„Svakih nekoliko godina izazove krizu, strani diplomati trče okolo uzbunjeno, onda postavi zahtjeve i nešto dobije – na štetu države BiH”, piše u komentaru austrijski Standard. List navodi da je ovog puta „separatist bosanskih Srba Milorad Dodik poništio odluke Ustavnog suda i proglasio visokog predstavnika nelegitimnim”. „Zapravo je poništio Dejtonski mirovni sporazum. Dodik je prijetnja sigurnosti u Evropi”, piše Standard.
List dalje ocjenjuje da su za ovakvo stanje u BiH suodgovorne i zapadne sile „koje ga svojom politikom popuštanja upravo pozivaju na to da eskalira”.
„Prošle godine, kada je nakon napada na Ukrajinu postojao trenutak da EU uvede sankcije protiv Putinovog poslušnika, nije samo njegov prijatelj, mađarski premijer Viktor Orbán, priskočio na njegovu stranu. Protiv restriktivnih mjera bilo je i Ministarstvo vanjskih poslova u Beču”, piše Standard.
List ocjenjuje da „u EU-u postoje brojne neprincipijelne snage, koje također kolaboriraju s nacionalistima u Srbiji iako je upravo u toku politički napad srpskih nacionalista na teritorijalni integritet Kosova i BiH”. Standard stoga ocjenjuje kako visoki predstavnik Christian Schmidt ipak „ostaje neophodan kako bi Dodikove pokušaje puča pravno odbacio”.
Traumatična iskustva i razočarenje u EU
U komentaru objavljenom u švicarskom listu Neue Zürcher Zeitung (NZZ) piše: „Bosna i Hercegovina je u dubokoj političkoj krizi jer se Srbi i Hrvati zalažu za neovisnost. Turski predsjednik Erdogan širi ruke razočaranim muslimanima u BiH i pokušava se umiješati na Balkanu.”
„Turska je uveliko proširila svoju prisutnost kroz otvaranje obrazovnih institucija, velike infrastrukturne projekte ili kroz mreže turskih poduzetnika. Ankara održava bliske veze s balkanskim državama kako bi mogla ostvariti utjecaj u srcu srednje Europe i na granici s Evropskom unijom. Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo bile su dio Otomanskog carstva više od 400 godina”, podsjeća NZZ.
List dalje navodi da su „nakon traumatičnih iskustava u ratu u BiH (1992.-1995.) i genocida u Srebrenici Bošnjaci su znatno više očekivali od Evropske unije i izgubili iluzije s obzirom na političku nestabilnost svoje zemlje”.
„Ovo razočarenje koriste zemlje poput Rusije i Turske kako bi provele vlastite nacionalne interese. Turska je tako već uložila više od 300 milijuna dolara u infrastrukturu Bosne i Hercegovine. Turska Ziraat Bank postala je najveća i najutjecajnija banka u zemlji, a projekt autoceste Beograd-Sarajevo vrijedan četiri milijarde eura koji financira Ankara trenutno je najveći infrastrukturni projekt na Balkanu”, piše NZZ.
List nadalje ocjenjuje: „Kriza u Bosni i Hercegovini mogla bi Zapadni Balkan vratiti na rub etničkog sukoba, a na scenu bi mogle stupiti druge države poput Rusije i Turske. Rusko-turska akcija za rješavanje krize – bez sudjelovanja EU-a ili SAD-a – pretvorit će Balkan u novo polje za geopolitičke sporove.
(TBT, Mediji)
