BUSINESS
“Oko 93 posti grešaka prilikom analize krvi napravi
čovjek. Mi smo tačniji upravo zato što sve odrađujemo automatski”
FOTO: (HOLMES)
Prošle godine Elizabeth Holmes bila je na vrhu Forbesove
liste najbogatijih žena. Kapital je stekla sama. Procijenjeno je bogatstvo od
4,5 milijardi dolara. Danas, Forbes cijeni da ona “ne vrijedi ništa”.
Kompanija Theranos na to nije imala nikakav komentar, piše Forbes koji je prije
nekoliko dana objavio svoju čuvenu godišnju listu.
Forbesova procjena bogatstva Holmesove bila je u potpunosti
zasnovana na njenih 50 posti udjela u Theranosu, kompaniji za testiranje krvi
koju je osnovala 2003. godine sa revolucionarnim planovima za tržište
dijagnostičkih testova. Akcijama Theranosa se ne trguje na berzama; privatni
investitor kupio je 2014. akcije po cijeni koja je podrazumijevala da je
vrijednost kompanije 9 milijardi dolara. Od tada, Theranos je pogođen napadima
da su njegovi testovi, navodno, netačni i nalazi se pod istragom američkih
federalnih organa.
Nove informacije ukazuju da Theranos ima godišnji prihod
manji od 100 miliona dolara što je dovelo do toga da Forbes izađe sa novim,
nižim procjenama vrijednosti kompanije.
Forbes je razgovarao sa desetak investitora, analitičara i
stručnjaka iz industrije i zaključio da je realnija vrijednost za Theranos 800
miliona, a ne 9 milijardi dolara.
Na tako niskim procjenama, ulog Holmesove u suštini ne
vrijedi ništa. Investitori Theranosa posjeduju prioritetne akcije, što znači da
dobijaju isplatu prije Holmesove, koja je vlasnik “običnih” dionica.
Prema stručnjacima, investitori u Theranosu posjeduju određenu vrstu poželjnog
kapitala, takozvane prioritetne akcije, koji imaju prednost u odnosu na obične
akcije u slučaju likvidacije. Forbes nije upoznat sa planovima o likvidaciji.
Ako bi se to desilo, investitori koji imaju prioritetne akcije, najprije bi
dobili novac nazad i prije nego što bi Holmesova dobila i cent.
“Moguće je da bi Holmesova mogla da prikupi novac na
osnovu većih procjena od 800 milona od svojih postojećih investitora, ali ne bi
se kladili u to”, navodi Forbes.
A ko je zapravo Elizabet Holmes, koja je prije samo godinu
dana bila proglašena za najmlađu milijarderku na svijetu?
“Nisam bila normalna djevojčica, to je sigurno”,
voli za sebe da kaže 32-godišnja Elizabet Holmes, žena za čiju su kompaniju još
koliko prošle godine procjenjivali da će promijeniti svijet medicine i koja je
priznala da joj je najveća želja da razvije testove krvi koji će moći da
predvide da li neko može da dobije rak.
Veganka je i njeni obroci se uglavnom sastoje od krastavaca
ili celera u prahu. Televiziju ne gleda, i uopšte nema televizor. Ne izlazi na
sastanke, a na godišnjem odmoru, kako se povjerila Newyorkeru, nije bila punih
deset godina.
Holmesova je 2004. napustila studije hemije kako bi osnovala
privatni biznis. Imala je samo 20 godina.
Danas je zovu Steveom Jobsom moderne medicine, ili bolje
rečeno, tako su je zvali do prije nekoliko dana.
Mirna je i staložena osoba koja živi spartanski i redovno se
na poslu pojavljuje u crnoj “dolčeviti” i plave kose uredno složene u
punđu.
Kompaniju Theranos (sam naziv je kombinacija riječi terapija
i dijagnoza), osnovala je 2003. godine kao startap za koji je novac pozajmila
iz svog fonda za školovanje. Roditelji su joj to dopustili, nisu uostalom imali
izbora jer na predavanja koja su joj dotad plaćali ionako nije dolazila.
Motiv za osnivanje kompanije bila su dva jednostavna
pitanja: mogu li analize krvi biti jednostavnije, brže i jeftinije od
postojećih? I, naravno, ako je ikako moguće, da se vađenje krvi obavlja bez
zabijanja velikih igala u ruku, što je noćna mora svim ženama u njenoj
porodici. Kada je shvatila da je odgovor na njena pitanja potvrdan, razvila je
biznis koji već sada mijenja jednu od najčešćih analiza zdravlja današnjice.
Iz samo nekoliko kapi krvi brzo saznajemo da li neko ima dijabetes,
polnu bolest ili čak i rak i to za mnogo manje para nego do sada.
Testiranje krvi je unosan biznis. U SAD-u se uglavnom
obavlja u dvije laboratorije, “Quest” i “LCA”, koje samo na
tim analizama godišnje o obrnu blizu 75 miljardi dolara.
A testovi Holmesove bi im izbili dobar deo tog profita jer
su i do 90 posto jeftiniji nego što to propisuje “Medicare”, američki
sistem zdravstvenog osiguranja. Još prošle godine test na holesterol u krvi
umjesto standardnih 50, koštao je samo 2,99 dolara.
Zato Theranosu nije problem da cijene javno objavi na svojoj
web stranici, što niko ne radi. Određivanje krvne grupe: 2,05 dolara, analiza
nivoa željeza 4,45 dolara…
Da svi Amerikanci po ovim cijenama vade krv,
“Medicare” bi za deset godina uštedio 98 milijardi dolara. Godišnje
se samo u SAD-u, uradi jedna milijarda krvnih analiza. Holmes rezultate za
svaki od njih može dobiti za samo četiri sata.
“Zamislite test za plodnost koji košta 2.000 dolara i
mnoge Amerikanke ga ne mogu priuštiti. Naš će koštati 35 dolara. Žene će brže
saznati rezultat i eliminisati stres”, rekla je Holmesova.
Ovakve izjave ubrzo su joj donijele pažnju poslovnog svijeta.
Zaposlila je oko 700 ljudi u kompaniji koja se prostire u
poslovnom prostoru od 24 hiljade kvadrata.
Uspjeh su pratile i kontroverze. Theranos se još 2013. našao
na udaru jer je punih deset godina vladala velika tajnovitost oko opreme za
analizu krvi koju su razvijali. Holmesova nije objavljivala članke u stručim
magazinima, i nije željela da atestira rezultate sprovedenih pretraga.
“Oko 93 posti grešaka prilikom analize krvi napravi
čovjek. Mi smo tačniji upravo zato što sve odrađujemo automatski”,
objasnila je.
U FDA-u su je optužili i za konzumerizam.
“Elizabet Holmes uspoređuju sa Steveom Jobsom i zbog
tajnovitosti pre lansiranja novoga proizvoda. Ali Jobs je proizvodio iphone, a
zdravstvena analiza nije proizvod poput smartfona, on mora biti atestiran i
pružiti tačne informacije koje su dostupne svima”, tvrdili su u Agenciji.
Holmes je samo odmahnula rukom.
Pravi pomak se dogodio kad se u jednostavan proces od pet
koraka uz biologiju i hemiju uplela i informatika. Holmesova je zamislila pet
jednostavnih koraka: izvaditi krv bez uboda igle. Dijagnostikovati je iz samo
nekoliko kapi. Automatizirati pretragu da se izbjegne ljudski faktor greške i
dobiti rezultat što brže. I biti što jeftiniji.
A “softveraši” su joj omogućili da svime rukovodi
kompjuterski program.
Zato u Theranosu dominanti način vađenja krvi u Americi
nazivaju zastarjelom tehnologijom iz četrdesetih godina prošlog vijeka.
Henry Kissinger za nju tvrdi da je mogla da uspije samo u
Americi.
“Ona ima viziju da zdravstvo približi običnom čovjeku,
jer zdravstvena zaštita je osnovno ljudsko pravo. Kad sam je upoznao, ta vizija
mi je zvučala kao studentski san. Rekao sam joj da će završiti na dva načina:
ili će potpuno propasti ili će ostvariti nemjerljiv uspeh”, rekao je
Kissinger o njoj. Opisuje je kao nadrealnu osobu, lijepu i čelične volje.
“Drugi će procijeniti tehnološku vrijednost njene kompanije.
Ali sociološke implikacije njene vizije su ogromne”, zaključio je.
A kada je u guverner Arizone potpisao zakon kojim dozvoljava
stanovnicima ove države da naručuju krvne analize direktno u Theranosu bez
uputa ljekara desio se prvi veliki korak. Dotad su pacijenti imali pravo na
određen broj subvencioniranih analiza, a sada ih mogu naručivati koliko god i
od koga god žele. S obzirom na to da su laboratoriji Theranosa znatno
jeftinije, nije bilo teško zaključiti ko će najviše profitirati.
“Često govorim kako je SAD zemlja u kojoj ljudi mogu
legalno da kupuju oružje i ubijaju se. A pravo na pristup vlastitim
zdravstvenim informacijama smatra se potencijalno opasnim”, zaključila je
Elizabet Holmes, koja je, očigledno nekome zasmetala a onda pala sa vrha
Forbesove liste na dno.
(The Bosnia Times)