KOLUMNA
Međunarodni
monetarni fond je izazvao veliko uzbuđenje svojim spiskom banaka od
kojih prijeti najveća opasnost svjetskom finansijskom sistemu, gdje
se na prvom mjestu našla Deutsche banka
Piše: Cerstin
Gammelin, thebosniatimes.ba
Međunarodni
monetarni fond je izazvao veliko uzbuđenje svojim spiskom banaka od
kojih prijeti najveća opasnost svjetskom finansijskom sistemu, gdje
se na prvom mjestu našla Deutsche banka. Jedini njemački finansijski
institut od globalnog značaja je sada najopasnija banka svijeta. Tu
se odmah postavlja pitanje da li njemački poreski obveznici ponovo
treba da spašavaju Deutsche banku. I kako je došlo do ove krize baš
u Njemačkoj koja je najjača evropska ekonomija. Preciznije rečeno:
opet u Njemačkoj, gdje je na vrhuncu finansijske krize 2008. Angela
Merkel na dnevnoj bazi državnim novcem spašavala banke od bankrota.
Njemački poreski
obveznici su tada izgubili desetine milijardi eura, više od bilo
koje druge zemlje u Evropi i neuporedivo više od onoga što bi
izgubili u slučaju grčkog bankrota. Njemačka vlada nas je tada
uvjeravala da više nikada neće spašavati banke. To izgleda nije
bilo prazno obećanje. Uprkos protivrječnim glasinama, izgleda da su
politički rizici veći od problema Deutsche banke. Državni paket
pomoći bi bila kapitulacija koja bi uzdrmala Njemačku i EU u
cjelini.
Poslije poraza
vladajuće Kršćansko demokratske unije (CDU) na nedavnim lokalnim
izborima u Meklenburg-Pomeraniji i Berlinu, koji se objašnjava prije
svega kancelarkinom izbjegličkom politikom, Angela Merkel još
uvijek nije odlučila da li će se kandidovati na parlamentarnim
izborima sljedeće godine. Državni paket pomoći bankama bi bio
preuranjeni negativni odgovor na ovo pitanje, jer bi kancelarka samo
godinu dana prije izbora prekršila jedno od svojih najvećih
obećanja.
Zahtjev da poreski
obveznici, već nezadovoljni izbjegličkom politikom, ponovo
spašavaju banke, došao bi kao poručen desničarskim populistima iz
Alternative za Njemačku (AfD). To bi bio kraj karijere Angele
Merkel. Situacija je ozbiljna i na evropskom nivou. Njemačka je prva
prekršila pravila Pakta za stabilnost i rast, koja od tada više
nemaju obavezujući karakter. Pakt je mrtav, a ista sudbina sada
prijeti i bankarskoj uniji. Njena pravila propisuju da u slučaju
bankrota banaka u njihovom saniranju učestvuju prvo njihovi
povjerioci u iznosu od 8% svojih uloga, a tek onda poreski obveznici
zemlje članice.
Evropa to ne bi bila
da i ovdje nema izuzetka od pravila: banka u veoma ozbiljnim
teškoćama može se stabilizovati državnim novcem. Ali malo je
vjerovatno, najviše zbog unutarpolitičkih rizika, da će se Berlin
odlučiti na ovo rješenje, a još je neizvjesnije da bi Evropska
komisija na to pristala. Politički rizik bi bio prosto preveliki.
Ako se najmoćnija ekonomija Evrope pozove na izuzetak od pravila –
bankarska unija je gotova.
Učešće
povjerilaca u saniranju banaka također nosi politički rizik, jer se
ne zna odakle bi se vukao novac. Vjerovatno bi se penzioni fondovi,
koji su već u problemima zbog niskih kamatnih stopa, odrekli jednog
dijela uloga, što bi direktno ugrozilo veliki broj starijih građana.
Vlada to ne priznaje, ali kriza Deutsche banke bi uskoro mogla da
postane njemačka kriza.
(TBT, Süddeutsche
Zeitung)
