Slažu se kockice i najavljuju imena nositelja funkcija u novoj vlasti na nivou Federacije BiH i na državnom nivou. Tako će prema današnjoj vlastitoj izjavi Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, biti novi federalni premijer, a Borjana Krišto (HDZ) predsjedavajuća Vijeća ministara BiH. Što se tiče formiranja vlasti na nivou BiH prema Nikšićevim riječima potrebno je obaviti detaljne razgovore sa članovima SNSD-a, a on očekuje da će i na tom polju doći do razgovora u što kraćem periodu.
S obzirom da je već i javno obznanjeno da je upravljanje Federacijom pripalo SDP-u, sljedeća stranka „Osmorke“ po snazi u parlamentima Narod i pravda Elmedina Konakovića mogla bi dobiti također važne pozicije u vlasti.
Iako se prethodnih dana u medijima špekulira da će NiP-u u raspodjeli resora na državnom nivou pripasti Ministarstvo vanjskih poslova, u simboličkom smislu, ali i u smislu stvarne moći koju ima, mnogo važnija pozicija koju je do sad SDA obilato koristila je pozicija direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA).
A ko će zamijeniti iskompromitiranog Osmana Mehmedagića bliskog porodici Izetbegović na poziciji direktora OSA-a jedno je od najaktuelnijih pitanja ovih dana u BiH. U medijima se licitiralo sa nekoliko imena, a kao Mehmedagićev nasljednik spominjao se i nekadašnji direktor OSA-e Almir Džuvo.
Prema nepisanom pravilu koje su još davno, a to je javna tajna, uspostavile Sjedinjene Američke Države, rukovođenje OSA-om, kao strani kojoj Amerikanci “najviše vjeruju” mora pripasti Bošnjacima i to nekome “po njihovoj mjeri”.
Prema pouzdanim informacijama od ključnih aktera postizbornih pregovora u strankama “Trojke”, The Bosnia Times saznaje da će novi direktor OSA-e biti visoki kadrovik i jedan od osnivača NiP-a Kemal Ademović.
Prihvatanjem funkcije direktora OSA-e Ademović će se morati odreći svih stranačkih i uopće političkih funkcija. Tako otpadaju nagađanja da bi se Almir Đuvo mogao vratiti na tu poziciju.
Ono što će svakako biti zanimljivo jeste reakcija starih aktera rata bošnjačkog obavještajnog podzemlja, od Bakira Alispahića, Munira Alibabića Munje, Fikreta Muslimovića, Envera Mujezinovića itd., a čiji je sudionik bio i sam Ademović.
U Ademovićevoj biografiji stoji da je rođen 1961. godine u Srebrenici. Pravni fakultet završio je 1992. godine u Sarajevu. Godine 1980. zapošljava se u Policiju BiH, a u Specijalnoj jedinici je kao policajac specijalac od 1982. godine. Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, aprila 1992. godine, presudno učestvuje u organizaciji odbrane, kao komandir čete, a kasnije kao zamjenik komandata predvodi Specijalnu jedinicu u neposrednim borbama i postaje jedan od najznačajnijih organizatora odbrane Sarajeva.
Od januara 1994. godine unaprijeđen je na mjesto komandanta Specijalne jedinice MUP-a RBiH. Postaje poznat kao hrabri komandant sa prve linije. U ratnom periodu je odlikovan najvišim priznanjima Oružanih snaga RBiH Zlatnom policijskom značkom i Zlatnim ljiljanom. Nakon rata, 1996. postaje direktor Agencije za istraživanje i dokumentaciju – AID, na čijem čelu ostaje do 2001. Obnašao je funkciju savjetnika ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH.
Od 2010-2014. godine izabran je za zastupnika Skupštine Kantona Sarajevo kada je imenovan i za zamjenika predsjedavajućeg Skupštine KS, a 2014. godine obnovio je mandat zastupnika Skupštine Kantona Sarajevo. Jedan je od osnivača „Naroda i Pravde“. Obnašao je poziciju političkog direktora Naroda i Pravde, a na Kongresu 2021. godine izabran je za prvog zamjenika predsjednika Naroda i Pravde.
U političkim krugovima i kuloarima Ademović je poznat kao “čovjek koji mnogo zna”.
(TBT, Istraživački tim)
