GLOBAL
U pozadini sukoba
u Siriji, Iraku i Jemenu, vodi se rat za primat na Bliskom istoku između
„najvećih neprijatelja“ – Irana i Saudijske Arabije, navodi se u analizi
„Špigla“
FOTO: Profimedia
Bez obzira na to
o kom se sukobu na Bliskom Istoku radi, Teheran i Rijad stoje iza bar jedne
umiješane strane.
Dvije zemlje
imaju mnogo sličnosti i suočavaju se sa sličnim problemima, ali njihovi ciljevi
se suprotstavljaju.
U objema zemljama
je religija važan alat političke moći, a njihova najveća razlika jeste u tome
što u Saudijskoj Arabiji većinu stanovništva čine sunitski muslimani, a u Iranu
šiitski.
Šiitski
pobunjenici Huti imaju podršku Irana da svrgnu vlasti u Jemenu, koje pak
podržava Saudijska Arabija.
Iran podržava i
sirijskog predsjednika Bašara al Asada i optužuje Saudijsku Arabiju da
sponzoriše Islamsku državu.
Ubistvo Nimr-al
Nimra
Saudijska Arabija
sebe vidi kao lidera svih sunita, zaštitnika svetih mjesta Meke i Medine, a
Iran sebe doživljava kao vodeću silu šiitskih naroda u regionu.
FOTO: Nimr al
Nimr (youtube)
U januaru ove
godine je došlo do otvorenijeg sukoba ovih zemalja nakon što je u Saudijskoj
Arabiji pogubljen istaknuti šiitski sveštenik Nimr-al Nimr, zbog navodnog
terorizma.
Šiiti tvrde da je
Nimr ubijen zato što je šiit i kritičar saudijske kraljevske porodice, a da
nije bio umješan u terorističke aktivnosti.
Kao odgovor na
njegovo pogubljenje je u Iranu napadnuta ambasada Saudijske Arabije.
Od tada su
prekinuti diplomatski odnosi ovih država.
Iako od tada nije
došlo do većih direktnih sukoba, hladni rat i dalje traje, a pojavili su se i
novi faktori koji utiču na napetost u odnosima.
Podrška SAD
Saudijska Arabija
i SAD su godinama bili saveznici, ali je u posljednje vrijeme njihov odnos
pogoršan, nakon postizanja dogovora o nuklearnom programu i ukidanja sankcija
Iranu.
Nedavna posjeta
američkog predsjednika Baracka Obame Rijadu je pokazala koliko su Saudijci
nezadovoljni razvojem događaja.
Obamu je tada
umjesto kralja dočekalo niže plemstvo, što nikada ranije jedan američki
predsjednik nije doživio u Saudijskoj Arabiji.
Hladan doček za
Obamu
FOTO: Obama, Salman
(Reuters)
SAD i Iran rade
na obnavljanju legitimnih trgovinskih veza, a Saudijska Arabija je jasno
stavila do znanja da joj se to ne dopada.
SAD za sada, bar
naizgled, pokušava da održi dobre odnose sa obje suprotstavljene zemlje, a
vrijeme će pokazati na čijoj će strani biti.
Početak
neprijateljstva i rađanje Islamske države
Rivalitet sunita
i šiita postoji odavno, ali su odnosi Irana i Saudijske Arabije bili veoma
dobri do prije nekih četrdesetak godina.
Iranski šah i
saudijski kralj su bili prijatelji koji su stalno jedan drugom pisali.
Imali su odlične
odnose sa SAD i zapadom uopšte.
Međutim, kada je
1979. godine radikalni šiitski lider Ruholah Homeini srušio šaha i Iran postao
Islamska država Iran, sve se promijenilo. Uslijedio je rat Iraka i Irana, a
Irak je tada imao podršku Saudijske Arabije.Tada se i SAD
okrenula ka Rijadu.
Iste godine kada
je došlo do „Islamske revolucije“ u Iranu, u Saudijskoj Arabiji je došlo do
napada sunističkih terorista na Veliku džamiju u Meki.
Saudijska
kraljevska porodica je zatražila pomoć od Zapada, od Francuza kako bi
oslobodili taoce u džamiji.
Muslimani su
smatrali da se Saudijska Arabija time obrukala, a najglasniji su bili radikalni
suniti – vahabije.
Kako bi se
„oprali“ pred narodom, sudijski vladari su davali ogromne količine novca od
nafte vahabijama i tako posadili sjeme sunitskog ekstremizma koje je danas
preraslo u Islamsku državu.
Osamdesetih
godina prošlog vijeka je došlo do sukoba između iranskih demonstranata i
osiguranja Velike džamije u Meki u kojima je 400 ljudi izgubilo živote.
Saudijski princ Najef je rekao da su „heretici“ pokušali da skrnave džamiju,
što je izazvalo bijes Homeinija koji je pozvao na zbacivanje kraljevske
porodice sa prijestolja u Rijadu.
Strogi zakoni
Za razliku od
kraljevine S. Arabije, u Iranu ipak postoji neki oblik demokratije i održavaju
se izbori za predsjednika i parlament. Međutim, glavnu
riječ na kraju ima vrhovni vođa – ajatolah. Ipak obje zemlje
su poznate po veoma oštrim zakonima i konzervativnim stavovima, naročito prema
ženama.
Žene imaju manja
prava od muškaraca, moraju da se pokrivaju, mnoge od njih ne rade i dobijaju
manji procenat nasljedstva.
U Saudijskoj
Arabiji su tek u decembru prošle godine žene prvi put mogle da se kandiduju za
političke funkcije.
I dalje im je
međutim zabranjeno da voze automobile ili da putuju bez pratnje.
Zavisnost od
nafte
Saudijci su od
samog starta bili lideri Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK). Ali
njihovu poziciju sada ugrožavaju ozbiljno Iran i Rusija.
Saudijska Arabija
je zbog ratova i pada cijene nafte doživjela velike gubitke.
Ekonomija Irana
je također zavisna od nafte, pa ni njemu
ne odgovara pad cijene.
Vlasti ovih
zemalja se suočavaju sa sličnim ekonomskim problemima pa pokušavaju da ih riješe
okretanjem ka ulaganjima u druge privredne grane kao što su turizam,
građevinarstvo, automobilska industrija,…
Grade se
neboderi, hoteli sa pet zvjezdica, obnavljaju se aerodromi.
(The Bosnia
Times, Spiegel.de)