GLOBAL
Odluka o uključenju u američku invaziju u Iraku počivala na
neispravnim obavještajnim podacima i da je izvršena uz “potpuno neadekvatno”
planiranje, navodi se u Chilcotovom izvještaju
FOTO: Blair (public)
Britanija je ušla u rat u Iraku “pre nego što su
iscrpljene sve opcije za mirno razoružavanje”, izjavio je danas
penzionisani britanski zvaničnik Džon Chilcot, predstavljajući svoj izvještaj o
ulozi Velike Britanije u iračkom ratu.
“Zaključili smo da je Ujedinjeno Kraljevstvo odlučilo
da se priključi invaziji na Irak pre nego što su iscrpljene opcije za mirno
razrješenje. Vojna akcija tada nije bila posljednja opcija”, istakao je
Chilcot, prenijela je agencija AFP.
On je dodao da je odluka o uključenju u američku invaziju u
Iraku počivala na neispravnim obavještajnim podacima i da je izvršena uz
“potpuno neadekvatno” planiranje.
Chilcot je naveo da je vlada tadašnjeg britanskog premijera
Tonya Blaira predstavila procjenu prijetnje od oružja kojim raspolaže irački
lider Saddam Hussein sa “sigurnošću koja nije bila opravdana”, kao i
da vojno planiranje tog rata i njegovih posljedica nije bilo na nivou tog
zadatka.
Komisija za zvaničnu istragu uloge Velike Britanije u
iračkom ratu objavila je danas svoj dugo očekivani izvještaj, sedam godina od
početka istrage i 13 godina od invazije na Irak 2003. godine, koju su
predvodile SAD.
Chilcot je objavio izvještaj od 2,6 miliona riječi, što je
četiri puta više od Tolstojevog “Rata i mira”, o konfliktu u Iraku u
kojem je do 2009, kad su britanske trupe napustile tu zemlju, poginulo 179
britanskih vojnika, gotovo 4.500 američkih vojnika i više od 100.000 Iračana.
FOTO: Blair
(Reuters)
Nakon što je svrgnut sa vlasti Saddam Hussein, njegova vlada
i vojno rukovodstvo, Irak je zapao u sektaško nasilje, a taj haos je doprinio
kasnijem jačanju samozvane Islamske države, prenijela je agencija AP.
Irački rat je bacio sjenku na zaostavštinu tadašnjeg
britanskog premijera Tonya Blaira, čiju vladu kritičari optužuju da je
preuveličala obavještajne podatke o navodnom oružju za masovno uništenje koje
posjeduje Saddam Hussein, kako bi dobili veću podršku za vojnu intervenciju.
Blair, koji nije želio da komentariše Chilcotov izvještaj
pre njegove objave, uvijek je tvrdio da njegova vlada nije izmišljala niti
iskrivljavala obavještajne podatke.
U toku Chilcotove istrage je između 2009. i 2011. održano
više javnih saslušanja, svjedočilo je više od 150 svjedoka i pregledano 150.000
dokumenata.
Objava izvještaja je više puta odgođena, djelimično zbog
neslaganja oko toga da li u dokument treba da budu ubačeni povjerljivi
materijali, uključujući snimke razgovora između Blaira i tadašnjeg predsjednika
Džordža Buša mlađeg.
Antiratni aktivisti i rođaci neki od poginulih britanskih
vojnika se nadaju da će izvještaj zaključiti da je invazija bila ilegalna, što
bi otvorilo put da se Blairu sudi za ratne zločine.
“Bilo da se ljudi slažu, ili ne sa mojom odlukom da
pokrenem vojnu akciju protiv Saddama Husseina, ja sam je donio sa dobrim
namjerama i, kako sam vjerovao, u najboljem interesu zemlje”, istakao je
bivši premijer Velike Britanije posle objave izvještaja.
(The Bosnia Times, Tanjug)
