GEOPOLITIKA
„Ako želimo da sa
manje novca postignemo više, postupna odbrambena integracija je naša najbolja –
i jedina – opcija“, navodi se u dokumentima EU
FOTO: (AP)
Njemačka i
Francuska žele da unaprijede saradnju zemalja Evropske unije na planu odbrane.
U odgovarajućem dokumentu govori se o „tješnjoj zajedničkoj odbrambenoj
politici“.
Zahtjeva ima
dovoljno – traži se, na primjer, formiranje zajedničkog (i permanentnog)
glavnog štaba vojske Evropske unije, kao i zajedničko satelitsko izviđanje. Taj
prijedlog je zapravo razrada strateškog dokumenta koji je sačinio trust mozgova
Evropski centar za političku strategiju (EPSC) koji radi za Evropsku komisiju.
„Ako želimo da sa
manje novca postignemo više“, piše u tom dokumentu, „postupna odbrambena
integracija je naša najbolja – i jedina – opcija“.
Autori teksta se
pozivaju na predsjednika Evropske komisije Jean-Claudea Junckera koji je u julu
2014. predstavio Evropskom parlamentu nove političke smjernice, i tom prilikom
rekao da „ni najjača meka sila nije u stanju da na duži rok opstane bez
minimuma integriranih, odbrambenih kapaciteta“.
Juncker je tom
prilikom kao sljedeće korake najavio „integraciju vojnih sposobnosti, više
sinergije u nabavljaju odbrambenih sredstava i stalnu strukturiranu saradnju“.
Juncker je svoj
prijedloge za zajednički odbrambeni sistem Evropske unije iznio u jeku
eskalacije sukoba u Istočnoj Ukrajini, na pozadini stvaranja novog Hladnog rata
za koji je Unija jednodušno okrivila Rusiju. No, povod za tu ideju koji
biračima EU može da zvuči kredibilno pružili su prije svega teroristički napadi
u Francuskoj i Njemačkoj, te referendum o izlasku Velike Britanije iz EU.
Neposredno poslije referenduma, predsjednik Evropskog parlamenta Martin Shultz
izjavio je da bi što pre trebalo formirati „vladu EU“.
U strahu od
raspada te zajednice i težnji ka koncentriranju sve većeg broja nadležnosti
njenih zemalja-članica u Briselu, to je zapravo bio prijedlog da se bolest liječi
pojačanjem doze medikamenta koji nije djelovao, što sve kritičnijoj javnosti EU
nije moglo da se dopadne.
KIBERNETIČKE
PRIJETNJE I HIBRIDNO RATOVANJE
Zato je
„zatezanje“ zajednice u krizi koje ima najviše izgleda na uspjeh prebačeno u domen
odbrane. A povode za to su pružili teroristički napadi u Francuskoj i Njemačkoj
i izbjeglička kriza – kao najmanji zajednički imenitelj u heterogenom
mikrokosmosu EU. S druge strane, predstojeći britanski izlazak iz Unije sada se
stalno tumači kao nestanak glavne prepreke stvaranju zajedničke armije – ona je
u predreferendumskoj kampanji pristalica „bregzita“ tumačena kao još jedan
faktor potčinjavanja Londona diktatu Brisela. Neki britanski mediji su za
vrijeme kampanje pisali da su planovi o stvaraju takve armije skrivani od
britanskih birača.
U
njemačko-francuskom papiru predlaže se da države Evropske unije pojačaju
saradnju na planu nabavke vojne opreme, kao i da sinhronizuju političke mjere
finansiranja i vojnog planiranja. Traži se da EU dobije jedinstveni komandni
štab za sanitet i logistiku, a iznijeta je i ideja o otvaranju zajedničke
oficirske akademije, odnosno odgovarajućih smjerova u nacionalnim oficirskim
školama. Plan predviđa i širenje industrijske saradnje u vojnom sektoru. On bi
trebalo da bude dio strateškog papira o budućoj vanjskoj i sigurnosnoj politici
Evropske unije koji će na sljedećem samitu ove organizacije predstaviti njena
opunomoćenica za te resore Federcia Mogherini. Ona je nedavno izjavila da
težište investiranja mora biti na vojnom izviđanju i poboljšanju kibernetičkih
sposobnosti: „EU mora da osigura podatke, mreže i kritičnu infrastrukturu
evropskog digitalnog prostora“. Dodala je i da treba investirati u odbranu od
kibernetičkih napada kako bi zajednica mogla bolje da se odbrani od „hibridnih
prijetnji“.
VOJSKA EU:
VIZIJA…
Njemačka vlada je
„od samog početka aktivno pratila i podržavala“ razvoj nove sigurnosne
strategije Evropske unije, kako to piše u nedavno objavljenoj „Bijeloj knjizi o
sigurnosnoj politici i budućnosti Bundeswehra“. „Nova, globalna strategija EU
na planu vanjske i sigurnosne politike bitno će doprinijeti jačanju efikasnosti
EU u njenim vanjskim odnosima“, naglašava se u Bijeloj knjizi. Tu se – u
jednoj, kompleksnoj i razuđenoj formulaciji – navodi i obrazloženje čitavog
projekta koje najbolje osvjetljava njegov karakter: „Značaj EU za sprovođenje u
djelo zajedničkih evropskih ciljeva i interesa će se povećavati u mjeri u kojoj
evropske zemlje, pa i one velike, među njima i Njemačka, budu gubile na težini
u odnosu na agilne države u drugim dijelovima svijeta.“
Znači li sve ovo
i odlučujući korak ka formiranju armije Evropske unije? Najvatrenije pristalice
„vojne integracije“ smatraju da je to svakako dugoročni cilj Zajednice.
Predsjedavajući Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta, E. Brock (CDU)
smatra da do tog cilja treba stići boljom saradnjom u oblasti naoružavanja,
formiranjem glavnog vojnog štaba EU, i stvaranjem „koalicije voljnih u skladu
sa permanentnom strukturalnom saradnjom po ugovoru EU. Iz takve grupe bi
dugoročno mogla nastati armija EU“, rekao je ovaj političar za magazin „Welt am
Sontag“. On je, doduše, ukazao i da takva armija danas ne bi bila moguća i da
će biti realnost tek kada budu ispunjene odgovarajuće ustavno-pravne
pretpostavke. Drugim riječima – kada budu promijenjeni ugovori EU i resor
odbrane potpadne bar pod koordinisanu ili djelimičnu – ako ne već i pod
isključivu – nadležnost Brisela.
… ILI
STVARNOST?
S druge strane,
već danas su u toku vojne misije Evropske unije u Africi, na Balkanu i na
Bliskom istoku. Vojnici koji u njima učestvuju nose uniforme EU. Njihovo
djelovanje podržavaju Evropska agencija za odbranu, Satelitski centar EU i
Vojni komitet EU (EUMC) kojim zapovijeda general ili admiral koji nadgleda i
vojni štab EU (EUMS) u Briselu. To su vojne strukture par excellence; njihovo
postojanje i razvoj već svjedoče o jakoj militarizaciji Evropske unije.
No, u jeku
„terorističke opasnosti“ i izlaska Velike Britanije iz zajednice, te sve većih
sumnji u njenu efikasnost, EU je riješila da pokaže da je djelatna i prije
svega potrebna svojim građanima. To se dešava paralelno sa akcijom „povraćaja
kredibilnosti“ u vidu najnovije borbe EU protiv poreskih olakšica za najveće
svjetske koncerne poput Amazona ili Applea. U potrazi za temama koje što veći
broj građana Zajednice vidi kao „zajednički interes svih“, Brisel sada poručuje
javnosti da ozbiljno razmatra vojna pitanja. Da je spreman na reforme i odlučan
da ih sprovede u delo. A javnosti ostaje da ozbiljno razmotri i protumači tu
spremnost.
(TBT, Agencije)