“Oporavak rublje pogrešno je korišten kao dokaz da se Rusija izborila sa sankcijama Zapada. No, postoje znakovi da je finansijski sektor u zemlji stao na noge nakon početnog šoka od sankcija”. Ovo je tvrdnja koju u svojoj analizi iznosti ugledni Financial Times.
Ekonomisti Instituta za međunarodne finansije Elina Ribakova i Benjamin Hilgenstock ističu da odskakanje rublje ne bi trebalo nikoga iznenaditi. Uvoz je slomljen, kamatne stope su udvostručene, uvedena je oštra kontrola kapitala, a ruska prodaja nafte i plina znači da ona nastavlja akumulirati inozemne prihode.
“Ti prihodi su apsolutno monstruozni. IIF procjenjuje da je Rusija zarađivala više od milijardu dolara dnevno u martu, što će – bez daljnjih mjera u vezi s prodajom nafte i plina – pomoći da se nadoknade dijelovi njenih rezervi cenralne banke koje je zamrznuo zapad.
Iako su rezerve CBR-a bile ograničene zbog sankcija, historijski rekordne viškove na tekućem računu — 39 milijardi dolara u razdoblju od januara do februara, vjerovatno dodatnih 30-40 milijardi dolara u martu, a vjerovatno i iznad 250 milijardi dolara za cijelu godinu (bez energetskog embarga) — Rusija bi trebala moći povratiti „izgubljene“ rezerve u relativno kratkom vremenskom razdoblju”, piše FT.
Dalje navode da se čini kao da se domaći bankarski sektor stabilizirao, nakon što su banke propale u prvim danima rata. Potreba za likvidnošću centralne banke naglo je izblijedjela i sektor komercijalnog bankarstva u cjelini uskoro bi mogao imati višak depozita kod CBR-a.
Financial Times, nadalje, citirajući izvještaj Instituta za međunarodne financije, navodi kako je zaključak da, ako zapad želi zadržati pritisak na Rusiju, a kamoli ga pojačati, tada će se sankcije morati kontinuirano kalibrirati i proširivati, poput odvajanja više ruskih banaka od Swifta.
“Sljedeći veliki korak, međutim, bio bi embargo na izvoz nafte i plina, za koji se čini da IIF misli da bi mogao uslijediti”, piše FT.
Zapadne sankcije dosad su se uglavnom usredotočile na finansijski sektor, čak i ako su neke sankcije de facto postale trgovinske, djelomično zbog samosankcioniranja međunarodnih kompanija. Međutim, kako se ruska ekonomija i finansijski sektor prilagođavaju novoj ravnoteži kontrole kapitala, cijena i unutrašnje ekonomske neovisnosti, nije iznenađujuće da se neka od domaćih tržišta stabiliziraju.
Nadalje, navode da će sankcije s vremenom zahtijevati prilagođavanje ovoj situaciji kako bi ostale učinkovite.
Ugledni politički news portal Politico donio je priču u kojoj je u uvodnom pasusu guvernerku ruske centralne banke, Elviru Nabiullinu, proglasio „najstrašnijim oružjem“ Rusije u ekonomskom ratu sa Zapadom. Do tog zaključka došli su jer je očigledno da je Nabiullina uspjela spriječiti kolaps ruskog financijskog sistema unatoč teškim financijskim sankcijama te je osigurala dramatični oporavak ruske nacionalne valute, rublje, na razine na kojima je bila prije invazije na Ukrajinu. Uz to je Politico je donio mišljenja centralnih bankara prema kojima Nabiullina ipak ne može dugoročno osigurati rusku financijsku stabilnost jer će joj jednostavno nestati “municije” za odgovor na sve širi zahvat zapadnih sankcija.
(TBT, Mediji)
