KOLUMNA
Da li je Hillary
shvatila da najvažnija podjela u američkoj politici danas nije podjela na
ljevicu i desnicu, već na establišment i snage koje se bore protiv njega? Bojim
se da nije – bar još ne
Piše: Robert
Reich, thebosniatimes.ba
Da li je Hillary
shvatila da najvažnija podjela u američkoj politici danas nije podjela na ljevicu
i desnicu, već na establišment i snage koje se bore protiv njega? Bojim se da
nije – bar još ne. Jedan istaknuti član Demokratske stranke koga poznajem iz
vremena Clintonove administracije rekao mi je: “Pošto je osigurala nominaciju,
Hillary će se sada pomjerati ka centru da bi privukla neopredijeljene umjerene
birače”.
Vjerovatno je
zato za mesto potpredsjednika odabrala Tima Kainea, prilično bezbojnog
političara umjerenog centra. Zapravo, Hillary samo radi ono što prema njenom
iskustvu daje rezultate. Nakon što su demokrate izgubili na izborima za
Predstavnički dom i Senat 1994, Bill Clinton se približio centru. Potpisao je
nove zakone o reformi sistema socijalne zaštite, kriminalu, trgovini i
finansijskoj deregulaciji. Zahvaljujući tome uspeo je da osvoji drugi mandat
1996. i proglasi kraje „epohe glomazne države“.
U to vrijeme
opšti izbori su ličili na nadmetanje dva prodavaca hot-doga koji stoje s lijeve
i desne strane prostranog šetališta. Svaki se trudio da priđe što bliže sredini
da bi povećao promet. (Ako bi jedan otišao previše ulijevo ili udesno, onaj
drugi bi se pomjerio za njim i preuzeo kupce sa sredine šetališta.) Ali to
poređenje je zastarjelo. Danas su se svi na šetalištu udružili protiv privatnih
mlažnjaka koji ih nadlijeću na putu u Southampton.
Najmoćnija sila u
američkoj politici danas jeste bijes prema establišmentu i sistemu podešenom da
radi u korist velikih korporacija, Wall Streeta i najbogatijih. Zato je Donald
Trump osvojio republikansku nominaciju. Zato je Bernie Sanders pobijedio u 22
države i usput osvojio apsolutnu većinu glasača Demokratske stranke mlađih od
45 godina. „Umjereni“ birači više ne postoje. Ne postoji ni „centar“. Postoje
autoritarni populizam (Trump) i demokratski populizam (ono što je Bernie nazvao
„političkom revolucijom“, koja sada čeka novog lidera). I, naravno, postoji
republikanski establišment (u rasulu) i demokratski establišment.
Ako Hillary
Clinton i Demokratska stranka ne shvate prirodu tekućeg prestrojavanja, čeka ih
neprijatno buđenje – kao i čitavu zemlju, bojim se. Jer Donald Trump odlično
shvata šta se događa. Na tome počiva njegov autoritarni populizam („Ja sam vaš
glas“). „Za pet ili deset godina“, kaže Trump, „imat ćete radničku partiju.
Partiju ljudi koji 18 godina nisu vidjeli povišicu i bijesni su“. U govoru
održanom u jednoj fabrici u Pensilvaniji, napao je političare i finansijere
koji su izdali Amerikance „kada su ljudima oduzeli mogućnost da zarade za život
i prehrane porodicu“.
Zabrinutost zbog
učinaka slobodne trgovine nekada je bila rezervisana za političku ljevicu.
Danas, prema nalazima Istraživačkog centra Pew, ispitanici koji smatraju da
sporazumi o slobodnoj trgovini nanose štetu Americi češće dolaze iz redova
simpatizera Republikanske stranke. Problem nije u samoj trgovini. Problem je u
političkom i ekonomskom sistemu koji radnim ljudima ne pruža nikakvu zaštitu od
štetnih posljedica takvih sporazuma i ne dozvoljava im da profitiraju od dobrih
strana slobodne trgovine. Jednostavno rečeno, borci protiv establišmenta žele
da krupni kapital bude protjeran iz politike. To je bila premisa Sandersovog
programa. To je također važan deo Trumpove kampanje („Toliko sam bogat, da me
niko ne može potkupiti“), mada sada i on pokušava da zadobije podršku krupnog
kapitala.
Nedavno
sprovedena anketa YouGov časopisa Ekonomist pokazala je da 80 posto
republikanskih glasača na primarnim izborima smatra da je ulazak novca u
politiku ozbiljan problem, a politička anketa koju je organizovao Bloomberg
pokazuje da se približno isti postotak republikanaca protivi odluci Vrhovnog
suda u postupku Citizens United v. FEC. Protjerivanje krupnog kapitala iz
politike je sve važnije pitanje za glasače obje stranke. Anketa koju su u junu
sproveli New York Times i CBS pokazuje da 84 posto demokrata i 81 posto republikanaca
žele temeljnu promjenu ili potpunu reorganizaciju sistema finansiranja
političkih kampanja. Prošlog januara, anketom sprovedenom među ispitanicima
koji će vjerovatno učestvovati na kokusima u Iovi, DeMoines Register je
ustanovio da 91 posto republikanaca i 94 posto demokrata potvrđuje da su
„bijesni“ zbog uticaja novca na politiku.
Hillary Clinton
ne treba da se pomjera ka „sredini“ terena. To će joj, zapravo, samo štetiti,
ako se protumači kao odricanje od stavova koje je zastupala u kampanji za
nominaciju, dok je pokušavala da privuče pripadnike radikalnijeg krila
Demokratske stranke. Umjesto toga, treba da zauzme kurs borbe protiv
establišmenta i nedvosmisleno se obaveže da će protjerati veliki novac iz
politike, da će se pobrinuti da sistem radi u korist većine, a ne samo
privilegirane manjine. Mora jasno pokazati da je Trumpov autoritarni populizam
opasan gambit i da je najbolji način da se učini kraj korupciji politike novcem
i da Amerika ponovo postane velika zemlja jačanje američke demokratije.
Tekst je prvo
objavljen na autorovom blogu.
(The Bosnia
Times, Social Europe)