Slavni američki atletičar James Cleveland “Jesse” Owens, legendaran po svom četverostrukom trijumfu na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine, rođen je 12. septembra 1913.
Već u sedmoj godini počeo je raditi – čistio je cipele. Zatim je raznosio namirnice i novine i otkrio da to može brzo raditi ako trči. Tu nevjerojatnu brzinu otkrio je i trener u srednjoj školi, kada je Jesse, već u tim godinama, oborio sve moguće rekorde. Nakon srednje upisao je Ohio State University, zamolivši ljude s fakulteta da pronađu njegovom ocu posao, da bi mogli bar normalno živjeti.
Jesse Owens postao je poznat atletičar na Olimpijskim igrama 1936. u Berlinu. Tada je sa 4 zlatne medalje (100m, 200m, 4 x 100 m štafete i skok udalj) bio glavna zvijezda Olimpijade. Hitlera, a i cijelu njemačku naciju (prve Igre koje su kako-tako „prenošene“ putem TV-a), najviše je rastužila Owensova pobjeda nad njemačkim atletičarem, skakačem u dalj, Lucom Longom koji je bio najveći favorit za pobjedu. U finalu Long je napravio dva prijestupa u prve dvije serije. Ostala mu je samo treća.
Owens mu je prišao, zagrlio ga i šapnuo: “Druže, vidim da imaš duge skokove danas iako si prestupio. Savjetujem ti da se odraziš malo iza daske kako bi bio siguran da nećeš prestupiti, bolje je da izgubiš 15 ili 20 centimetara nego da završiš s tri prijestupa”. Long ga je poslušao i završio drugi. Nakon toga postali su nerazdvojni prijatelji. Ali, Luc je, na žalost, stradao u velikom ratu. S obzirom da je Jesse bio crnac, Hitler mu nije htio pružiti ruku i čestitati. Ipak, u svojoj autobiografiji, Owens navodi da mu je Führer mahnuo, pa i da je sam Owens uzvratio pozdrav. Neki izvori tvrde da su se njih dvojica čak i rukovali iza pobjedničke lože, daleko od očiju javnosti.
Owensa je mnogo više razočaralo to što jedino čestitku nije dobio od američkog predsjednika Roosevelta, koji se plašio da će tim činom izgubiti glasače, bijelce s juga. Na pobjedničku proslavu u Americi, Owens je došao liftom za poslugu, jer je veliki lift bio samo za bijelce.
Nakon karijere bio je veliki motivator svih sportaša. Ali zbog bankrota, radio je na benzinskoj pumpi. Njegova borba s američkim predsjednicima je trajala do kraja života, preminuo je kao ubogi siromah i posljednje što je napravio bio je apel predsjedniku Jimmyju Carteru da odustane od bojkota Igara u Moskvi 1980. Te godine je i preminuo u 67. godini života.
(TBT)
