GEOPOLITIKA
Odmah nakon
vojnog udara u Argentini 24. marta 1976., Henry Kissinger poslao je poruku
podrške argentinskim generalima, obećavši im pomoć SAD-a po hitnom postupku
FOTO: (AP)
Dva mjeseca
kasnije, na sastanku s argentinskim ministrom vanjskih poslova, Kissinger je
izrazio razumijevanje za poteškoće na koje nailazi mlada vojna hunta.
“Svjesni smo da
ste u teškom razdoblju. Ovo je iznimno vrijeme, gdje se miješaju političke,
kriminalne i terorističke aktivnosti bez vidljive razlike. Mi razumijemo da
morate uspostaviti vlast… ako se neke stvari moraju napraviti, napravite to
brzo”, poručio je američki državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost
tadašnjeg američkog predsjednika Geralda Forda. Istu funkciju ministra vanjskih
poslova Kissinger je imao i u prethodnom mandatu Richarda Nixona.
Prljavi rat
To što se “moralo
napraviti”, argentinski generali su i napravili: u prljavom ratu koji je
uslijedio, u brutalnom obračunu s neistomišljenicima, većinom ljevičarima i
sindikalistima, u idućih sedam godina “nestalo” je oko 15.000 ljudi. Procjene
idu i do 30.000 ljudi. Nepoćudni su većinom zatvoreni na nekoj od tajnih
lokacija i ubijeni.
Ovih je dana
američki predsjednik Barack Obama ispunio obećanje koje je dao u ožujku tokom
posjeta Argentini, objavio je prvu tranšu novog paketa dosad tajnih dokumetunata,
koji dodatno rasvjetljavaju američku politiku prema argentinskoj vojnoj hunti
koja je pod izlikom čišćenja zemlje od neprijateljskih elemenata organizirala
masovan zločin.
Prošle sedmice
objavljeno više od 1000 dokumenata o američkim odnosima s Argentinom nakon
vojnog udara 1976. Povjerljivi izvještaji Bijele kuće i State Departmenta
pokazuju kako se Amerikanci ne mogu pravdati da nisu znali što se događa. Dva
dana nakon vojnog udara, pomoćnik glavnog tajnika William Rogers brifirao je
Henryja Kissingera da dolazak generala na vlast u nemirnoj Argentini vjerojatno
znači masovne zločine. “Mislim da u Argentini ubrzo trebamo očekivati znatnu
količinu represije, vjerojatno s dosta krvi”, upozorio je Rogers Kissingera.
Rekao je da
vjeruje da će se hunta snažno obračunati s protivnicima, ali ne samo s
militantima, odnosno “teroristima”, nego i sindikalistima i njihovim strankama.
Svejedno, Kissinger mu je odgovorio da on planira argentinske generale
podržati, ohrabriti, kako ne bi ostavili dojam da SAD na njih pravi pritisak.
Ukratko: znao je, i svjesno je to podržao. “Ako se neke stvari moraju
napraviti, napravite to brzo”, poručio je Kissinger Argentincima dva
mjeseca kasnije.
To su godine
hladnog rata kad je SAD podržavao i najcrnje diktature, ako je uklanjao
opasnost od dolaska na vlast ljevičara koji bi zemlju mogli okrenuti prema
suradnji sa Sovjetskim Savezom. Pritom im nije bilo teško čvrsto zažmiriti na
stotine, u argentinskom slučaju i tisuće ubijenih.
Hladni Henry
Američki
dužnosnici bili su vrlo svjesni krvave prirode argentinske vojne vlasti, i neki
od njih bili su zgroženi onim što se događalo u Argentini, prenosi New Yorker.
Drugi, poput Henryja Kissingera, bili su hladni kao špricer.
Godinu dana nakon
vojnog udara, na izborima u SAD-u pobjeđuje demokrat Jimmy Carter. On u fokus
američke vanjske politike stavlja politiku ljudskih prava, pa odmah zamrzava
odnose s Argentinom. Međutim, Kissinger mu radi iza leđa, i 1978. tokom
Svjetskog kupa dolazi u Argentinu na osobni poziv šefa vojne hunte, prenosi
britanski Guardian.
Tadašnji američki
veleposlanik Raul Castro (nema veze s bratom Fidela Castra) izvještava o
Kissingerovu susretu s generalom Jorgeom Rafaelom Videlom, i izražava zabrinutost
da bi “Kissingerove ponovljene pohvale argentinskom obračunu s kriminalom”
mogle negativno utjecati na njegove argentinske sugovornike.
“Postoji opasnost
da bi Argentinci mogli iskoristiti Kissingerove pohvale kao opravdanje za tvrđi
stav prema ljudskim pravima”, napisao je ambasador Castro.
“Njegove pohvale
argentinskoj vladi za njihovu borbu protiv terorizma bile su muzika kakvu je
argentinska vlada htjela čuti”, piše u friško objelodanjenim dokumentima.
Posljednje
otvaranje arhivskih dokumenata predstavlja Henryja Kissingera kao bezobzirnog
navijača, ako već ne i aktivnog zavjerenika vojnih režima Latinske Amerike
ogrezlih u krv i zločine, piše New Yorker.
Bio je svega
svjestan
I u dokumentima
deklasificiranim u vrijeme Clintonove administracije pokazalo se da Kissinger
nije samo bio svjestan što radi vojna hunta u Argentini, nego je to sve
svesrdno odobravao.
U “procesu
nacionalne reorganizacije”, kako su to generali nazvali, u žestokom obračunu s
ljevičarima stradale su hiljade ljudi. Odmah nakon puča američki je Kongres –
uz snažno Kissingerovo zalaganje – doznačio 50 miliona dolara za “sigurnosnu
podršku” vojnoj hunti, plus još 30 miliona dolara prije kraja te godine. Tome
treba pribrojiti pomoć u vojnoj obuci i prodaju vojnih aviona u vrijednosti
stotina milijuna dolara. Tek 1978., nakon dvije godine masovnih progona,
administracija demokrata Jimmyja Cartera obustavit će pomoć Argentini,
promovirajući novu vanjsku politiku SAD-a sa snažnim naglaskom na poštivanju
ljudskih prava. No, kad su se republikanci vratili 1981. na vlast s Ronaldom
Reaganom, obnovljena je pomoć prijateljskim argentinskim generalima. Zato nije
čudno da su ovog proljeća Baracka Obamu prilikom posjeta Argentini dočekale
velike antiameričke demonstracije. Prosvjednici su zahtijevali ispriku za
američku politiku i podršku zločinima.
“Demokratije trebaju imati hrabrost da priznaju kad ne žive u skladu s idealima za koje se
zalažu. Bili smo spori u zalaganju za ljudska prava, to je ovdje bio slučaj”,
rekao je Obama u Buenos Airesu na obilježavanju 40. godišnjice vojnog udara.
Ne samo nestal
iNovoobjavljeni
dokumenti ne odnose se samo na nestale, kako su to Argentinci tražili od Obame,
komentirao je za Buenos Aires Herald bivši američki diplomat Allen Tex Harris
koji je službovao u Argentini tijekom vojne hunte.
Porodice
preživjelih traže detalje o zločinima, no američki dokumenti nisu tako
precizni, ali ukupno bacaju bolje svjetlo na jedan dramatičan segment svjetske
povijesti i američke politike, kad je u strahu od komunističke prijetnje
Washington bio u stanju žmiriti na oba oka i pred masovnim grobnicama.
(TBT,
jutarnji.hr)