Državna imovina u Bosni i Hercegovini predmet je sporenja još od 2004. godine, kada je Savjet za implementaciju mira naredio domaćim vlastima da riješe pitanje državne imovine. Tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown nije dugo čekao pa je samo godinu dana kasnije uredio ovu oblast nametanjem zakona o raspolaganju državnom imovinom, kako je ne bi knjižili entiteti.
Tako zacementirano stanje trajalo je do 2012. godine kada počinju pregovori tadašnje „šestorke” u sastavu Milorad Dodik (SNSD), Sulejman Tihić (SDA), Dragan Čović (HDZ BiH), Mladen Bosić (SDS), Božo Ljubić (HDZ 1990) i Zlatko Lagumdžija (SDP).
Jedanaest godina agonije
„Ako bi se pitanje vojne i državne imovine razmatralo u paketu, ne vidim da bi trebalo biti problema“, optimističan kao i uvijek bio je i te 2012. godine, prije sastanka „šestorke” u Banjaluci, prvi čovjek HDZ-a BiH Dragan Čović.
Jedanaest godina kasnije Čovićeve prognoze nisu ni približno točne, a pitanje državne imovine trenutno izaziva najviše političkih kriza. Posljednja se odnosi na povlačenje srpskih predstavnika iz državnog parlamenta, jer su probosanske stranke prije nekoliko dana potpisale izjavu u kojoj se pored ostalog poziva na odluke Ustavnog suda BiH i države kao jedinog titulara državne imovine.
„To je primjer jedinstva, ako ćemo to zvati probosanskim jedinstvom. Na tim temama bismo se mi trebali ujediniti“, rekao je Elmedin Konaković (Narod i pravda – NiP).
Međutim, to je izazvalo novo razilaženje sa srpskim političkim predstavnicima koji traže odgovor na, kako kažu, ovu provokaciju. „To je čist atak na imovinu Republike Srpske“, poručuje Mladen Bosić (SDS), zastupnik u Parlamentu BiH, što je dovelo do povlačenja i ostalih srpskih predstavnika.
„I SNSD-ovi zastupnici više neće sudjelovati u radu ove sjednice“, rekao je Nebojša Radmanović, poslanik SNSD-a, napuštajući ju zajedno s drugim zastupnicima ove stranke.
Policija na međuentitetskoj liniji i ponuda „o razdruživanju”
Po odgovore su došli u Banjaluku, gdje je već bio spreman prijedlog za „samostalnost RS unutar BiH” kao odgovor na ovu izjavu.
Ipak, BiH je Dejtonskim sporazumom dobila i zaštitni mehanizam za svaki od tri naroda kako bi se izbjeglo preglasavanje, poznatiji kao entitetski interes. To znači da nijedan dokument, bilo da se radi o izjavi ili zakonu, ne može dobiti pravnu snagu ukoliko ga ne podrže predstavnici sva tri naroda.
Na to pitanje predsjednik RS i prvi čovjek SNSD-a Milorad Dodik, odgovara: „To je upravo matrica koju čujemo iz Sarajeva i od stranaca. Da, ali ovdje se radi o titularenju. Ovdje se radi o posjedu. Onaj tko zakonski uređuje, njemu pripada imovina. Ne može BiH to uređivati jer njoj ne pripada imovina“, rekao je Dodik.
U obranu ovog stao je i dio opozicije predvođen SDS-om koji zajedničko djelovanje o ovom pitanju ne vidi kao suradnju s vlastima nego kao obranu RS. Srpski predstavnici utvrdili su nacrt izjave koja ide pred Narodnu skupštinu. Pored samoopredjeljenja, na stolu je produbljivanje krize. „Da krajem idućeg tjedna zakažemo Narodnu skupštinu i donesemo odluku o povlačenju sudaca iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, rekao je Dodik nakon sastanka lidera srpskih stranaka najavljujući i dalje poteze.
„Da se u okviru MUP-a formira posebna služba koja će se baviti pitanjem granice između dva entiteta i nadzorom nad tom granicom. Dogovorili smo se da, ukoliko sve to ne urodi plodom, u nekom trenutku kada sve zajedno procijenimo, ponudimo Federaciji sporazum o razdruživanju”, rekao je Dodik.
Amerikanci upozoravaju: Dodik krenuo opasnim putem
Samo dan ranije stiglo je američko upozorenje da se bilo kakva priča o secesiji neće tolerirati, te da nije moguća. Veleposlanik SAD-a u BiH Michael Murphy, poručuje Dodiku da je „krenuo opasnim putem”.
„Njegove prijetnje su neodgovorne, a njegova retorika zapaljiva. Nemoguće je izvršiti secesiju od BiH, ne postoji ustavni osnov za to. On negira genocid u Srebrenici, prijeti da će oduzeti pravo na slobodu štampe i okupljanja“, rekao je Murphy za N1, povezujući razloge Dodikovog djelovanja s odvraćanjem pažnje od činjenice da nije u mogućnosti izbjeći stavljanje Republike Srpske pod financijsku hipoteku.
„Implikacije mogu biti ozbiljne. Ako vjeruje da će SAD stajati po strani dok on uporno bira da vodi BiH putem konflikta, vara se. Štitit ćemo BiH“, poručuje Murphy.
Na te izjave Dodik je odgovorio američkom diplomatu da je zloupotrijebio svoje ovlasti i sveo SAD na političku stranku u BiH, komentrirajući Ustav BiH, status RS-a ili financijsku situaciju ovog entiteta.
Tri godine nadmudrivanja
Ustavni sud BiH je 2020. odlučivao o zahtjevu sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti članka 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske kojim je propisano „da predmetno poljoprivredno zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske“. Sud je utvrdio da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u reguliranju pitanja državne imovine.
Nakon toga, Republika Srpska je usvojila svoj zakon o imovini, prema kojem RS ima mogućnost da knjiži oko 400 objekata sa zvaničnog spiska državne imovine na sebe. Na put im je stao visoki predstavnik Christian Schmidt, koji je poništio zakon.
Nakon toga je u Narodnoj skupštini usvojen još jedan koji je također poništen. A sve to odnosi se na objekte koji su predmetom Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, kojeg je 2005. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Peddy Ashdown.
Neki od tih objekata su zgrada Narodne skupštine RS u Banjaluci koja je nekada bila Dom vojske, zgrada palače predsjednika RS-a, koja se prije rata koristila za potrebe Narodne banke, te kao filijala Službe državnog knjigovodstva (SDK).
(TBT, Mediji)
