Porast cijena hrane izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu, kao i povećani troškovi energije mogli bi da u ekstremno siromaštvo uvedu više od 250 miliona ljudi širom svijeta, pokazala je analiza humanitarne organizacije Oksfam. Ujedno, ova humanitarna organizacija predlaže rješenje u vidu otpisivanja dugova za najsiromašnije zemlje kako bi se one fokusirale na borbu protiv opšteg siromaštva, piše Guardian.
Oksfam je saopštio da su se ovi novi izazovi samo nagomilali na već postojeću ekonomsku krizu koja je posljedica pandemije koronavirusa i pozvao je na hitnu međunarodnu akciju.
„Bez hitne i radikalne akcije, mogli bismo da svjedočimo najdubljem kolapsu čovječanstva u ekstremno siromaštvo”, rekla je međunarodna izvršna direktorka Oksfama Gabriel Bucher.
Saopštenje Oksfama objavljeno je uoči prolećnih sastanaka Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a u izvještaju se navodi da bi zadužene vlade potencijalno bile prinuđene da smanje javnu potrošnju kako bi podmirile rastuće troškove uvoza goriva i hrane. Oksfam ističe da bi otkazivanje otplate javnih dugova za 2022. i 2023. godinu akumuliralo oko 30 milijardi dolara sredstava siromašnih zemalja koje se suočavaju sa najvišim dugovanjima, ali i najvećim siromaštvom.
Svjetska banka je već procijenila da bi u 2022. oko 198 miliona ljudi moglo biti “gurnuto preko ivice”, u ekstremno siromaštvo, što je – prema njihovom zaključku – posljedica pandemije kovida. Međutim, Oksfam procjenjuje da je u opasnosti još 65 miliona ljudi ako se u obzir uzmu ruska invazija na Ukrajinu i rastuće cijene energenata. Takođe se procjenjuje da će zbog toga još 28 miliona ljudi ostati pothranjeno.
Oksfam predlaže i povećanje poreza za najbogatije, kao i za kompanije koje profitiraju od kriza poput pandemije ili rata u Ukrajini. Organizacija je takođe pozvala G20 grupu najvećih ekonomija svijeta da za siromašne zemlje izdvoji 100 milijardi dolara iz postojećeg fonda za štednju kako bi – kroz subvencije i smanjenje poreza na robu i usluge – zaštitili najsiromašnije od inflacije.
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) nedavno je objavila analizu prema kojoj je zbog rata u Ukrajini hranu najskuplja još od 1990, a da su cijene u martu, u prosjeku, skočile za trećinu u odnosu na mart 2021. godine.
Predviđa se i da će narušeno tržište žitarica poesbno pogoditi Bliski istok i dijelove Afrike, što će dodatno pogoršati već tešku postojeću ekonomsku i klimatsku krizu u ovim svjetskim regionima. Oksfam navodi da bi rastući troškovi mogli dovesti do situacije da se za osnovne životne namirnice u zemljama Podsaharske Afrike izdvaja i do 40 posto prihoda na mesečnom nivou.
Bucher je u zaključku analize istakla da je “nedostatak vladnih akcija u borbi protiv rastućeg ekstremnog siromaštva neoprostiv”.
“Odbacujemo tezu da svjetske vlade nemaju novca ili sredstava da ljude izvuku iz siromaštva i gladi. Primjećujemo samo da je reč o nedostatku ekonomske mašte i političke volje da se to zaista sprovede u delo”, zaključuje Bucher.
(TBT)
