KOLUMNA
Naročito Trumpovo
imenovanje Bennona ukazuje da je očajan, uplašen i izgubljen. Iako još nije
jasno koliko Trump zapravo želi da bude predsjednik, znamo da mrzi da gubi
Piše: Elizabeth
Drew, thebosniatimes.ba
Donald Trump, predsjednički kandidat Republikanske
stranke SAD, ponovo je reorganizirao svoj tim za kampanju.
Čineći to, on
otkriva više o sebi i svom takozvanom stilu menadžmenta nego što možda želi da
ljudi vide. Malo predsjedničkih kampanja oslikava tako očigledan haos i
munjevitu promjenu osoblja.
Dvoje ljudi koji
nikada nisu vodili predsjedničku kampanju i čiji su politički instinkti
suprotni političkim instinktima onog drugog, sada predvode Trumpovu operaciju.
Kellyanne Conway,
njegova nova menadžerka kampanje, anketašica je koja iz redova republikanske
desnice glavne struje (desno krilo stranke je njena “glavna struja”
jer je centar stranke u suštini nestao) godinama vrši analizu podataka
dobijenih anketama. Za vrijeme unutarstranačkog glasanja republikanaca je
radila za “super PAC” (Komitet za političko djelovanje, prim. prev.),
koji je podržavao Trumpovog žestokog rivala Teda Cruza. Conway je pametna,
čvrsta pristalica od koje se očekuje da ima pouzdan i racionalan glas u
kampanji. Ako ona bude odnijela prevagu – a Trump bude mogao da se drži teme –
vidjet ćemo razumnijeg republikanskog kandidata.
S druge strane,
Trumpova odluka da imenuje S. Bennona za izvršnog direktora njegove kampanje
proriče sve osim pouzdanosti i racionalnosti. Uoči svog imenovanja bio je
izvršni direktor Breitbart newsa, ekstremno desničarskog, ultranacionalističkog
medijskog portala, zapravo zagovornika ideje da je bijela rasa superiorna.
Poznat je kao borbeni nihilista koji će se spustiti koliko god treba nisko da
bi pobijedio.
Zbog Bennonovog
imenovanja republikancima glavne struje je pala vilica. Trump, koji je u
avgustu dosta zaostajao u anketama za Hillary Clinton, pod sve je većim
pritiskom da se približi establišmentu Republikanske stranke. Ako ne usvoji
pristup koji je bliži glavnoj struji, neće moći da privuče bijelce iz predgrađa
– ključno biračko tijelo, koje je još na raspolaganju.
Ali Bennon nije
ljubitelj republikanskog establišmenta. Breitbart news je pod rukovodstvom Bennona
rutinski žestoko kritikovao predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kongresa SAD
republikanca Paula Ryana. Ranije ovog leta je napao Ryana zbog pružanja podrške
cjelokupnom prijedlogu zakona o potrošnji koji finansira program za sirijske
izbjeglice predsjednika Baracka Obame i zato što je poslao svoju djecu u
privatnu katoličku školu. Čak je podržao Ryanovog protivnika iz Wisconsina na
glasanju u Kongresu, Trumpovog pristalicu koga je Ryan ubjedljivo porazio
rezultatom 84 prema 16 posto.
Breitbart news je
također osudio lidera republikanca u Senatu Mitcha McConnella, objavivši
kolumnu u kojoj je McConnella optužen da je mek prema Clintonovoj da bi ostao u
dobrim odnosima s donatorima koji se protive Trumpu.
Šta je Conway-Bennon
dihotomija stvorila? Rani znaci ukazuju da Conway “glanca” neke
Trumpove loše manire. Tako na primjer, Trump, koji se nikada ne izvinjava,
nedavno je izrazio nedorečeno “žaljenje” zbog vrijeđanja ljudi. Što
je još važnije, Trump odstupa od svog čvrstog stava protiv imigracije, kao što
je njegovo obećanje da će uspostaviti specijalne “snage za
deportaciju” da bi uhapsile svih 11 miliona imigranata bez dokumenata u
SAD. Ostaje, međutim, nejasno šta Trump radi, kao i da li će ga njegove
pristalice pustiti da se izvuče s tom promjenom.
Nasuprot tome,
Bennon očito želi da “pusti Trumpa da bude Trump”. Izgleda da
podržava Trumpovo odbijanje da “se okrene” od govora koji unose
podjele iz perioda unutarstranačkog glasanja ka pristupu koji je “više
predsjednički”. On se verovatno nada da će osloboditi Trampa da sledi
svoje najosnovnije instinkte i bljuje najgore uvrede na račun Clintonove kako
se izborna utakmica bude zahuktavala. To neće da prođe u biračkom tijelu koje
Conway pokušava da pridobije za Trumpa.
Malo je razloga
da se misli da će Trumpov novi aranžman osoblja rezultirati novim koherentnijim
kandidatom. Tokom kampanje je onoliko lebdio između uravnoteženog i bokserskog
držanja, ponekad i u istom danu.
Naročito Trumpovo
imenovanje Bennona ukazuje da je očajan, uplašen i izgubljen. Iako još nije
jasno koliko Trump zapravo želi da bude predsjednik, znamo da mrzi da gubi.
A ipak, izgleda
da ne razume osnove predsjedničke politike, kao ni razliku između perioda
unutarstranačkog glasanja i glavnog događaja. I dalje se hvali da je porazio
sve svoje protivnike iz republikanskih redova iako je lakše poraziti 16 rivala
nego jednog ili dva, s obzirom na to kako funkcionira proces unutarstranačkog
glasanja.
Trump također
miješa entuzijastične pristalice koji idu na njegove mitinge s predsjedničkim
izbornim tijelom. Izgleda da ne shvata da ono što kaže svojim najvjernijim
pristalicama čuje i mnogo veća a manje suosjećajna javnost. To je ključni
razlog zbog kojeg je njegov rejting u anketama drastično opao do sredine
avgusta. I zato je uradio ono što pomahnitali kandidati često rade – protresao
je osoblje.
Bennon je
zamijenio Paula Menaforta, koji je bio blizak eliti koju Bennon prezire, i koji
je pokušavao da osnaži Trumpove veze s njom. Menafort je napravio veliku grešku
kada je pokušao da ubijedi Trumpa da se promjeni i kada je rekao republikancima
glavne struje da može da upravlja kandidatom. Čak bi političari koji nemaju
Trampov ogroman ego pokazali prezir prema takvoj retorici.
Dok Menafort nije
bio zamijenjen, Trump je ignorisao njegove savjete i Menafort je u suštini
odustao. U međuvremenu, Menaforta je stigla njegova prošlost kao savjetnika i
lobistu za gnusne diktatore širom sveta. U jednom trenutku je radio za bivšeg
ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, izaslanika ruskog predsjednika
Vladimira Putina koji je pobjegao u Rusiju nakon što je smijenjen s vlasti
2014.
Ministarstvo
pravde SAD je sada počelo da analizira Manafortove aktivnosti lobiranja u SAD u
ime Janukoviča, što je predstavljalo još jednu prijetnju za kampanju. Iako su
Trumpova uticajna djeca isprva favorizirala Menaforta, to se promijenilo kada
je počeo da privlači pogrešnu vrstu medijske pažnje, uključujući pitanja o
Trumpovoj do sada neobjašnjivoj naklonjenosti Putinu. Menafort je možda nestao
iz Trumpove kampanje, ali će njegove ukrajinske veze jedno vrijeme biti stvar
interesiranja štampe.
Predsjednički izbori
2016. nisu gotovi, tako da je još moguće da Trump završi u Bijeloj kući.
Njegova loša procjena ljudi, što je toliko očigledno proteklih sedmica, još je
jedan razlog zbog kojeg je to opasna mogućnost za američku demokratiju.
Autor redovno
piše za New York Review of Books.
(TBT, Project
Syndicate)
