Bivše sovjetske zemlje dio su ruske sfere i riskiraju sudbinu Ukrajine ako krenu protiv Kremlja, insinuirao je Vladimir Putin, kako izvještava Telegraph.
Ruski predsjednik to je dao do znanja dok je bio na pozornici s čelnikom Kazahstana, Kassymom Jomartom Tokayevim, koji je u petak tokom panel diskusije u sklopu ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu rekao da ne priznaje dvije proruske pobunjeničke regije u ukrajinskom Donbasu te da “kvazidržave”, kako ih je nazvao, nema ni namjeru priznavati jer bi to onda značilo da bi, kada bi se svakome dalo pravo na odcjepljenje, danas na svijetu bilo 500-600 država, a to bi svakako po njemu bio – haos.
Putin je mirno sjedio, a onda je, nedugo nakon Tokayevljeve izjave, u odgovoru na nepovezano pitanje, kazao da je Sovjetski Savez, u čijem je sastavu bio i današnji Kazahstan, pokrivao identičan teritorij koji je pokrivala i “povijesna Rusija”.
“Što je Sovjetski Savez? Povijesna Rusija”, rekao je Putin skupivši usnice.
Nastavio je mirno hvaliti Kazahstan kao “bratsku naciju” prije nego je dodao slabo prikrivenu prijetnju: “Ista stvar se mogla dogoditi s Ukrajinom, apsolutno, ali oni nam nisu htjeli biti saveznici.”
Jedan analitičar iz Nur-Sultana, glavnog grada Kazahstana koji se nekoć zvao Astana, dopisniku Telegrapha je rekao da je Tokayev “ponizio Putina pred njegovim pristalicama” kao i da Putinovu prijetnju smatra realnom. “Dao mu je do znanja da bi Kazahstan mogao biti sljedeći ruski plijen.”
Drugi kazahstanski komentator rekao je: “On kaže da, ako smo dobri susjedi, to je u redu. Ali ako ne budeš na liniji i kreneš prozapadno, možemo osvojiti tvoju zemlju jer je naša.”
Maximilian Hess s Instituta za istraživanje vanjske politike u Philadelphiji ističe da je Tokayev posebno ranjiv jer se u siječnju oslanjao na Putinovu potporu kako bi porazio suparnike u borbi za vlast u Kazahstanu. Tada je Putin u Kazahstan poslao i vojsku da obrani Tokajevljev režim koji se zaljuljao zbog nasilnih prosvjeda nakon drastičnog poskupljenja autoplina.
“Ovo je jasna prijetnja. Tokayev nema domaću utvrdu moći i od siječnja zna da ovisi o Putinu”, komentirao je Hess.
“Kazahstan je već čvrsto ukorijenjen u ruskoj sferi uticaja. Putin ne treba ponovno nametati granice SSSR-a kako bi ga kontrolirao”, rekao je kazahstanski politički analitičar Dimaš Alhanov.
Međutim, gledano sa sjevera Kazahstana, invazija se ne čini kao apstraktan koncept.
“To je vrlo stvaran strah i Rusiji bi bilo lahko kada bi se upustila u to”, rekao je Viktor, vlasnik trgovine zavjesama u Oralu, gradu od oko 300.000 ljudi koji je 75 kilometara udaljen od granice s Rusijom.
“Stavovi ljudi sada su jači i ne razgovaraju jedni s drugima. Ruska propaganda je sada tako jaka. Rusi su ovdje mislima i srcem preko granice, s Putinom”, kaže Viktor, referirajući se na činjenicu da je u njegovu gradu trećina stanovnika ruskog porijekla.
Velike zgrade koje se nižu uz glavnu ulicu u Oralu podsjetnik su da je nekada tu bio rub ruskog carstva. Otprilike trećina stanovništva su Rusi, što je uobičajeno za gradove u sjevernom Kazahstanu, iako većinu zemlje čine etnički Kazahstanci.
Kazahstan je zemlja bogata mineralima, a mnoga ležišta metala i rijetkih ruda nalaze se na sjeveru zemlje. Jedan od najvećih naftnih i plinskih projekata, Karačaganak – u kojem je Shell dioničar – nalazi se u blizini Orala.
Kazahstanska vojska je siromašna i ne može se nositi s ruskom, čak ni u oslabljenom stanju, a Rusija im svako toliko zaprijeti. Tako je i Putinov šef diplomatije Sergej Lavrov i junu optužio Kazahstan da na svom teritoriju Amerikancima dopušta da grade biolaboratorije koji mogu biti iskorišteni za razvijanje naoružanja. Takve su optužbe dotad bile učestale na račun država prema kojima je Moskva neprijateljski nastrojea, kao što su Ukrajina i Gruzija.
(TBT)
