ANALITIKA
Šerijatski sudovi
koji su “gledali kroz prste” bogatim muslimanima Otomanskog carstva, vjerovatno
su doprinijeli njegovom padu, pokazala je velika studija koja je obuhvatila
gotovo 200 godina njihove arhive
FOTO: (Wikimedia
Commons)
Američki
ekonomista analizirao je presude donijete između 1602. i 1799. i primjetio da
su sudije bile spremne da pomognu ljudima “vrijednim pomoći”, što je imalo
nesagledive posljedice.
Naime, pošto je
osmanlijska elita mogla da se oslanja na podršku sudova u parnicama, plaćali su
daleko više od žena, nemuslimanskog stanovništva i siromaha, pa su pripadnici
ovih populacija češće dobijali sudske kazne.
Profesor Timur
Kuran koji je o tome napisao rad u časopisu “Economic Journal” , smatra da je
to pogubno uticalo na investicije u doba kad je industrijska revolucija uveliko
obuzela Evropu.
On smatra da su
zakoni na Zapadu imali slične efekte kao današnji, ali na drugačije grupe
ljudi. Pošto, naime, zakon štiti siromahe od njihovih kreditora, oni su nekad
primorani da idu zelenašima koji im uzimaju astronomske kamate, dok bogati
dobijaju obične kredite.
Međutim, u
otomanskom šerijatu, sudije su pomagale onima koji su bili iz visokog staleža.
“Neželjena
posljedica toga bila je da su bogataši bili smatrani nepouzdanim, što im je
povećalo troškove zaduživanja. Tako je postalo rizično pozajmljivati ljudima iz
privilegiranih grupa, jer su sudovi pokazivali da su oni spremni da krše
dogovore”, kaže profesor Kuran, koji predaje na Duke univerzitetu.
Žene, na primjer,
mogle su lako da pozajmljuju novac, djelimično zbog toga što im je bjekstvo
bilo onemogućeno, zato što nisu mogle da putuju bez muškog pratioca.
Tako je njihov
“kreditni rejting” bio bolji od rejtinga muškaraca, koji su davali i do 26
posto više kamate na pozajmice.
“Bogati i moćni
ljudi bili su skloniji kršenju dogovora, jer ih je sud češće oslobađao kazni”,
kaže Kuran koji smatra da je zbog toga Osmansko carstvo propustilo priliku da
se industrijalizuje u korak s Evropom.
“Da bi uspjeli u
masovnoj proizvodnji, bilo im je potrebno mnogo više kapitala”, smatra on.
(The Bosnia
Times)