Uoči Ramazana izbili su neredi u Jerusalemu. Proteklih nekoliko noći, nekolicina palestinskih vernika provela je, svojevoljno, iz revolta, zabarikadirana u džamiji Al Aqsa. Na njihov revolt, policija je reagirala upotrebom šok bombi i gumenih metaka.
Šestoro ljudi je ranjeno za vrijeme sukoba, dok su gađali policajce kamenjem. Palestinski “ekstremisti” iz Pojasa Gaze raketama su gađali Izrael, a juče je tridesetak raketa ispaljeno iz južnog Libana, pa se procjenjuje da bi se sukobi mogli pojačati. Kako Izrael važi za zemlju u kojoj su vjerska pitanja izuzetno važna, a svake godine se u vrijeme ovih praznika tenzije pojačavaju, narod je s pravom uznemiren.
Zbog čega je džamija Al Aqsa toliko važna i jednoj i drugoj strani i zašto neredi najčešće izbijaju baš zbog nje? Ili u njoj.
Iako je godinama „palestinsko pitanje“ definirano kao međudržavni problem, jer su u njega uključeni Izrael, Egipat i drugi, i iako su predstavici Organizacije islamske konferencije isticali da Izrael krši pravo Palestinaca da imaju svoju državu, problem je takođe i vjerske prirode.
I u srcu tog vjerskog sukoba jeste džamija Al Aqsa.
„Plemenito svetilište” (Haram-al-Šarif), kako ga Muslimani nazivaju, je “i svačije i ničije” svojim svetilištem ga smatraju i Jerveji i Muslimani. Dio izraelskog naroda smatra da bi džamija trebala biti otvorena za sve vjernike, dok Palestinci to odbijaju u strahu da će Izrael na kraju preuzeti tu lokaciju, ili je, u najboljem slučaju, podjeliti.
Al Aqsa je treći najznačajniji objekat za islamske vjernike, a muslimani iz cijelog svijeta su preko 1.300 godina posjećivali ovo mjesto u kome je bio i sam poslanik Muhamed, koji se, prema vjerskim zapisima se baš sa tog mjesta uzdigao u neboan mi'radž.
Žrtvovanje kod Jevreja strogo je određeno i može se izvršiti samo na brdu hrama u Jerusalemu. Jedan od motiva za pokretanje šestodnevnog rata 1967. godine upravo je bio zauzimanje prostora na kome se nekad nalazi Solomonov hram, kako bi nakon njegove obnove ponovo moglo da se vrši žrtvovanje.
Na mjestu gde je nekada bio Solomonov hram, muslimani su sagradili dvije džamije, a jedna od njih je upravo Al-Aqsa.
Zbog toga je organizirano njeno paljenje, a ljudi koji su učestvovali u tom događaju opisali su da im je “glavni motiv bio obnova Solomonovog hrama”.
To je korijen sukoba.
Bilo je jutro 21. avgusta 1969. godine kada je požar zahvatio jugoistočno krilo svete Al-Aqsa džamije. Taj objekat u muslimanskom svijetu je poznat kao Haram-al-Šarif (plemenito svetilište). To je treći najznačajniji objekat za sve koji se identificiraju sa islamom. Preko 1300 godina muslimani širom planete dolazili su da posjete mjesto koje je pohodio i sam poslanik Muhamed i prema vjerskim zapisima se sa njega uzdigao u nebo.
Vatra je tog ljeta 1969. godine uništila dragocjenu historijsku govornicu, koja je bila starija od jednog milenijuma i koju je Saladin otvorio još u 12. stoljeću.
Reakcija u arapskim dijelovima Jerusalema bila je veoma burna. Organizirane su demonstracije, a sve su učestaliji bili glasovi da Izraelci snose odgovornost za požar, iako je prethodno isticano da je vatru prouzrokovala greška na električnim instalacijama.
Decenijama kasnije, kroz pisanja brojnih autoriteta u zapadnim medijima, australijski novinar Denis Michael Rohan je prikazan kao cionista koji je izvršio unaprijed pripremljen plan. On je tog 21. avgusta 1969. godine, navodno uspio ući u Al-aqsa džamiju i tom prilikom podmetnuti požar ispod viševekovnog mihraba i minbera, nakon čega je planuo i čitav enterijer džamije, a požar se proširio i na zidine svetog mjesta. Ibrahim Huper u svom tekstu za „Washington post“ koji je objavljen 16. oktobra 1996. godine piše da je napad na Al Aqsu na listi najvažnijih aktova nasilja koje je Izrael sprovodio na svetim islamskim lokalitetima.
Takođe, „Wall street journal” 13. novembra 2000. godine, potvrdio je umješanost izraelske vlade u proces planiranja i organizacije paljenja džamije.
Reakcije arapskog dijela Jerusalema na požar bile su burne. Počele su demonstracije i toliko puta do danas vidjet ćemo da nemiri počinju baš na tom mjestu.
Ovogodišnji ulazak policije u džamiju, koji se dogodio u srijedu, uznemirio je narod. Historija se ponavlja.
Prethodnih dana, palestinski “ekstremisti” su, u blokiranom pojasu Gaze, ispalili ogroman broj raketa na Izrale. Zbog toga je – a sve je opet počelo kod džamije – došlo do velike razmjene vatre u tom regionu.
Sigurnosni i diplomatski zvaničnici upozorili su da je ovogodišnje preklapanje Ramazana i Pashe povećalo potencijal za eskalaciju događaja.
(TBT)