Najavio, proveo! Prošlog četvrtka, odmah nakon Bajrama, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt (CSU) iskoristio je tzv. “bonnske ovlasti” i dekretom „intervenirao u Ustav” entiteta Federacija BiH (FBiH) i tako pomogao da dođe na vlast koalicija, kojoj je „posebno naklonjeno američko veleposlanstvo” u Sarajevu, piše Michael Martens u članku koji je objavio njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). „Od tada se vodi rasprava o tome je li ovaj mikromenadžment još uvijek kompatibilan s originalnim konceptom ‘bonnskih ovlasti’, koje su uvedene ubrzo nakon završetka rata 1995. godine kako bi Visoki predstavnik mogao spriječiti da se zemlja ponovo vrati u nasilne sukobe”.
Martens potom podsjeća kako entitet Federacija BiH godinama nije imala redovno izabranu vladu, kao i da je vlada, koja je došla na vlast 2014. godine, i dalje bila na funkciji. A onda je u parlamentu Federacije BiH, izabranom krajem 2022. godine, konačno pronađena većina za novu koaliciju, ali nova vlast se nije mogla prihvatiti zbog blokade jednog aktera. Prema Ustavu, objašnjava novinar FAZ-a, predsjednik i dva potpredsjednika Federacije BiH, od kojih svaki pripada drugoj etničkoj grupi, moraju pismeno odobriti formiranje vlade tog entiteta. Ali jedan od njih nije htio dati svoj potpis jer je njegova stranka, koja je bila dio dosadašnje koalicije, trebala ostati isključena iz nove.
Kraj blokade
„Refik Lendo iz Stranke demokratske akcije (SDA), koja je – ako ništa – izvan Sarajeva i dalje najpopularnija politička snaga među bosanskim muslimanima, je kao jedan od dvojice potpredsjednika FBiH inzistirao na svom ustavnom pravu da odbije dati potpis. Učinio je to uz obrazloženje da najveću snagu među bosanskim muslimanima, koji čine skoro apsolutnu većinu stanovništva cijele države, ne treba isključiti iz vlasti. Zapravo, politika u BiH se gotovo uvijek zasniva na formalnoj ili neformalnoj podjeli vlasti između tri ‚konstitutivna naroda’, odnosno Bošnjaka, Srba i Hrvata. Stav Refika Lende, iako formalno u skladu s Ustavom, izvan njegove stranke je viđen kao destruktivna blokada, posebno od strane američkog veleposlanika u Sarajevu, koji je javno dao oduška svom bijesu”, piše Martens za FAZ-u.
Schmidt je u četvrtak izdao dekret kojim se izbacuje ova točka iz Ustava. On je ovlastio Parlament Federacije da „zaobiđe” Lendu i izabere novu vladu bez njegove suglasnosti, što se odmah i dogodilo. Schmidt je, nastavlja FAZ, također iznio izglede za trajne ustavne promjene, kojima se vlada FBIH ne bi birala jednoglasnom odlukom predsjednika i dva potpredsjednika FBiH, ako ima potrebnu većinu. Odgovarajući ustavni amandman trebao bi stupiti na snagu 1. svibnja 2024. godine.
Martens konstatira i kako tweet američkog ministra vanjskih poslova Antonyja Blinkena, u kojem je napisao kako „narod BiH treba i zaslužuje funkcionalnu, efikasnu i odgovornu vladu”, pokazuje da je Schmidt djelovao uz američku podršku. „Odmah nakon Schmidtove intervencije, Blinken je osigurao da Nijemac, za svoje postupke, ima punu podršku Washingtona”, ocjenjuje FAZ.
Ljutite reakcije iz SDA
Njemački list dodaje i da su političari iz SDA, koja prvi put nije dio vlasti u entitetu FBiH, reagirali ljutito i nazvali novu vladu „neustavnom”, naglasivši kako se radi o “skandaloznoj suspenziji Ustava” i svih demokratskih načela kao i da je to “presedan čije posljedice nitko ne može predvidjeti”… „Schmidtov argument da je njegova odluka u skladu s voljom birača je uvreda za inteligenciju birača, poručili su iz ove stranke s prijetećim prizvukom”, navodi novinar FAZ-a uz konstataciju da je „protestni pokret protiv Schmidta, koji je pokrenula SDA, do sada imao slabu podršku”.
„Ostaje da se vidi kako će se šef SDA Bakir Izetbegović, sin “osnivača države” Alije Izetbegovića, kojeg poštuju sve stranke u bošnjačkom miljeu, nositi s ovim porazom, nakon što je propala i njegova kandidatura za predsjednika (člana Predsjedništva) države”, zaključuje FAZ. Njemački list, s tim u vezi, ukazuje kako je SDA uključena u vlast u Tuzli, najnapučenijoj od deset županija u Federaciji, gdje se ima „dosta toga za podijeliti”. Istovremeno se u Sarajevu vodi rasprava o tome je li visoki predstavnik proširio svoje ovlasti, kaže se na kraju članka Michaela Martensa, objavljenog u novinama Frankfurter Allgemeine Zeitung.
(TBT)
