GEOPOLITIKA
U ukrajinskoj
oblasti Herson, koja se nalazi na samom jugu zemlje, na granici sa ruskim
Krimom, u posljednje vrijeme odigravaju se vrlo alarmantni događaji. Turska
tamo raspaljuje žarište napetosti po uzoru na Kosovo

FOTO: (Agencije)
Moskva veoma lako
može silom da riješi „hersonski problem“, ali to se razmatra tek kao krajnje
rješenje.
U ukrajinskoj
oblasti Herson, koja se nalazi na samom jugu zemlje, na granici sa ruskim
Krimom, u posljednje vrijeme odigravaju se vrlo alarmantni događaji. Turska
tamo raspaljuje žarište napetosti po uzoru na Kosovo.
Glavni cilj toga
je držanje pod stalnim pritiskom poluostrvo Krim, čime Turska pokušava da
uzvrati Moskvi za njena djelovanja u Siriji i istovremeno ojača poziciju u
nestabilnoj Ukrajini.
Napori Ankare
okrenuti su ka pravljenju krimsko-tatarske nacionalne autonomije u južnom
dijelu Hersonske oblasti. Iako tamo niče neka vrsta autonomije krimskih Tatara,
de facto ona je pod kontrolom Turske.
„Herson je turska
zemlja“, „Osmanska imperija se ponovo rađa“ –slogani su na turskom i arapskom
jeziku koji se u posljednje vrijeme često sreću na ulicama gradova i sela u
Hersonu.
U okviru
neoosmanskog kursa R. T. Erdogana Turska nastoji da privuče u svoju orbitu
uticaja i vazalnu zavisnost teritorije Sjeverne obale Crnog mora.
ŠTA JE MEDŽLIS
KRIMSKO-TATARSKOG NARODA?
Direktni izvođač
planova Ankare je ekstremistička organizacija Medžlis krimsko-tatarskog naroda,
koji je zabranjen na teritoriji Ruske Federacije.
Važno je
podsjetiti da su nedavno objavljeni tajni izvještaji Službe sigurnosti Ukrajine
(SBU) koji svjedoče da su lideri te radikalne krimsko-tatarske organizacije
dobijali finansijsku pomoć Turske posljednjih godina.
U ovom momentu
taj proturski medžlis u rukama drži vlast nad zemljom koja mu je data da je
otkupi.
Već prošlog
mjeseca postalo je jasno da su na teritoriji Hersona krimsko-tatarski
ekstremisti već formirali „vladu“ svoje buduće nacionalnu autonomiju i da
namjeravaju da stvore vlastitu krimsko-tatarsku vojsku.
U tom dijelu
Ukrajine već postoje paramilitarne formacije medžlisa – takozvani
„dobrovoljački bataljoni“, čiji vojnici često terorišu lokalno stanovništvo.
Vojnu pomoć
„hersonskim askerima“ (na turskom riječ „asker“ znači vojnik, borac) pruža
Turska. To se najprije vidi prema njihovoj kopiji turskog vojnog modela i
municiji.
Iako zvanična
Ankara tvrdi da ne pruža podršku krimsko-tatarskim borcima, ne treba joj vjerovati.
Na kraju, podršku džihadistima u Siriji Ankara također odriče, ali kolone
kamiona sa turskom oružjem i municijom i dalje presijecaju sirijsku granicu.
Osim toga, Turska
šalje u Ukrajinu svoje vojne instruktore, koji uče vojnike medžlisa. Prisustvo
turskih instruktora u više navrata je fokusirano u oblasti Hersona i na liniji
kontakta sukobljenih strana u Donbasu.
Još jedan element
turske pomoći „tatarskoj braći“ je slanje u Ukrajinu stranih vojnika. Reč je o
tome da ogromna većina krimskih Tatara ne želi da napušta svoje domove na
Krimuz da bi postali marionete i topovsko meso u rukama Turske.
Kako bi dopunili
broj boraca za „tatarsku republiku“, Turci šalju u pomoć „istomišljenike“ sa
bogatim borbenim iskustvom.
Među njima su
članovi turske neonacističke organizacije Sivi vukovi (Boz kurtlar) i islamisti
iz Sirije, uključujući i teroriste iz Islamske države.
Kijevska
vladajuća hunta nada se da će iskoristiti te fanatike u borbi protiv Donbasa i
kao provokativni element u odnosima sa Rusijom, zbog čega im po ubrzanoj
proceduri izdaje ukrajinske pasoše.

FOTO: Thinkstock
(Wikipedija)
ANKARA PRIPAJA
DIJELOVE HERSONA
Aktivnost Turske
u Hersonu ne iscrpljuje se podrškom krimsko-tatarskim paravojnim snagama.
Turska provodi meku ekspanziju u tom dijelu Ukrajine, tako da je sve veća
vazdušna i morska robna razmjena Turske sa Hersonom.
Povećao se i
interes turskih investitora i stvara se mreža saradnje. Samim tim Ankara
postepeno pripaja južnoukrajunsku oblast, ali i dalje ne sugerira njen ulazak u
sastav Turske.
Preko uticajne
krimsko-tatarske dijaspore Turske i poslovnih ljudi stimuliše se proces
tatarizacije Hersona. Naročito se vodi računa o finansiranju izgradnje naselja
za krimske Tatare.
Na primjer,
krimsko-tatarska dijaspora iz Ankare provodi u Hersonu veliki projekat
izgradnje stanova i socijalne infrastrukture na prostoru od 20 hektara.
Ta pojava
predstavlja prijetnju Rusiji. Vojne pristalice „hersonske tatarske republike“
već organizuju provokacije na granici Ukrajine sa Krimom, i to će raditi i
dalje, možda čak uz upotrebu oružja protiv ruskih graničara.
Posebnu opasnost
predstavlja mogućnost da se na poluostvo ubace diverzanti i teroristi u vidu
izbjeglica ili turista, koji bi mogli da destabilizuju Krim. Sljedeći pravac
djelovanja ovih vazala Ankare je informativno-psihološko dejstvo na Tatare na
Krimu da bi ih naveli na antiruski bunt.
Naravno, Moskva
veoma lako može silom da riješi „hersonski problem“, ali to se razmatra tek kao
krajnje rješenje. Jasno je da će Rusija odgovoriti ako borci medžlisa riješe da
djeluju vojnim ili terorističkim napadom na Krim.
Nije isključeno
da će odgovor Rusije biti potpuno uništenje „osinjeg gnijezda“ na jugu Hersona.
Čini se da Ankara
žuri da prenese glavni front geopolitičke borbe sa Rusijom na Herson. Niko ne
može da garantuje da neuravnoteženi Erdogan u bliskoj budućnosti zapali baš taj
deo Ukrajine i da Herson neće postati još jedna zapaljiva tačka na svijetu?
(The Bosnia
Times, Novi Standard)






