrabrene neraspoređivanjem američkih vojnih snaga u Brčko Distriktu.” U IFIMES-u procjenjuju kako je “za hermetičku kontrolu nad Brčko Distriktom, prema procjenama, potrebno oko hiljadu vagnerovaca”, a “satelitske snimke detektirali su transporte, brojna kretanja i pokrete na teritoriji Brčko Distrikta”, dok se “pojačani satelitski nadzor nastavlja”.
IFIMES-ova analiza omogućila je i uvid u zabrinjavajuće kadrovsko-političke poteze predsjednika RS-a:
“Dodik je u potpunosti stavio pod svoju kontrolu sve security privatne servise. Firma Prointer (tvrtka koja se povezuje s Dodikovim sinom, op.a.) kupila je firmu ubijenog Slaviše Krunića Sector Security i drži pod kontrolom i sve ostale (Wolf Security i druge) i to je njegova paralelna paraobavještajna i sigurnosna struktura.“
“Radi se o Dodikovim vagnerovcima”, zaključili su u IFIMES-u. Institut je, uz ostalo, analizirao i kadrovske Dodikove poteze, izvijestivši kako je “Dodik nedavno u Obavještajno-sigurnosnu agenciju (OSA/OBA) instalirao penzioniranog Karadžićeva obavještajca Ristu Zarića, koji je odanost Karadžiću zamijenio bezuvjetnom odanošću Miloradu Dodiku”. IFIMES također tvrdi da je Dodik “na čelo Civilne zaštite Republike Srpske doveo Milana Novitovića, kadra Miloševićevih obavještajnih struktura iz Srbije”, dok u “Civilnoj zaštiti RS-a vidno mjesto zauzimaju i Karadžićev policijski general Željko Janković Luna te bivši Arkanov tjelohranitelj Dušan Bato Tešić. Kao odani Dodikov kadar, u javnosti se u proteklom periodu pojavljuje i ratni načelnik štaba Garde Panteri, major Niko Sijerić, sekretar gradskog odbora SNSD-a u Bijeljini”. U analizi se tvrdi kako je “ključna osoba za koordinaciju svih ovih paralelnih struktura Branislav Okuka Crni, predsjednik Izvršnog odbora udruženja ‘Čast Otadžbine’ iz Beograda, bivši bliski suradnik Radovana Karadžića”. Okuka, koji je “duboko uključen u korupciju”, prema IFIMES-u, “jedan je od najbližih Dodikovih suradnika, a uživa i veliko povjerenje njegova sina”, pa se smatra, kako prenosi IFIMES, “da on na neki način predstavlja balkanski pandan Jevgenija Prigožina”.
Nacional je od relevantnih izvora iz Brčkog, koji su željeli ostati anonimni, dobio informacije koje djelomice potvrđuju analizu IFIMES Instituta s napomenom kako je ona u Brčkom “izazvala nemir”, pa navode iz tog dokumenta dodatno provjeravaju nadležne agencije u BiH. Izvori Nacionala kažu kako je prisutnost ekstremno desnih skupina u Brčkom vidljiva, kao što je bilo, primjerice, za nedavnog obilježavanja Vidovdana, “a postoje i veze ekstremno desnih grupa i kriminalnih krugova s lokalnim srpskim političarima”. Izvori iz Brčkog napominju kako nisu primijetili veće pokrete ultradesnih skupina, na što se aludira u analizi koja, prema izvorima Nacionala, na “političkoj i geopolitičkoj razini” jest utemeljena, ali da su neke stvari ipak prenaglašene. “Nije u analizi sve neistina, ovdje se barata i nekim istinama, ali neke su prenaglašene, a nešto je dodano. Nadam se da ne griješim”, kazao je izvor Nacionala.
Nacional je proteklog vikenda razgovarao s Edinom Bećirević, redovnom profesoricom na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu i autoricom nekoliko knjiga o tranzicijskoj pravdi, genocidu i ekstremizmu. Četiri dana nakon što je Narodna skupština RS-a usvojila zakon o opstrukciji Ustavnog suda BiH, profesorica Bećirević, zajedno s još troje autora, 1. srpnja na mostarskom portalu tacno.net objavila je tekst “Dodikova destruktivna igra i državni udar: potrebna odlučna konfrontacija, a ne koncesije i kompromisi”, u kojemu je odluku Narodne skupštine RS-a nazvala “puzajućim državnim udarom” u sklopu Dodikove “uporne implementacije secesionističke strategije”. Profesorica Bećirević i ostali autori tog teksta – dekan Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu Sead Turčalo, asistent na Fakultetu političkih znanosti u Beču Vedran Džihić i viša znanstvena suradnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu Senada Šelo Šabić – ustvrdili su kako Dodik “ima za cilj upravo ono što i sam već godinama najavljuje, a to je secesija Republike Srpske i u konačnici, uz podršku Beograda i Moskve, zaokruživanje ‘srpskog sveta’”.
U kontekstu takve analize, Nacional je profesoricu Bećirević zamolio za mišljenje o tome može li se Dodikov secesionizam povezati s prijedlozima iz Republike Srpske da treba mijenjati institucionalni status Distrikta Brčko. Ona ne dvoji: uvjerena je kako Brčko “mora biti dio plana” za secesiju RS-a od BiH. Premda, kaže, “te ideje o promjeni institucionalnog statusa Brčkog distrikta BiH zasad nisu previše glasne”, ona je “sigurna da takav plan postoji” jer je “Milorad Dodik više puta obavijestio o secesiji i u tom smjeru kontinuirano poduzima vrlo ozbiljne korake”. “Brčko distrikt BiH mora biti dio tog plana. Naime, planirati secesiju entiteta Republike Srpske od Bosne i Hercegovine bez ideje o tome kako ostvariti punu kontrolu nad Brčko distriktom BiH bilo bi potpuno besmisleno”. Edina Bećirević pritom naglašava kako je “upravo zbog toga, u trenutku kad je Milorad Dodik pokrenuo secesionistički plan, potrebno poslati dodatne trupe i u Brčko distrikt BiH i na granicu sa Srbijom”. Bećirević tvrdi kako “međunarodna zajednica sad ima priliku da Miloradu Dodiku učini ono što nije učinila Radovanu Karadžiću: da ga zaustavi prije nego što bude kasno”. Edina Bećirević zaključuje:
“U ovoj preventivnoj fazi dovoljno bi bilo poslati dodatnih dvije tisuće vojnika, tisuću u Brčko Distrikt BiH i tisuću u Zvornik, na granicu sa Srbijom. Dodatno slanje trupa u kombinaciji sa sankcijama bila bi garancija suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, zaustavila bi Dodikove secesionističke ambicije, a Srbiji dala znak da preko svog teritorija neće moći slati ni oružje ni paravojne formacije.“
Pritom, Edina Bećirević podsjeća da Dodik svoju opasnu politiku vodi za vlastiti račun. “On nije samostalan igrač, kako se to često predstavlja, nego najisturenija figura rusko-srpske šahovske igre na Zapadnom Balkanu. Bahat je i glasan, ali će na kraju postupiti kako mu naredi Aleksandar Vučić u dogovoru s Vladimirom Putinom”, tvrdi Edina Bećirević koja Vučićev i Dodikov odnos uspoređuje s odnosom Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića: podsjećajući kako je Karadžić Miloševiću sugerirao da pred zapadnim diplomatima koristi oprobani argument “ludih Srba iz Bosne koje navodno ne može kontrolirati”, ocjenjuje kako danas “Aleksandar Vučić ovaj argument koristi na sličan način kao Milošević, da bi se predstavio kao faktor stabilnosti”. “Ali”, dodaje, “taj će argument isto tako koristiti ako on i Putin budu odlučili dodatno destabilizirati Bosnu i Hercegovinu i pokrenuti val nasilja na Zapadnom Balkanu”.
Nacional je želio doznati kakav je stav hrvatske vlade prema stanju u Brčko Distriktu, s obzirom na to da taj dio istočne bosanske Posavine dijeli granicu s Hrvatskom, a istodobno je na tromeđi BiH, Hrvatske i Srbije, što ga čini jednim od najvažnijih strateških mjesta za odnose u regiji. Odgovore smo dobili iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP), iz kojega poručuju, među ostalim, kako “nadležne institucije pozorno prate sigurnosnu situaciju u našem neposrednom susjedstvu” te kako Hrvatska, “kao članica EU-a i NATO-a, surađuje i razmjenjuje informacije s partnerima”. “Ustavni politički sustav i administrativni ustroj BiH, kao i status Brčkog je jasno definiran”, poručili su iz MVEP-a.
‘Dodik nije samostalan već je najisturenija figura rusko-srpske šahovske igre na Zapadnom Balkanu. Bahat je i glasan, ali će na kraju postupiti kako mu naredi Vučić u dogovoru s Vladimirom Putinom’
“Premda legitimni politički predstavnici konstitutivnih naroda mogu imati drugačije poglede na budućnost BiH, politički dogovor tih predstavnika, postignut demokratskim putem i kroz dijalog, kojim bi cijela BiH te distrikt Brčko krenuli naprijed – jednostavno nema alternativu. Za RH nema nikakve dvojbe kako trenutni ustavni okvir BiH koji proizlazi iz mirovnog Daytonsko-pariškog sporazuma nema alternativu. Sukladno tome, treba poštovati i sve međunarodne pravne odluke koje su dovele do formiranja Distrikta Brčko. Svaka jednostrana promjena trenutnog ustavnog okvira BiH dovela bi do novih nestabilnosti”, stoji u odgovoru Nacionalu Službe za odnose s javnošću MVEP-a. “Hrvatskoj je”, dodali su, “u interesu funkcionalna, stabilna i prosperitetna BiH, te u bližoj perspektivi članica euroatlantskih integracija. Naravno, posebno smo zainteresirani za konstitutivni položaj Hrvata u BiH, odnosno poštivanje njihove ustavne političke i institucionalne jednakopravnosti onako kako im to jamče međunarodni mirovni sporazumi: Washingtonski i Daytonsko-pariški sporazum”. U odgovoru MVEP-a zaključuje se ovako: “Nadležne institucije pozorno prate sigurnosnu situaciju u našem neposrednom susjedstvu. Kao članica EU-a i NATO-a surađujemo i razmjenjujemo informacije s partnerima. Podsjećamo kako je u BiH još uvijek snažna prisutnost međunarodne zajednice za provedbu Daytonsko-pariškog sporazuma u funkciji Visokog predstavnika za BiH i kroz mandat međunarodne vojne misije Althea pod vodstvom Europske unije (EUFOR).”
S obzirom na to da je između Vlade Andreja Plenkovića i predsjednika Republike Zorana Milanovića proteklog tjedna izbio spor oko prijema koji je predsjednik Milanović 25. srpnja na Hvaru priredio predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, što bi moglo sugerirati da se Vlada i predsjednik ne slažu o politici prema BiH, Nacional je i iz Ureda predsjednika Republike tražio objašnjenje o predsjednikovu stavu prema Distriktu Brčko. Predsjednikovu glasnogovorniku Nikoli Jeliću u petak poslije podne poslali smo pitanja o tome jesu li Milanović i Dodik na Hvaru razgovarali o Distriktu Brčko, a željeli smo dobiti i predsjednikov komentar činjenice da su ministri RS-a i BiH, Nešić i Karan, svaki na svoj način problematizirali institucionalni status Brčkog. Zanimalo nas je također kakav je stav predsjednika Republike o budućnosti Distrikta Brčko: treba li mijenjati institucionalni položaj tog područja u odnosu na postojeće rješenje koje je proizišlo iz Daytonskog sporazuma, kao i razlikuje li se stav predsjednika Republike o tom problemu od stajališta hrvatske vlade. Predsjednikova glasnogovornika pitali smo i jesu li predsjednik i Vlada ikada usuglasili općenita stajališta o politici prema BiH pa, u sklopu tog dogovora, i o Distriktu Brčko. Do zaključenja ovog broja Nacionala, odgovore nismo dobili.
(TBT, NACIONAL)
