Malo ko je primjetio jedan transparent kojeg su demonstranti februara 2014. godine istakli na saobračajnom znaku na raskrsnici ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Transparent je povezivao UKRAJINU, SIRIJU i BOSNU. Nevješto sročen slogan „U Bosni Huligani, u Siriji Pobunjenici, u Ukrajini Prosvjednici“ ne može imati drugu poruku osim da ove tri zmelje imaju zajedničkog imenitelja – Vladimira Putina. Kao što je poznato ove demonstracije su bile najbrutalnije u psolijeratnom periodu u BiH sa epilogom paljenja zagrade presdjedništva BiH. Prorežimski mediji su ih okarakterizirali kao pokušaj državnog udara. Tu vrlo tešku kvalifikaciju su koristili u propagandi protiv svojih političkih oponenata optužujući ih za izadju države. Sam Bakir Izetbegović je to iskoristio da se još jače osigura na valsti te je formirao ilegalne stranačke falange regrutirane od strane „patriota“ – bivših boraca, te vjerskih radikala.
BOSNA, SIRIJA, UKRAJINA
Nikad niko nije izišao sa ozbiljnom analizom da li je u svemu tome neko izvana imao svoje prste. Onaj ko je trebao tako nešto uraditi je upravo na tome je zaslužio svoju visoku poziciju. Naime, Bakir Izetbegović je kao jedan od dokaza sposobnosti i odanosti Osmana Mehmedagića Osmice, radi čega ga je imenovao za direktora Obajvještajno sigurnopsne agencije OSA), naveo njegovo suprostavljanje demonstrantima koje je fizički spriječavao da „pale zavjese u zgradi Predsjedništva BiH“.
Tek su neki blogeri uočili kako se pokretači i kolovođe tih demonstracija (Šemsudin Maljvić i Darjan Bilić) slikaju sa „tri prsta“ uz obaveznu zastavu RS-a. Malo ko je uočio naslova na tadšnjim brojevima printanih izdanja novina i RS-u „demonstrantima obećabno oružje za napad na RS“ itd.
To su samo neki fragmenti tragova koji bi mogli ukazati da od kada su Putinove tajne službe prisutne u Sarajevu.
Ako je tako djelovanje tajnih srpsko-ruskih organizacija na ulicama glavnog grada Bosne i Herecgovine, treba se zapitati kako je tek njihovo tajno djelovanje. Ovo je pitanje je mnogo ozbiljnije nakon invazije Rusije na Ukrajinu kada mnogi zapadni analitičari tvrde da se ukrajinski scenarij sprema i za BiH.
Pošto režim u Sarajevu pokazuje indolentnost prema ovom problemu, korestiće krizu u Ukrajinu samo za ratnohuškačku prapagandu kako bi mobilizirao Bošnjake uz SDA, a previđajući da korupcija i pohlepa ne poznaje granice, posebno kad su u pitanju poslovi tajkuna i ratnih proftera, rusko-srpski lobiji su Sarajevo prepoznali kao lahku metu.
PANDORINA KUTIJA ZA (BOSNA)LIJEK(OVE)
Tako bi, kako izvještava poratl Patria, skupština dioničara Bosnalijeka trebala biti održana 30. juna i to nakon višemjesečne pravosudne igre i dva hapšenja direktora Bosnalijeka Nedima Uzunovića!?
Uzović je poznat kao rusofil jer je boravio nekoliko godina u Moskvi i kao takvog ga je, kako tvrde mediji, Asim Sarajlić, kako glavni postavio na čelo Bosnalijeka.
Kako što su ranije izvještavali sarajevski mediji borba oko preuzimanja kontrolnog paketa dionica rezultirala je tim hapšenjima, ne samo Uzunovića, već i prof.dr. Mehmeda Jahića i njegove supruge trećeosumnjičene u ovoj aferi Elbire Jahić.
Svu trakavicu oko Bosnalijeka želi iskoristiti Srbija, tačnije farmaceutska kompanija Galenika iz Srbije, koja je prema saznanjima Patrije spremna i nudi stotine miliona KM kako bi preuzela kontrolu nad najznačajnijom farmaceutskom kompanijom u Bosni i Hercegovini! Navodno je sadašnji direktor Uzunović saglasan s ovom mogućom transakcijom!
Tako se sve češće medijski oglašava Galenika, doduše ne direktno kroz aspiracije da preuzme Bosnalijek, već marketinškim ulaganjima u kojima prezentira svoj uspješni višedecenijski posao u medijima Bosne i Hercegovine.
Igra je u tome da se preko Komisije za vrijednosne papire ne dopušta da većinski vlasnik preuzme kontrolu kako bi se uvukla Galenika.
Farmaceutski obračun preko Tužilaštva BiH započeo je još u decembru prošle godine kada je SIPA upala u Uzunovićevu kuću.
Prema zvaničnim podacima sa sarajevske berze SASE, vlasnik najvećeg procenta dionica tada je bila off shore kompanija KBC EURO CREDIT CAPITAL iza koje stoji Nedim Uzunović. U pitanju je 23 posto dionica koje su ranije bile u vlasništvu Vlade Federacije BiH, a koje su preuzete sumnjivim transakcijama preko nekoliko off shore firmi.
Inače, Uzunovića je još u aprilu 2018. godine Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) prijavila Tužilaštvu BiH zbog sumnje da je, mahinacijama preko off shore zone, preuzeo 23 posto dionica Bosnalijeka koje su kasnije vođene na KBC EURO CREDIT CAPITAL.
No, tri i po godine izvještaj se kiselio u ladicama državne tužiteljice Enise Adrović. Ali, kada su biznismeni Rusmir Hrvić, Mensur Mušija i Šemsudin Hasić započeli operaciju preuzimanja Bosnalijeka, Tužilaštvo je izvadilo predmet iz ladice. Nedim Uzunović je uhapšen, a postupajuća tužiteljica, zatražila je blokadu 23 posto dionica. Sud BiH je prihvatio prijedlog Tužilaštva BiH.
Nakon toga dva puta se Skupština pokušala održati, ali Uzunović Hrviću i drugima to nije dopustio! Igra je nastavljena po starom. Početkom maja, tačnije 4. maja 2022. godine Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo je donijelo naredbu o provođenju istrage protiv osumnjičenih Nedima Uzunovića, Mehmeda Jahića i Elbire Jahić zbog toga što je: „Nedim Uzunović, kao v.d. direktora, a kasnije direktor privrednog društva Bosnalijek u periodu od 31.03.2014.godine, propustio da obavi svoje službene dužnosti, propisane odredbama zakona i pravilnika i zloupotreba na način da nije dostavio Komisiji za vrijednosne papire FBiH podatak da su drugoosumnjičeni prof.dr. Mehmed Jahić i njegova supruga trećeosumnjičena Elbira Jahić, lica koja kupuju dionice privrednog društva „Bosnalijek“ d.d. Sarajevo, a da istovremeno imaju pristup povlaštenim informacijama u navedenom privrednom društvu, po osnovu pružanja konsultantskih usluga od strane drugoosumnjičenog, na osnovu Ugovora od 31.03.2014. godine i Aneksa istog, u mjesečnoj vrijednosti od 7.000,00 KM, a zatim 11.000,00 KM”.
Uzunović je ovim onemogućio Komisiju, kao organ nadležan za provođenje Zakona o tržištu vrijednosnih papira FBiH, da izvrši nadzor u vrijeme kad su Jahići kupovali dionice Bosnalijeka ne dostavljajući Komisiji informacije da je u to vrijeme Mehmed Jahić pružao konsultantske usluge, a čime je dolazio u posjed finansijske i druge dokumentacije navedenog privrednog društva, pružao savjete i obavljao konsultacije sa članovima Uprave društva.
Uzunović je Jahiću omogućio da ima povlaštene informacije prilikom neposredne ili posredne kupovine ili prodaje vrijednosnih papira.
Ukupna kupovina izvršena je za 226.172 dionica „Bosnalijeka“, sadašnje tržišne vrijednosti oko 5.000.000,00 KM, a korištenjem povlaštenih informacija.
Tako su iskoristili prednost u odnosu na ostale učesnike na tržištu vrijednosnih papira, te time ostvarili korist u vidu stjecanja dionica i u vidu naplate dividende u ukupnom iznosu od 591.565,93 KM.
Priča sa Galenikom postaje dodatno ozbiljnija, a Skupština preduzeća zakazana za 30. juni mogla bi otvoriti novu Pandorinu kutiju, zaključuje Patria.
(TBT, Istraživački tim)