GLOBAL
Prvi premijer Izraela Ben Gurion napisao je: “Podržavam
podjelu palestinske zemlje jer kada postanemo sila, mi ćemo podjelu ukinuti i
proširiti se po čitavoj Palestini”
FOTO: Mapa izraelske okupacije Palestine od 1946. do 2010.
godine (Wikipedija)
Godine 1947. Ujedinjene nacije odobrile su jevrejskim
imigrantima da se nasele na 55 posto teritorije Palestine, iako su činili samo
trećinu populacije ove zemlje.
Jevrejska agencija, koja je predstavljala privremenu vladu
do proglašenja državnosti Izraela 1948. godine, odmah je počela da sprovodi
strategiju “čišćenja arapske populacije”. Taj plan ostao je upamćen u
historiji pod nazivom “Plan Dalet”. Do 14. maja 1948. godine kada je
zvanično proglašena nezavisnost Izraela, većina Palestinaca je protjerana, što
od strane vojske, što od paravojnih jedinica.
Tokom Palestinskog rata 1948. Izrael je zauzeo dodatnih 23
posto Palestine, a do 1967. godine i preostalih 22 posto. Palestinci koji su
ostali u “Svetoj zemlji” praktično su zatvoreni u Pojasu Gaze,
Zapadnoj Obali i istočnom Jerusalemu.
Prvi premijer Izraela Ben Gurion napisao je: “Podržavam
podjelu palestinske zemlje jer kada postanemo sila, mi ćemo podjelu ukinuti i
proširiti se po čitavoj Palestini”.
FOTO: (Reuters)
Gurionove riječi su se ostvarile – Izrael se zaista proširio
po čitavoj Palestini.
Od tada do danas, Izrael drži Palestince koncentrisane u
malim, izolovanim regionima, iz kojih da bi izašli Palestinci moraju da prođu
veliki broj vojnih kontrolnih punktova, provjera i pravi mali birokratski
pakao. Kako Izrael kontroliše sve granice, vazdušni prostor i prirodne resurse,
palestinska ekonomija je u pepelu, a dugogodišnja okupacija izazvala je jedino
siromaštvo, mržnju i konflikt.
Tokom Palestinskog rata, oko 700.000 Palestinaca je
raseljeno, a čak 13.000 ih je izgubilo život. Danas, potomaka palestinskih
izbjeglica ima na milione. Na svijetu ima oko 12 miliona Palestinaca od kojih
oko 4,8 miliona živi na palestinskim teritorijama – 2,9 miliona na Zapadnoj
obali i 1,9 miliona u Pojasu Gaze. Oko 5,6 miliona Palestinaca se vode kao
izbjeglice, a 29 posto njih živi u izbjegličkim kampovima od kojih je 10 u
Jordanu, 9 u Siriji, 12 u Libanu, 19 na Zapadnoj obali i 8 u Pojasu Gaze.
Svakog 15. maja Palestinci obilježavaju praznik Javm an
Nakba što u prijevodu znači “Dan katastrofe”. Ovaj datum veoma je
bolan za Palestinu jer podsjeća na proglašenje države Izrael i masovne
deportacije Palestinaca koje su se tada odigrale.
Oni koji su dovoljno stari da se svega sjećaju, melanholično
pokazuju svojoj deci i unučićima crno bijele fotografije svojih rodnih kuća,
sela i gradova, rođaka ubijenih u okršajima sa Izraelcima, milicijama i
bandama.
Tragedija “Izabrane zemlje” najbolje se vidi kada
se jedan uz drugi stave palestinski poklič “Vrati ćemo se!” i
izraelsko “Dogodine u Jerusalemu”.
FOTO: (Reuters)
Oba naroda mogu da kažu da imaju neosporno istorijsko pravo
na ovu zemlju; oba imaju svoj jezik, pismo i religiju koja se razvijala na tom
prostoru. Ali šta to vrijedi kada su odvojeni zidovima i bodljikavim žicama, i
dalje nego ikada od zajedničkog života.
(The Bosnia Times, Newsweek.rs)